subota, 27. siječnja 2024.

SALATA - kako doći do sjemena salate uzgojene u svom povrtnjaku?

mješavina sorti salate čije sam sjeme dobila od Biljane Banović, 
osnivačice i mentorice edukativne vrtlarske zajednice Trag Biljke


hrastov list, crveni


starinska salata, zelena i crveni hrastov list



Veliki sam zaljubljenik u salate. Tijekom godina stvorila sam već lijepu zbirku sorti, ali stalno sam u potrazi za još nekom. One su vrlo jednostavne za uzgoj, nije teško sačuvati njihovo sjeme, a mogu se uzgajati i konzumirati doslovno čitavu godinu. Samo treba poznavati sorte i njihove osobine, te ih maksimalno iskoristiti.
Na fotografijama su salate iz mog uzgoja.

Salata za sjeme uzgaja se na isti način kao i salata za prehranu.

Salata je član obitelji Asteraceae i vrste Latuca sativa, koja se dijeli u četiri glavne vrste:

  • 1. Glavate salate su puterica ili maslenka - salata s glatkim, jedva udubljenim listovima i batavia salata s hrskavim, više ili manje udubljenim listovima.
  • 2. Rimska, romanska salata duguljastog oblika i dugih listova.
  • 3. Lisnata salata uglavnom ne oblikuje srce, a neke sorte imaju lišće s vrlo naboranim rubovima.
  • 4. Šparogasta salata ili celtuce, uzgaja se najviše u Aziji, zbog svoje sočne stabljike i nježnog lišća.

Važna karakteristika salate je sposobnost prilagodbe klimi i godišnjim dobima. Postoje sorte koje su posebno otporne na zimske hladnoće ili toplinske valove. Postoje salate prilagođene svim klimatskim uvjetima.

 
salata Lollo rosso u društvu s peršinom

mješavina raznih sorti, u kombinaciji s graškom, lukom
 i prošlogodišnjim toskanskim keljom

🌿🍃🌺🍂🌿🌼🌸🌾🌱🍂🍀🌻🍃🌺

OPRAŠIVANJE

Cvijet salate je hermafrodit tj. samooplodan, Muški i ženski organi su u istom cvijetu i međusobno kompatibilni. Cvijet je dakle autogaman.
Postoji mogućnost oprašivanja između različitih sorti pomoću insekata. Što je klima toplija to je mogućnost križanja veća. U nekim regijama svijeta postoje divlje sorte salate koje se mogu križati s kultivarima.
Kako bi se izbjeglo križanje, dvije sorte salate uzgajaju se na udaljenosti od najmanje nekoliko metara jedna od druge u umjerenim krajevima, a na još većoj udaljenosti u toplim krajevima. Sorte se također mogu izolirati korištenjem mreža protiv komaraca, pa ih naizmjence otkrivati. Sjetva i sadnja različitih sorti u različito vrijeme također je odličan način kako bi se izbjeglo njihovo istodobno cvjetanje. Ipak, sjeme treba posijati dovoljno rano kako bi biljka imala vremena za stvaranje sjemena.

šparogasta i rimska crvenolisna


🌿🍃🌺🍂🌿🌼🌸🌾🌱🍂🍀🌻🍃🌺

ŽIVOTNI CIKLUS

Salata za sjeme uzgaja se na isti način kao i salata za prehranu. Za održavanje dobre genetske raznolikosti potrebno je barem desetak biljaka za sjeme.
Mnogo pažnje se posvećuje odabiru biljaka prema specifičnim karakteristikama sorte kao što su oblik, boja ili sezona rasta. Ako to ne učinite, s vremenom ćete izgubiti te karakteristike. 
Glavata salata ima srce od kompaktnih listova. 
Batavia salata ima hrskave, urezane listove. 
Kao što joj naziv govori, zimska salata se uzgaja tijekom hladnog doba godine i daje sjeme sljedeće proljeće. Na taj način zadržava sposobnost podnošenja niskih temperatura. 
Treba uklanjati biljke koje nemaju specifične karakteristike. Također biste trebali eliminirati salate koje su propale i koje nisu završile svoj razvojni ciklus jer bi tako samo razmnožavali zakržljale salate.
Određene sorte salate imaju poteškoća s izrastanjem sjemene stabljike kroz glavicu, najčešće kada je glavica vrlo kompaktna. Ponekad im možete pomoći tako da pažljivo zarežete prorez na vrhu glave kako se krhki pupoljak ne bi ozlijedio. Alternativno, možete ukloniti listove koji okružuju srce jedan po jedan. Lišće je sklono truljenju kada je vrijeme vlažno. Kada se to dogodi, oni se također moraju ukloniti.
Rascvjetana salata može doseći prosječnu visinu od jednog metra i potrebno ju je kladiti pojedinačno ili u skupinama. Ovisno o uvjetima okoline, potrebno je između 12 i 24 dana da se sjeme formira nakon cvatnje. Glavice salate cvjetaju postupno i stoga sjeme ne sazrijeva u isto vrijeme. Pupoljci, cvjetovi i sjemenke nalaze se na istoj biljci u isto vrijeme.
Zrelost sjemena utvrđuje se uzimanjem osušene glavice i gnječenjem između palca i kažiprsta. Ako se sjemenke ne odvoje, moraju dalje sazrijevati. Kada sjemenke lako ispadnu iz glavice, spremne su za berbu. Najkvalitetnije sjemenke se nalaze na glavnoj, središnjoj stabljici salate. 
Vremenski uvjeti imaju veliki utjecaj na žetvu sjemena. Kišovito, vlažno vrijeme oštećuje formiranje sjemena, a prevelika vlažnost čini sjeme osjetljivim na gljivične poremećaje. U određenim regijama biljke za sjeme treba uzgajati pod zaštitom.

