09 svibnja 2026

Nadin kutak 82


U vrtu cvatu zadnje kupusnjače od kojih želim uzeti sjeme - Russian Frills. Uspjela sam izdirigirati mojim malim orkestrom na terasi, dvorištu i vrtu, unatoč tome što mi cijela okućnica vrvi od susjedovih pčela  i raznih oprašivača, a samo petnaestak metara dalje, odmah preko puta mojoj kući, cvate cijelo polje divlje repice.  Predivan prizor u kojem uživam preko mjesec dana, ali sad vam je jasno zašto sam se toliko trudila da sačuvam moje kupusnjače od križanja.

Obično na toj njivi rastu naizmjence kukuruz i pšenica, ali vlasnik je ove godine iz nekog razloga odustao od sjetve, pa je na zemlji umornoj od dugogodišnjeg oranja, pesticida i mineralnih gnojiva iznikla divlja repica i priredila nam divan prizor.  Na slici je samo desetina njive, jer ostatak nije stao u kadar.



🌿🌿🌿


Došla su mi i dva nova posjetitelja, povremeno me obiđu da vide što radim, oba su bila plašljiva i divlja, ali kako to već biva, malo tepanja i nagovaranja, pa se stvar brzo okrene u obostranu korist. Naravno, za to vrijeme je Duda spavala u kući, jer inače ovako nešto ne bi bilo moguće.



🌿🌿🌿
Grašak presađen iz gajbice (vidi: Nadin kutak 74) lijepo raste  i sad se već vide karakteristike sorte. Radi se o žutom šećercu Golden sweet. Puževima nije zanimljiv kad je veći, a da sam ga posijala direktno u gredicu, od 100 zrna preživjelo bi možda 5.

Posadila sam i prvih nekoliko sadnica krastavaca, i mahuna, ostavila ih nezaštićene, da "snimim" situaciju s puževima. Mnogi mi kažu da im se čini kako ih nema ove godine baš jako puno, ali ja po iskustvu znam da je rano za zaključke jer se prava situacija pokazuje tek kad na vrt posadimo povrtne kulture koje su im najmilije. Kod mene su to tikvenjače i mahunarke. 

Jako je važno promatrati i isprobavati što više metoda kada su puževi u pitanju. Ono što je u jednom vrtu djelotvorno, u drugom neće biti. Tako je npr. kod mene nastala prava invazija na poljski timijan, a upravo je on na spisku koji odbija puževe. Toliko ih se nakon kiše skupilo na taj jedan grmić da sam odustala od ručnog skupljanja i stavila klopku s pivom da bi ih sve mogla ukloniti s biljke. Na slici sam puževe označila crvenom točkicom, da prikažem pravo stanje.

Izgleda alarmantno, ali navikla sam i razvila svoje metode zaštite kako bih unatoč toj nevolji uzgojila povrće koje želim.

Imam ja još puževa, moram se pohvaliti - svakojakih boja, veličina i oblika, beskućnika i kućeposjednika, pravo pravcato carstvo, oni su tu poželjni jer su dio ekosustava, a jedini koji prave veću štetu i ugrožavaju domicilne vrste su tzv. španjolski puževi.

 

 

 🌿🌿🌿

Blitva sorte "Pepermint" kreće u cvatnju.

🌿🌿🌿
Neke ruže na okućnici su u punom cvatu. Žao mi je da ne znam nazive sorti jer ih je sadio moj pokojni svekar kojeg nisam imala priliku upoznati. 





🌿🌿🌿
Dok je bijeli božur još uvijek u pupovima, crveni na veliko cvate. Grm je još mali i ima svega nekoliko cvjetova.

🌿🌿🌿
Rosa rugosa ili krumpirova ruža također cvate. Lijep je prizor, a k tome i jestiva. Plodovi su bogati vitaminom C, a krupni su i mesnati, pa imaju veću iskoristivost nego druge vrste šipka. Mogu se koristiti za čaj ili prerađivati u pekmeze. Sadnice nisu skupe i nabavljaju se u rasadnicima.



🌿🌿🌿
Divlja ruža (šipak) raste uz ogradu starog voćnjaka i ostavljam ju da me oduševljava prizorom svako proljeće.


🌿🌿🌿
Ljepoti mog voćnjaka posebno pridonosi pitoma kupina, ona također botanički spada u ruže i sa svojim mnoštvom najnježnije roze boje cvjetova privlači puno pčela, bumbara i drugih oprašivača.



