Korijen svjetlosti (kineski jam)

🌿Zovu ga još i cimetni jam - zbog mirisa njegovih sitnih, neuglednih cvjetića koji rastu iz pazuha lista. Nakon cvatnje, biljka na bazi lišća razvije male zračne gomoljiće nalik sićušnim krumpirima (veličine do 2 cm), od kojih svaki može stvoriti novu biljku kada se posadi. 

🌿 Uzgaja se zbog velikih podzemnih gomolja koji u prvoj godini ne prelaze 500 grama, a nakon 3 do 4 godine dostiže punu zrelost i tada gomolji mogu doseći preko 4 kilograma i 1 metar duljine. Taj podzemni dio je vrlo ljekovit. Svaka biljka može proizvesti jedan ili više ovih podzemnih gomolja koji su okusa sličnog krumpiru, a koriste se u mnoge svrhe, kao što je prikazano na infografici (slika s interneta): 

Početkom veljače 2023.g. mi je Biljana Banović, naša biljna vila🌱 poslala nekoliko zračnih gomoljića kineskog jama poznatog i po nazivu Korijen svjetlosti. To je bio moj prvi susret sa tom biljkom tako lijepog imena. 

Zanimalo me zašto mu je ime Korijen svjetlosti🌞 

Malo sam istražila i naišla na sljedeće: Rudolf Steiner, začetnik biodinamičke poljoprivrede je smatrao da su mehanizirane poljoprivredne prakse počele  iscrpljivati proizvode od prirodnih sila koje bi hrana trebala donositi u ljudsku prehranu. Tumačio je da ova vrsta kineskog jama može unutar svog biljnog tijela  pohraniti velike količine tzv. svjetlosnog etera – elementa kojeg većina naše hrane gotovo u potpunosti nema. Bez njega, ljudima je puno teže postati svjesnima svoje prave prirode tj. da su duhovna bića koja trenutno žive unutar fizičkih tijela. Bez svjetlosnog etera, smatrao je on, materijalizam preuzima prevlast, a ljudi ostaju nesvjesni svega osim fizičke, materijalne stvarnosti. 

Ovo zapravo mnoge duhovnosti tumače, samo svaka na svoj način, ali svakako nam daje za razmišljati na koji način u današnje ludo vrijeme pristupamo hrani i obilju koje donosimo na svoj stol. Koliko u tom obilju ima onoga što nas hrani, a koliko nam toga škodi? Koliko nas je pronašlo svjetlost i nosi svoju svjetiljku upaljenu da bude spremna osvijetliti tamu s kojom ćemo se u neki dan i sat morati suočiti?

zračni gomolji kineskog jama puštaju klice

Jam ima naviku rasti jako u dubinu i tada mu je korijen tanak i dugačak, pa se lomi pri vađenju. Stoga ga je potrebno posaditi u neku posudu jer se korijen počinje debljati tek kada dođe do tvrde površine. 

Prvu godinu sam gomoljiće posadila u plastični duboki sanduk na svojoj terasi jer nisam htjela riskirati da ga na vrtu pojedu voluharice. Razvile su se lijepe, bujne biljke, dobila sam nove zračne gomoljiće i u jesen sam izvadila tri korijena veličine prosječne mrkve. Nisam tada još znala da korijen podnosi veće minuse i čuvala  sam ih u kući.

mlade biljke početkom lipnja

U proljeće su gomoljići pustili klice, pa sam ih posadila u posude za presadnice, a korijenje u vrt, jer sad sam imala dovoljno u slučaju da na vrtu ne opstanu. Izabrala sam centralno mjesto na vrtu jer sam od Biljane saznala da on pozitivno utječe na čitavo svoje okruženje. Od tri pritke sam napravila vigvam na kojem su biljke formirale lijep zeleni prizor koji je u jesen bio još raskošniji kada je lišće promijenilo boju. Na fotografijama je kineski jam u mom vrtu od srpnja do kraja rujna, kada lišće poprima divne vatrene boje i tada izgleda kao da stvarno svijetli.

na gredici zajedno s amarantom, tikvicom, kukuruzima,
suncokretom, rajčicama, brsečkom broskvom, kadificama i lavandom

faza cvatnje

zračni gomolji na biljci

korijen svjetlosti na početku jeseni 

Pošto mu se na ovom mjestu očigledno sviđa, neću ga premještati i ostaviti ću mu slobodu. Nadam se da je dobro prezimio i da će se pojaviti mladi izboji u proljeće. Prošlogodišnje zračne gomolje ću posaditi u posudu pa ću ove godine probati i kakvog je okusa.

zračni gomolji i podzemni korijen kineskog jama (slika s interneta)