Tri načina za uzimanje sjemena:

1. Prve zrele sjemenke bi se trebale odmah mogu sakupiti, time se osigurava barem mali urod. 
Stavite kantu, vrećicu ili plahtu ispod sjetvene glave i tresite je tako da sjeme ispada. Ostatak neka nastavi sazrijevati na biljci.

2. Također je moguće pričekati da barem polovica sjemenja sazrije, a zatim odrezati stabljiku cvijeta i staviti u veliku tkanu ili papirnatu vrećicu. Vrećicu objesite na zaštićeno, dobro prozračeno i suho mjesto. Sjeme će tako završiti sazrijevanje bez obzira što cvjetna grana više nije na matičnoj biljci.
3. U slučaju lošeg vremena u razdoblju sazrijevanja, treća mogućnost je iščupati biljku s korijenom, staviti vrećicu oko korijena kako se zemlja ne bi pomiješala sa sjemenom te objesiti biljku naglavačke na suho, dobro prozračeno mjesto. Dobra količina sjemena nastavit će dalje sazrijevati.

cvjetna grana salate

zrelo sjeme na cvjetnoj grani

🌿🍃🌺🍂🌿🌼🌸🌾🌱🍂🍀🌻🍃🌺

IZDVAJANJE – SORTIRANJE – POHRANJIVANJE

Cvjetne stabljike trebaju biti potpuno suhe kada se sjemenke uklanjaju. Glavice se trljaju između dlanova i većina sjemenki se lako odvoji. Neoprašeni cvjetovi dat će prazno sjeme. Zbog toga je dobro učiniti odvajanje puhanjem. Sjeme usipajte u pliću posudu, tresite i istovremeno pušite po površini, tako ćete ispuhati svo prazno i neklijavo sjeme, te ostatke lišća i stabljike. 
Sjeme se zatim usipa u plastičnu vrećicu u koju treba staviti papirić s nazivom vrste, sorte, godine proizvodnje i mjesta uzgoja. Čuvanje sjemena u zamrzivaču nekoliko dana, ubija ličinke parazita.
Sjemenke salate klijaju u prosjeku 5 godina, a one čuvane u zamrzivaču do 9 godina ili duže. Kada su uvjeti skladištenja neadekvatni, sjeme salate vrlo brzo gubi sposobnost preživljavanja. Jedna biljka može proizvesti 10 do 15 grama sjemena.
U 1 gramu ima do 1000 sjemenki.

razne sorte salate iz mog uzgoja, od presadnica do berbe



ponedjeljak, 10. srpnja 2023.

Oformite svoj vrt iz bajke, posadite svoje povrće, proizvedite svoju hranu uz pomoć jedinstvene Zajednice TRAG BILJKE


Prije dvije godine sam divnom igrom sudbine i na poziv Biljane Banović, postala članica fantastične Viber zajednice Trag Biljke. Tu je okupljeno nekoliko stotina vrtlara-baštovana (broj se svakodnevno povećava) koji  žele sami uzgojiti svoju hranu, ali u skladu sa prirodom i njenim zakonitostima.
Osnivači, voditelji i organizatori "Prve online regionalne baštovanske zajednice Trag Biljke" su Biljana Banović i Goran Pivašević.




Biljana Banović, predana mentorica i izuzetna bio-vrtlarica


Članstvo  zajednice je vrlo šaroliko. Tu su oni koji imaju velike vrtove, kao i oni koji svoje povrće uzgajaju na balkonima. Tu su potpuni početnici tj. bez ikakvog predznanja o sjetvi, sadnji i uzgoju, a također i oni iskusniji koji su poput mene godinama tražili savršeni način vrtlarenja i u  metodama Biljane Banović pronašli svoju "trešnju na torti".

🌻🌺🌻🌿🌻🍅🌻🍐🌻🍃🌻🌸🌻🌾🌻

Prenosim tekst sa službene web stranice Zajednice Trag Biljke i pozivam sve koji žele biti bio-vrtlari u punom smislu te riječi da krenu Tragom Biljke:
👇 👇 👇 👇 👇 👇 👇

Učinite svoj prvi korak, promenite sebe, unapredite svoje baštovanstvo i postanite nezavisni u proizvodnji vlastite hrane.