To je divno bobičasto voće koje je sasvim jednostavno za uzgoj, brzo se širi i lako ju je razmnožiti reznicama ili položenicama. Ako niste, preporučam vam da ju nabavite. Sadnice nisu skupe, a od samo dvije za nekoliko godina dobiti ćete mnoge viškove. Nema puno filozofije oko orezivanja, radi se isto kao s vinovom lozom.  
Najveći problem kod ove moje kupine je što počne sazrijevati u vrijeme kad krenu jesenje kiše i tada plodovi krenu pljesniviti. 




Saznala sam da postoje sorte  koje rode puno ranije, kao npr. Natchez, pa ću pokušati nabaviti sadnice kada se ukaže prilika.
foto: vrtni centar Kalia

🌿🌿🌿
Na samoniklim grmovima obične kurike (Euonymus europaeus) vise mnoga gnijezda gusjenica. To je kurikin zapredar (Yponomeuta cagnagella), noćni leptir čije se gusjenice hrane isključivo kurikom i nisu štetne za ostalo bilje niti za čovjeka. Prizor zna izgledati baš dramatično jer je često čitav grm "okićen" paučinastim gnijezdima u kojima migolji mnoštvo gusjenica, ali kurika se kasnije obično dobro oporavi, pusti ponovo lišće i nastavi s vegetacijom. Vjerujem da se ovim gusjenicama nahrane mnoge ptice, gušteri i brojni kukci. 


Plod obične kurike je vrlo dobra hrana pticama zimi.
 
 


🌿🌿🌿
Okućnica je puna rascvjetalih prizora, pakujci posvuda još cvatu, a najljepše je što se uvijek stvore negdje neplanirano, kao ova dva grmića na livadi, pa ih zaobilazimo kod košnje.

Dvorište krasi ovaj primjerak tamno ljubičaste boje




Prošle jeseni sam posadila nekoliko sorti ljutike (šalot). Svaka je u svojoj gajbici i lijepo napreduju, zadovoljstvo je promatrati kako su se umnožile.
Pošto mi se dogodilo par puta da mi voluharice pojedu tek stasalu čičoku, ovaj put sam ju posadila u velike posude i u njima ću ih uzgajati i presađivati u vrt. Nabavila sam sortu ljubičastog korijena od jednog OPG-a iz Osijeka. Isporučili su vrlo kvalitetne i zdrave gomolje. Najprije sam ih stavila u najlonsku vrećicu sa vlažnim papirom, da proklijaju u vlažnom i toplom, pa kada su pustili izboje kao dole na slici, posadila sam ih u posude. 




Postoji više sorti čičoke. Davnih dana kad smo se svi puno družili na raznim vrtlarskim forumima, jedan od njih je bio i Perforum s kojeg sam dosta učila iz tuđih iskustava. Još uvijek su im sve teme i razgovori javno dostupni, kao i link na ovaj video u kojem sam se prvi put upoznala s nekim sortama čičoke:

 





Svijet mi je najljepši kad ga promatram iz svog vrta.




H V A L A   N A  Č I T A NJ U! 
💖

 "Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

02 svibnja 2026

Nadin kutak 81: PUT SJEMENA - NEKAD I DANAS





Prije interneta i brze dostave, vrtlari su u naručivanje sjemenja morali uložiti puno strpljenja i planiranja. Danas naručujemo sjeme iz svog doma, u nekoliko klikova - uz fotografije, opise, iskustva drugih vrtlara...

Nekad je taj proces izgledao bitno drugačije i trajao je znatno dulje.

U drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća nabava sjemena najčešće je započinjala katalogom. No katalog nije bio nešto što se podrazumijeva, nego se morao zatražiti.

 Vrtlar ili poljoprivrednik najprije bi poslao pismo trgovcu ili sjemenarskoj kući i zatražio cjenik, odnosno katalog. Nakon toga je slijedilo čekanje i po nekoliko mjeseci. Jedan od najzanimljivijih i najnostalgičnijih načina bio je putem starih kataloga sjemenja – pravih umjetnina s naslovnicama punih boja i crteža cvijeća i plodova. Oni su bili  izvor znanja i inspiracije.

