petak, 16. svibnja 2014.

Novozelandski špinat - jednostavan za uzgoj i višestruko zdraviji od običnog špinata





Prije nekoliko godina sestra mi je sa Krka donijela par presadnica novozelandskog špinata (Tetragonia tetragonioides) koji me je već prvu sezonu oduševio. Mogu ga uzgajati i oni koji nemaju vrt, jer bez problema raste u većoj posudi kao puzavica. To je jedna od osobina po kojoj se razlikuje od običnog špinata s kojim nije u rodu, ali se njegovi listovi koriste u istu svrhu.
Ima puno grana na kojim rastu mesnati listići. Na otkinutom mjestu biljka pušta nove izboje i tako se može stalno brati. Cvate sitnim žutim cvjetićima koji prelaze u sjemenke veličine graška. Ako sjemenke ne pokupim, one se same zasiju i slijedeće proljeće imam nove biljčice. 
Čak i ako u proljeće prekopam gredicu, sjemenke nađu svoj put i niknu, obično početkom lipnja. Biljka je osjetljiva na mraz, pa je priroda uredila da niče tek nakon mrazeva.
Biljke koje niknu, ako je potrebno, presadim na mjesto koje mi odgovara i to je sve. Kod mene novozelandski špinat najljepše uspijeva ispod rajčice. Čini se da voli sjenovito mjesto, a s druge strane, nikad nisam primijetila da je uvenuo od nedostatka vode, koliko god zemlja ljeti bila raspucana i suha. Odlično podnosi vrućinu i ne ide prerano u sjeme, jedino prilikom jakih vručina prestaje rasti, pa ga stoga ipak treba zalijevati u sušnim razdobljima.
Što je najbolje, može se uzgajati tijekom cijele godine, jer u zimskim mjesecima bez problema raste pod plastenikom, kao i zimska salata.


 
sjeme novozelandskog špinata





Sjeme novozelandskog špinata se može kupiti u sjemenarnama, a mlade biljčice se sve češće mogu naći kod prodavača presadnica na placu.
Ako ga sijem iz sjemena, onda sjeme prvo držim u vodi bar 24 sata da omekša i nabubri, jer inače sporije niče.
Sijem 3 sjemenke zajedno u jamicu, pa kad biljke niknu, svaka ide svojim putem :)
Kad puste izdanke duljine oko 15 cm, otkinem im vrhove, da bi potaknula bojniji rast, jer iz svakog otkinutog mjesta izraste nekoliko novih izboja.
Za jelo koristim listove, što veće - to bolje jer u malim listovima ima oksalne kiseline. Listove obično berem sa škaricama.

Pripremam ga isto kao i špinat, ali nema potrebe za pripremu sa mlijekom da bi se neutralizirala oksalna kiselina. To je jako dobro, jer mlijeko inače spriječava apsorpciju željeza kojega u novozelandskom špinatu ima u puno većoj količini nego u običnom. 
Ima više klorofila od ostalog lisnatog povrća, puno vitamina C, karotina, vitamine B skupine, nijacin, od minerala kalij, kalcij, magnezij, natrij, fosfor, željezo, te niz mikroelemenata.

Ubran se može čuvati 2 dana u hladnjaku, ali najbolje ga je konzumirati što prije od berbe. 
Može se i zamrznuti: oprati, blanširati 2 minute, ocijediti i ohladiti i spremiti u vrećice u zamrzivač.

Nema komentara:

Objavi komentar

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...