Uz pomoć dugogodišnjeg iskustva u oblasti bio uzgoja u skladu sa prirodom, upoznaćemo vas sa svim potrebnim tehnikama pomoću kojih ćete proizvesti zdravu hranu, nahraniti vaše tlo i uspostaviti prirodni balans u vašem mikrosvetu – u vašoj bašti i njenoj okolini.

Pored toga, u mogućnosti smo, da kroz dugogodišnje iskustvo planiranja i projektovanja prostora, isprojektujemo funkcionalan prostor vaše bašte na osnovu raspoloživog prostora i uslova koji su vam na raspolaganju.

U istom tom prostoru naći ćemo prostora za svaku biljku koju izaberete i kreirati potpuno funkcionalnu šemu smene kultura kroz celu sezonu, koja će biti u skladu sa onim što propagiramo – bio uzgoj u skladu sa prirodom!


🐛🐸🐞🌻🌱🌻🌳🌻🌺🌻🌿🌻🍀

Moj način vrtlarenja je oduvijek bio biološki, bez mineralnih gnojiva, bez pesticida, herbicida i svih ostalih "cida". Vrtlarim preko 15 godina, proučila sam raznu literaturu, primjenjivala razne tehnike, ubrala mnogo plodova i trebala bih zapravo biti zadovoljna.
Ali, mi istinski bio vrtlari nikad nemamo mira. Gledamo na svoj vrt kao na živo biće (što vrt zapravo i je), pa želimo taj život podržati, njegovati i sačuvati. To je moguće jedino oponašajući samu prirodu, najbolji primjer je šuma - prirodno izrasla šuma, ne ona zasađena ljudskom rukom. Šuma sama o sebi brine, o svakom svom biljnom, životinjskom ili mikrobiološkom članu. Sve je savršeno posloženo i funkcionira do zadnjeg detalja. Šuma je savršeni primjer "no-dig" sistema. Ne ore se, ne kopa, tlo je uvijek rahlo, vlažno, plodno i plodonosno.
Srećom, već na početku sam to shvatila i nakon par sezona uspjela sam se izboriti da kopačica (freza) na mojim gredicama nema nikakvog posla. Čitavu sezonu sam malčirala gredice pokošenom travom, sijenom, raznim zelenim materijalima, a u jesen sam ih pokrivala biljkama koje su završile plodonošenje, lišćem, biljnim otpacima iz kuhinje i biljnom masom koju sam sakupila tokom godine. U proljeće me dočekala divna, rahla zemlja spremna sa sjetvu i sadnju.
 Tražila sam idealne kombinacije biljaka jer mi tabele "dobrih i loših susjeda" u praksi većinom nisu davale dobra rješenja. Put me doveo do Biljaninog fejsbuk profila gdje sam pronašla saznanja koja su mi nedostajala. 

plodovi iz mog povrtnjaka, uzgojeni isključivo biološkim metodama


moj povrtnjak (šest gredica, zapadni dio)

tri gredice, istočni dio

dvije gredice, zapadni dio



Danas je moj povrtnjak zapravo jedna vesela životna zajednica koja je na dobrom putu da postigne savršeni sklad između divljih i uzgojenih biljaka, životinja, kukaca... kako iznad tla, tako i u samom tlu.
Cilj je doći do razine kada vrt odnosno tlo samo sebe hrani vlastitim resursima.
 

🌻🌲🌻🍊🌻🍐🌻🍎🌻🍑🌻🌽🌻🐌

Pratite youtube kanal na kojem sada već ima preko 600 edukativnih videa koji prolaze kroz nekoliko vrtlarskih sezona, prilagođavajući se prilikama svake pojedine sezone i unaprjeđujući ih novim saznanjima. 
U njima Biljana pokazuje kako doći od sjemena do hrane na način koji minimalno narušava prirodnu ravnotežu, čuva biološku raznolikost, a vas čini praktično ostvarenim i ponovo zaljubljenim u sebe i svijet oko sebe.
Otkrijte što je to "motivaciono bio-baštovanstvo". 

facebook profil Trag Biljke: Trag Biljke

facebook profil Biljane Banović: Biljana Banović

instagram profil: Trag Biljke

YouTube kanal Trag Biljke: YouTube Trag Biljke




Za ulazak u Viber zajednicu, izradu projekta vašeg vrta i mentorstvo Biljane Banović kroz čitavu sezonu, javite se koordinatoru Goranu Pivaševiću na e-mail adresu: 
tragbiljke@gmail.com

🌻SRETNO VAM BILO! 
🌻



četvrtak, 12. siječnja 2023.