 


 
Kompanije poput Burpee (SAD), Sutton’s (Velika Britanija) ili Kiepenkerl (Njemačka) izdavale su godišnje kataloge koji su postali obvezna literatura za ozbiljne vrtlare. Ti katalozi nisu bili samo popisi sjemena, već prave knjige: sadržavali su detaljne opise biljaka, savjete o uzgoju, crteže i fotografije, a ponekad čak i priče o uspješnim vrtlarima. Često su bili bogato ilustrirani, s ručno crtanim slikama biljaka i cvjetova. Svaka stranica bila je pažljivo uređena, a tekstovi su pisani na način koji je trebao privući pažnju i pobuditi maštu.

 

Opisi su uključivali informacije o visini biljke, vremenu cvatnje, otpornosti na bolest i savjete o sjetvi. 

Vrtlari su birali željene artikle, upisivali ih na narudžbenice (često priložene uz katalog) i slali ih poštom, zajedno s novčanicama ili poštanskim nalogom za plaćanje. Čekanje na isporuku ovisilo je o udaljenosti i sezoni.

 

U mnogim slučajevima uz svaku sortu bila je navedena i posebna oznaka ili šifra. Te šifre su se nazivale telegrafskima jer su omogućavale da se narudžba pošalje što kraće i jeftinije, u vrijeme kada se telegraf naplaćivao po riječi. .Evo primjera jedne stranice iz takvog kataloga: 

 


A naravno, osim za naziv sjemena, trebalo je navesti i težinu, pa je i za to postojao popis telegrafskih šifri: 


Uglavnom, postupak narudžbe imao je nekoliko koraka. Nakon što bi katalog stigao, kupac bi odabrao željene sorte, zapisao njihove nazive ili šifre i sastavio narudžbu koju je zatim slao telegrafom ili poštom, često uz novčanu uputnicu ili drugi oblik plaćanja koji je bio dostupan u to vrijeme. Tek nakon toga slijedilo je novo čekanje – ovaj put na isporuku sjemena.

Za razliku od današnjeg sustava, gdje najprije vidimo cjelokupnu ponudu pa biramo, tada je prvi korak bio sam čin traženja informacija. Tek nakon što bi katalog stigao, kupac bi uopće saznao koje su sorte dostupne.

Na našim prostorima situacija je bila donekle drugačija nego u zemljama s razvijenom kataloškom prodajom, poput Sjedinjenih Američkih Država. Iako su postojali trgovci sjemenom, oglasi i cjenici (primjerice u gospodarskim listovima i kalendarima), velik dio opskrbe sjemenom temeljio se na lokalnoj razmjeni i čuvanju vlastitog sjemena. 

 

 



Najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo je Gospodarski list koji je od svog začetka, 1842. g. bio u službi informiranja i educiranja o poljoprivrednim temama. Tako su se u njemu mogli naći i razni oglasi, pa i oni s prodajom sjemenja.
U takvim oglasima često se isticala “čistoća sorte”, “prokušano sjeme” ili “zajamčena klijavost”, a zainteresirani su se pozivali da zatraže cjenik ili dodatne informacije.



zanimljiv članak iz prvog broja: 


List mesečni Horvatsko-slavonskoga 
gospodarskoga družtva 
godina: 1842. 
broj: 01.



U usporedbi s današnjim vremenom, razlika je prije svega u dostupnosti i brzini. Danas imamo trenutačan uvid u ponudu sjemena iz cijelog svijeta, mogućnost usporedbe i brze kupnje, uz dostavu u relativno kratkom roku. Nekada je cijeli proces bio višestupanjski i puno sporiji.

Unatoč toj razlici, osnovna svrha ostala je ista – doći do kvalitetnog sjemena koje će dati dobar urod. Razlikuje se način na koji do tog sjemena dolazimo, ali ne i ono što od njega očekujemo.

 

Drago mi je što neki proizvođači sjemenja i danas drže do izgleda svojih kataloga  i ozbiljno se potrude oko njihove vizuale: 

 





 💌

Nadam se da vam je bilo zanimljivo na ovaj način putovati kroz vrijeme. Ja ne trošim puno vremena na aktualna događanja u svijetu koja zamaraju duh, opterećuju um i tjeraju nas da se osjećamo bespomoćno. Volim ispiti šalicu kave ili čaja uz zanimljivosti iz prošlosti kada se živjelo teže, ali je ta težina rezultirala mnogim ljudskim vrlinama.

 

Za kraj, dva linka sa zanimljivostima na ovu temu: 



Gospodarski kalendar 
za 1918. godinu: 


internetska arhiva s mnoštvom 
starih kataloga sjemenja: 



HVALA NA ČITANJU!
💖




 "Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