ZAČINSKE I LJEKOVITE BILJKE U VRTU, KOMBINACIJE

 

Začinske i ljekovite biljke u vrtu

Brojne ljekovite i začinske biljke od velike su koristi u vrtnim gredicama. Njihovi cvjetovi mogu privlačiti razne oprašivače kao pčele i druge kukce, ali istovremeno mogu svojim aromatičnim mirisom odbijati nametnike, poput muha, lisnih uši, komaraca i grinja.

Poznato je da je bosiljak – Ocimum basilicum, poželjno saditi uz rajčice jer ih štiti od štetnika, a smatra se da rajčice koje rastu uz bosiljak daju ukusnije plodove.

Biljke iz porodice Apiaceae – štitarki, primjerice kopar – Anethum graveolens ili komorač – Foeniculum vulgare svojim cvatom privlače korisne kukce, poput muhe cvjetare i pčele koje obožavaju medonosni cvijet komorača, te tako osiguravaju bolje oprašivanje ostalih biljaka u vrtu, a time i veći prinos.

Kamilica – Matricaria chamomila predstavlja prirodni mamac za biljne uši, pogotovo crne, pa posađena uz bob, špinat, blitvu, grah ili mahune, na neki ih način štiti jer su veće šanse da će biljne uši napasti kamilicu umjesto povrća. Osim toga smatra se da djeluje ozdravljujuće na tlo, a poznato je i da kamilica štiti nasade krumpira od krumpirove zlatice. Kamilica poboljšava okus krumpirima i kupusnjačama, a koristi se i za pripremu ekoloških sredstava za zaštitu biljaka.

Stolisnik – Achillea millefolium, osim što privlači kukce oprašivače, pčele i bumbare, odlična je medonosna biljka. Međutim stolisnik je istovremeno i prirodni repelent koji odbija mrave, muhe i komarce, a mogu se od njega pripremati i preparati za ekološku zaštitu bilja.

Matičnjak – Melissa officinalis u vrt privlači korisne insekte poput bubamara i pčela. Posađen ispod voćaka jača njihovu otpornost i poboljšava aromu plodova. Poznato je i da sadnja matičnjaka ispod stabala breskve, sprječava kovrčanje lista.

I ostale aromatične i ljekovite biljke imaju utjecaj u vrtu, pa tako kadulja, timijan i miloduh štite povrtne kulture od različitih vrsta gusjenica, dok pelin i metvica odbijaju insekte.

Puževi iz vrta mogu se potjerati sadnjom timijana i boražine. Kopriva pomaže kod suzbijanja lisnih uši te povrće i cvijeće čini otpornijim. Gavez obogaćuje tlo fosforom, kalijem, kalcijem, željezom, B vitaminima i magnezijem.

Matičnjak, mažuran i origano djeluju pozitivno na sve okolne biljke gdje su posađene, dok kamilica i valerijana poboljšavaju kvalitetu tla.

Sadnja ljekovitih biljaka u vrtu ne samo da će poboljšati zdravlje povrtnih biljaka već nam istovremeno omogućava sakupljanje i sušenje istih za kasniju upotrebu i pripravu ljekovitih čajeva, tinktura, ulja i krema od biljaka koje smo sami uzgojili.

Cvjetnice u vrtu i voćnjaku

Osim estetskoga ugođaja cvjetnice imaju zaštitno djelovanje na biljke, osobito kao repelenti koji odbijaju štetne insekte ili kao biljke koje privlače korisne insekte za oprašivanje, te na taj način povećavaju urod.

Dragoljub – Tropaeoloum majus – raste kao grmić visine oko 30 cm, ali postoje i visoke sorte koje mogu narasti više od dva metara. S obzirom da nema vitice uglavnom puže po tlu stvarajući predivne grmove. Dragoljub na taj način štiti tlo od isušivanja i ispiranja. Cvijet dragoljuba privlači bumbare i veoma je privlačan lisnim ušima i gusjenicama pa ga je dobro posaditi u blizini rajčice i kupusnjača. Dragoljub štiti stabla jabuke od napada lisnih i krvavih uši. Osim toga dragoljub odbija gusjenice, puževe, mrave i miševe.

Cinija – Zinnia elegans sadi se u vrtu jer privlači leptire i bubamare koji se hrane lisnim ušima i tako se smanjuje napad ovih nametnika koji crpe biljne sokove i time oslabljuju biljku. Cinije se mogu naći u svim bojama, imaju snažnu i uspravnu stabljiku i vrlo su zahvalne biljke kojima odgovaraju sunčana mjesta i tla bogata hranjivima, a zahtijeva i velike količine vode. Ako želimo produžiti cvatnju, potrebno ju je obilno zalijevati i redovito dohranjivati, koje uvjete osigurava vrt koji se redovito obrađuje.

Kadifica – Tagetes sp. Tri su vrste kadifica – Francuska kadifica (Tagetes patula), Afrička kadifica (Tagetes erecta) i mala niska kadifica (Tagetes tenuifolia). Zbog njezina intenzivnoga mirisa ne podnose je mnogi štetnici i stoga služi kao prirodni insekticid, pa bi trebala biti stalni stanovnik svakoga vrta. Cvijeta od srpnja do jeseni zlatnožutim, narančastim i baršunasto smeđim cvjetovima. Uzgaja se na sunčanim gredicama, voli plodno, propusno tlo i dobro podnosi sušu.

Neven – Calendula officinalis bi trebao biti neizostavan cvijet u svakomu vrtu jer sprječava pojavu nematoda u tlu i tako štiti povrće od toga nametnika. Neven je jednogodišnja biljka kojoj odgovara bogato tlo, a prvi cvjetovi procvatu 40 dana nakon nicanja i cvatu sve do jačih mrazova u jesen te svojom narančastom bojom oplemenjuju vrtne gredice. U vlažnim uvjetima bez zraka biljka je sklona gljivičnim bolestima pa je važno da je posađen na sunčanoj lokaciji s dovoljnim razmakom između biljaka.

Uresnica – Cosmos bipinnatus – nekada je svaka kuća imala ovaj cvijet negdje u kutu svoga vrta. Od svih navedenih »Cosmos« je možda jedan od najljepših cvjetova koji će krasiti vrt cijeloga ljeta sve do prvoga mraza. Cvate u raznim nijansama, od bijele do tamnocrvene boje, a pčele najviše vole ružičaste.

Uspješno se sam zasije i traži minimalnu brigu, no ako želimo da neprestano cvate, potrebno je uklanjanje svakoga ocvaloga cvijeta. Grmolikoga je rasta i naraste više od 1.5 metara u dobrim uvjetima, ima nježne duge igličaste listove, cvate velikom cvjetovima sve do mrazova te se sama nadalje razmnožava. Najbolje uspijeva na sunčanim gredicama i dobro podnosi sušu. S obzirom na to da je prilično visoka biljka, Cosmos je najbolje saditi uz ogradu.

Lavanda privlači pčele i bumbare i smatra se da je jedna od medonosnijih biljaka kod nas istovremeno lavanda će spriječiti pojavu lisnih ušiju i mrava.

Kombiniranje kompatibilnih biljaka za bolji urod

Ako su u vrtu planirane gredice s češnjakom ili lukom, njima najbolji susjedi bi bili krastavac, rajčice ili mrkva.

Sve mahune vole blizinu krastavca, rotkvica, salate, cikle, rajčice, celera, špinata, kelja pupčara, tikvice.

Celer i cikla bi se trebali kombinirati s grahom i salatom. Grašak bi bilo dobro posaditi uz mrkvu, kupus, salate ili rotkvice.

Nezaobilazni krumpir će najbolje uspijevati ako uz njega ide kupus, crveni luk i češnjak, grah, zelena ljetna salata i celer. Hren isto voli krumpir, samo treba pripaziti jer je hren dosta invazivan i osvaja prostor te ga je kasnije teško iskorijeniti. Stoga bi ga bilo dobro posaditi na rubna mjesta vrta gdje ga se može držati pod kontrolom.

Rajčica obožava i napreduje ako su uz nju mrkva, grah, crveni luk, kupus, salata, peršin, poriluk, celer ili rotkvice.

Špinat treba sijati uz kupus, krumpir, korabu, rotkvice, rajčice i grah.

Tikvice i bundeve idu uz crveni luk i mahune, kao i ostalo povrće, jer nepoželjnih susjeda nema.


Pojedine biljke međusobno si pomažu ispuštanjem korijenskih izlučevina, a neke od njih su: mrkva i grašak, luk i blitva, mrkva i luk, kupusnjače i krastavci, celer i luk, paprena metvica i kopriva.


Dobro je poznavati kojoj porodici pripadaju posađene biljke u vrtu, pa u nastavku slijede najčešće vrtne biljke prema sistematizaciji:

Porodici glavočika- Asteraceae pripadaju salata, endivija,radič, suncokret, maslačak, artičoka.

Porodici mahunarki–Fabaceae spadaju grah, grašak, mahune, bob, soja, leća, slanutak, bamija, rogač i kikiriki.

U porodicu kupusnjača – Brasicaceae su cvjetača, kelj, brokula, rotkvica, bijela repa, kupus, kineski kupus, hren, kelj pupčar, lisnati kelj, korabica, podzemna koraba, gorušica.

Porodica lobodnjača – Chenopodiaceae obuhvaća špinat, blitvu, ciklu, šećerna repa, lobodu, lubenice.

U porodicu lukova – Alliaceae spadaju luk, češnjak, vlasac, luk kozjak i poriluk.

Porodici pomoćnica – Solanaceae pripadaju krumpir, rajčica, paprika, patlidžan, feferon.

Porodici štitarki – Apiaceae pripada mrkva, peršin, celer, komorač, kopar, pastrnjak, anđelika.

Te u porodicu tikvenjača – Cucurbitaceae su tikve, krastavci, dinje, buče, bundeve, lubenice.

Prirodna gnojiva i insekticidi

Određene biljke smanjuju napad bolesti, pa je općenito prihvaćeno da sve vrste luka dobro djeluju protiv plijesni. Pelin u ribizu smanjuje napad rđe, a bosiljak u krastavcima napad bolesti krastavaca.

U današnja je vremena raširena svijest da se koriste prirodna, bio sredstva za zaštitu i dohranjivanje biljaka, pa evo neke preporuke za pripremu takvih sredstava kod kuće.


Kava – Coffea arabica, služi za odbijanje puževa koji ne vole talog od kave, a istovremeno talog blago gnoji zemlju te tjera dosadne biljne mušice. Talog kave diže kiselost zemlje, pa je dobro dodavati ga biljkama koje traže niži pH kao aronije, agrumi, borovnice ili kruške.

Sitno nasjeckana kora banane može poslužiti služi kao gnojivo cvijeću kojem je potrebno više kalija.

Pepelnica je poznata gljivična "bolest", tj. pokazatelj pada imuniteta biljaka. Protiv pepelnice, krastavosti i drugih bolesti učinkovito je prirodno sredstvo na bazi poljske preslice. Sredstvo djeluje preventivno tako što jača stijenku biljke i na taj način se biljka brani od prodora infekcije.

autor teksta: dr. sc. Olivera CRMARIĆ
preuzeto sa: https://zvonimirsolin.hr/zelena/kombiniranje-biljaka-u-vrtu/

utorak, 10. siječnja 2023.

PODJELA BILJAKA I ZAHTJEVI ZA MINERALIMA

 




Brassicaceae krstašice (kupusnjače) – brokula, kupus, kelj, korabica, rotkvica, repa, cvjetača, raštika, žuta repa, kineski kupus    


Asteraceae (glavočike) – salata, endivija, radić, artičoka


Umbelliferae (štitarke)- peršin, pastrnjak, mrkva, celer, kopar, komorač, kim, anis


Liliaceae (porodica ljiljani)- luk, češnjak, poriluk, luk kozjak,vlasac,


Chenopodiaceae (pepeljuge) – cikla, blitva, špinat, vrtna loboda


Solanaceae (pomoćnice) – rajčica, paprika , patlidžan, krumpir


Cucurbitaceae (tikvenjače) – krastavci, tikvice, dinja, lubenica, bundeva, meksički krastavac


Fabaceae (mahunarke) – grah, grašak, lima grah, slanutak, bob, zelenčić, leća, soja, sjekirica


Poaceae (trave) – kukuruz, šećerac


Lisnate biljke zahtijevaju više dušika: salata, kupus, kelj, karfiola, brokula, kelj pupčar

Biljke ploda – jači zahtjevi za fosforom i kalcijem- rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, dinje, bundeve

Korjenaste biljke – jači zahtjev za kalijem- luk, mrkva, češnjak, poriluk, repa, rotkvica, krumpir.


veće zahtjeve za sumporom imaju luk i kupusnjače

veće zahtjeve za željezom imaju: špinat, cvjetača, cikla, blitva, brokula, grah i rajčica

veće zahtjeve za magnezijem imaju: rajčica, patlidžan, blitva i luk

veće zahtjeve za borom: celer, brokula, cvjetača, postrna repa, pri čemu je potreban oprez jer prevelike koncentracije bora mogu biti toksične, naročito kada se koriste podzemne vode u blizini termalnih izvora.          

visoke zahtjeve za manganom imaju: krastavac, salata, luk, grašak i špinat

na nedostatak molibdena osjetljive su: brokula, cvjetača, kupus, salata, luk i špinat.

ponedjeljak, 19. prosinca 2022.

Medenjaci, odmah mekani

    Ovi medenjaci su odmah mekani i spremni za jelo, što znači da ih možete raditi samo dan prije nego što vam trebaju. 😊

Vrlo ukusni, meki, sočni i jednostavni za pripremu.



Sastojci: 

  • 2 žutanjka (60 g)
  • pola jajeta (30 g) razbijte jaje, izmiješajte vilicom žumanjak i bjelanjak, pa vagnite potrebnu količinu
  • 300 g meda
  • 1 dl ulja
  • 100 g šećera
  • 1 vanilin šećer
  • 50 ml mlijeka
  • 2 vrhom pune žličice začina za medenjake (ja koristim "Kotany")

  • 550 g brašna (pola glatkog, pola oštrog) 
  • 20 g sode bikarbone

Priprema:

Jaja, med, ulje, šećer, vanilin šećer, mlijeko i začine izmiješajte u posudi, Ne treba mikser, miješa se lagano kuhačom ili pjenjačom, jer je smjesa tekuća.

Kada se sve povezalo u homogenu smjesu, dodati brašno prosijano sa sodom bikarbonom i rukom zamijesiti tijesto dok se ne počne odvajati od posude.

Tijesto je mekano i podatno. Na površinu tijesta staviti plastičnu foliju ili vrećicu i staviti u hladnjak nekoliko sati, a najbolje preko noći, pa sljedeći dan peći medenjake.

Nakon stajanja u hladnjaku rukom uzimati tijesto iz posude, dlanovima formirati kuglice, slagati na pleh obložen pek papirom. Malo ih više razmaknite  jer će se tokom pečenja raširiti.

Savjetujem vam da tijesto držite u hladnjaku, a uzimate si količinu koja vam je potrebna za jedan pleh, otprilike trećinu. Lakše je raditi s tijestom kada je hladno.

Peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C, oko desetak minuta. Moraju ostati mekani na dodir, slobodno na kratko otvorite pećnicu i probajte pritiskom prsta.

Iskusnijima ovo neće predstavljati problem, a one koji prvi puta rade ohrabrujem da uzmu malo tijesta iz hladnjaka, za otprilike dva medenjaka i stave peći, pa će po njima lako procijeniti potrebno vrijeme pečenja. 

Kada se upoznate s ovim tijestom, predlažem da radite medena srca kao ja. Pipljivo je, ali vrijedi truda. Pošto je tijesto meko, potrebno je dosta pobrašniti podlogu, a svako izrezano srce odvojiti  od podloge uz pomoć pobrašnjene špahtlice.

Manju količinu tijesta razvaljam na pobrašnjenoj podlozi, debljine pola centimetra, kalupićem u obliku srca izrezujem medenjake (kalupić obavezno svaki puta utisnem u brašno). 

Pečena srca spajam džemom od šljiva u koji dodam rastopljenu čokoladu i nakon par sati stajanja umačem ih u čokoladnu glazuru (čokolada za kuhanje + ulje)

I na kraju, najvažnije je da se medenjaci ne prepeku. Čim počnu tamniti vade se iz pećnice. 
Prepečeni medenjaci će biti tvrdi bez obzira na recept, a također im se okus izmijeni i izgube svoju prepoznatljivu aromu.

 


tijesto

ako radite okrugle medenjake, tijesto formirajte u  dugi valjak,
nožem podijelite na jednake dijelove težine 10 g
i dlanovima formirajte loptice koje stavite peći.
Tijekom pečenja loptice će se formirati kao na slici ispod.




kalupić za izrezivanje

pobrašnjenom špahtlicom podignuti izrezano tijesto s podloge



složiti oblike na pleh obložen pek papirom
 
pečeni medenjaci









medenjaci preliveni glazurom






utorak, 13. prosinca 2022.

Prijedlog za blagdanske kolače: Nutella keksići






2 jaja

360 g Nutelle

280 g glatkog brašna

Jaja i Nutellu izmiješati mikserom.

Dodati brašno, pa još izmiksati.

Tijesto ostaviti u hladnjaku oko pola sata.

Formirati kuglice i malo ih spljoštiti. 

Mogu se odmah utisnuti dodaci za ukras kao na slici 1 (komadići čokolade, šarene mrvice...)

Peći u zagrijanoj pećnici na 180°C oko deset minuta, ako se prepeku biti će tvrdi.

Ohlađene ukrasiti prema želji (na slici 2: rastopljena bijela čokolada pomiješana s malo ulja i posip od šećernih mrvica)

subota, 26. veljače 2022.

Kako riješiti problem sa prenaglo izraslim rasadom

 Jednom mi se dogodilo da sam zaboravila na posudu sa posijanim zeljem koju sam stavila na toplo mjesto u kući. Sjeme je brzo proklijalo, a biljčice su u svega dva dana prejako izrasle u potrazi za svjetlom. Taj se problem može vrlo jednostavno riješiti. 

Potrebno je najprije biljke zajedno sa zemljom izvaditi iz posude, poleći na radnu površinu i rastresti ih nježno da se odvoje od zemlje. 

Izrezati traku od neke stare plastične vrećice (ne one jako tanke). Traka treba biti oko 5 cm šira od dužine biljaka, a dužinu trake ćete odrediti sami prema količini biljaka koje presađujete.

Na traku najprije stavite jedan sloj papirnatog ručnika i pošpricate ga vodom iz prskalice da bude sav mokar. Na papir stavite oko 1 cm zemlje (sitnog supstrata za sjetvu i sadnju) i također ga dobro pošpricate vodom iz prskalice. Na zemlju pojedinačno položite biljke kao na slici, ali tako da zadnji listići budu u ravnini sa rubom trake, tj. da zemlja bude sasvim do vrha biljke, kako bi kasnije iz zemlje virili samo ti zadnji listići na vrhu. Biljke udaljite jednu od druge oko 1, 5 cm. Na tako poslagane biljke ponovo stavite 1 cm zemlje, dobro navlažite špricaljkom i sada je potrebno traku s biljkama zarolati, malo čvršće kako bi biljke imale dobar kontakt sa zemljom. Rolicu još dodatno omotajte da bude stabilna i stavite u neku posudu sličnog promjera. Zalijevajte biljke na uobičajeni način, bez bojazni, jer papir i zemlja će dobro u sebe primati vlagu, a biljke će razviti korijen čitavom dužinom koja im je u zemlji. Na taj način ćete dobiti vrlo jake i čvrste sadnice. 

Prednost ove metode je i ta što je kasnije biljke kasnije vrlo lako razdvojiti kada budu dovoljno velike za sadnju na gredice. Papir se na kraju skoro potpuno razgradi i ne smeta pri presadnji.

Na ovim slikama vidite kupus koji se činio kao da se ne može spasiti, ali to su kasnije bile divne i zdrave glavice kupusa. :) 

1. IZREZATI PLASTIČNU TRAKU

2. POLOŽITI PAPIRNATU TRAKU, POŠPRICATI

3. STAVITI SLOJ ZEMLJE, POŠPRICATI

4. POREDATI BILJKE

5. STAVITI SLOJ ZEMLJE, POŠPRICATI

6. ZAROLATI I STAVITI U POSUDU








Update: Evo malo detaljnjih fotografija sa prikazom "korak po korak", radi se o preraslom celeru.







ponedjeljak, 15. lipnja 2020.

Salata od kuhane govedine

Nakon kuhanja goveđe juhe, ostane fini komad mesa od kojeg se može napraviti još nekoliko ukusnih jela. Jedno od njih je govedina na salatu. 
Govedina je u sebe upila sve okuse povrća s kojim se prethodno kuhala u juhi sad ju samo treba ohladiti, narezati na manje komadiće, dodati joj luka narezanog na listiće, još je bolje pomiješati mladi i stari luk. Dobro popapriti, posoliti, pouljiti i nakapati sa malo octa. 
Sve treba prilagoditi sebi i svom ukusu. 
Odlična je s bučinim uljem. Neki ovu salatu rade sa još toplom govedinom iz juhe, no meni je najukusnija kada se radi od ohlađenog mesa, tada upije i manje masnoće, a nakon pola sata stajanja u hladnjaku je pravi osvježavajući i zasitni obrok. 
Uz to odlično idu kuhana jaja (ili samo žumanjci) koji se mogu umiješati u samu salatu ili servirati pokraj. Moj izbor je najčešće samo fini domaći kruh i pokoja svježa crvena rotkvica jer u kombinaciji sa lukom odlično pomaže probavljivosti masnoće iz ove salate.






subota, 7. ožujka 2020.

Rizi-bizi s kukuruzom i piletinom




Sastojci: 
(mjera je šalica od 2,5 dl)
pola pilećih prsa bez kosti, 1 glavica luka, 1 češanj češnjaka, 1 veća mrkva, 1 šalica riže (arborio), 3 šalice vode, pola šalice graška (sirovog ili smrznutog), pola šalice kukuruza šećerca (sirovog ili smrznutog), sol, papar, po želji lovorov list, par žlica masti ili ulja

Kako najjednostavnije skuhati rižu? 
Važno je da koristimo ARBORIO rižu i da omjer riže i vode bude 1:3 
U posudu staviti par žlica masti ili ulja, zagrijati, dodati rižu i miješati na najjačoj vatri oko pola minute dok se ne počne čuti pucketanje. Tada zaliti vrućom vodom, posoliti, poklopiti i pustiti da zakuha. Kada riža počne kuhati, pustiti da kuha još 5 minuta, pa ugasiti vatru, ostaviti poklopljeno i ne dizati poklopac kako bi se proces kuhanja nastavio bez vatre. Nakon 30 minuta riža će biti gotova.

Za to vrijeme pripremati meso i povrće:
Pileći file narezati na kocke i staviti na vruću masnoću, posoliti, popapriti i pržiti povremeno miješajući dok se kocke mesa ne zarumene. Dodati luk i češnjak, pa pržiti još sve zajedno dok luk ne omekša i požuti. Dodati grašak, kukuruz i mrkvu narezanu na kockice, podliti vodom (0k0 1 dl) ili još bolje nekim povrtno/mesnim temeljcem ili ostatkom juhe. Poklopiti i pirjati uz povremeno miješanje dok grašak, mrkva i kukuruz ne omekšaju. Paziti da na dnu ima uvijek tekućine kako ne bi zagorjelo i podlijevati prema potrebi. 
Moja mala "tajna": Može se po želji dodati jedan lovorov list, na 2-3 minute na kraju kuhanja, jer on daje poseban puni okus. Nakon par minuta ga treba izvaditi da ne ostavi prejaku aromu.

Ako se koriste već prethodno kuhani grašak i kukuruz (iz limenke) onda ih treba dodati na samom kraju. 

Rižu pomiješati sa povrćem i mesom i rizi-bizi je gotov :) 






Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...