Nadin kutak 78: voćnjak u cvatu, sadnja jagoda s graškom, kelj pod zavjesom, kiseli kupus u teglicama ...

Malo toga može parirati prizoru kada procvatu voćke u voćnjaku. To je istovremeno ljepota koja hrani dušu i nagovještaj berbe koja će nahraniti i tijelo slatkim, zdravim i ukusnim plodovima. Samo još preostaje nada da će vrijeme biti blagonaklono, a nade kod nas ne smije nikada nedostajati.

U gredici s jagodama ima puno posla oko uklanjanja trave, ali buseni su jaki i zdravi, puni cvjetova i mogu još malo pričekati da se pobrinem za njih. 

🍓🍓🍓

Grašak imam posijan na 6 mjesta i u raznim je fazama rasta. Na slikama ispod je "Golden Sweet", šećerac žutih mahuna. 

Prekjučer sam posadila 3 nove sorte jagoda (Clery, Murano i Regina delle valli) i višak rozocvjetne sorte Toscana. One će ovu sezonu biti u posudama.  Na dno posuda sam stavila nasjeckane grančice kao drenažni sloj, malo sijena, te mješavinu od stare zemlje iz posuda, krtičnjaka, kupovnog supstrata i peletiranog stajskog gnojiva. U svaku posudu sam ubacila i dva grmića graška sa slike iznad, da bi hranili jagode dušikom. Grašku sam za penjanje stavila grančice od orezivanja voćaka. Jagode su vrlo tolerantne na presadnju u svim fazama, čak i kad cvjetaju, samo je važno da ih se ne posadi preduboko, tj, u zemlji mora biti samo korijen, jer bi inače nadzemni dio bio izložen truljenju. Druga važna stvar je da se osigura dobar kontakt korijena sa zemljom. Kod sadnje treba zemlju dobro pritisnuti oko korijena, a provjeri se tako da se povuče za listić i ako biljka pruža dobar otpor, znači da smo obavili posao kako treba.

"Golden Sweet"

kraj svibnja, 2022.

Jagode sam posadila i u dvije gajbice s ljutikom, a grašak je ovdje posijan uz sam rub i tek izviruje iz zemlje. 

(slika ispod)

Onaj grašak iz Kutka 74 je u mjesec dana lijepo narastao, bujan je i jedar, i moram ga što prije presaditi u gredicu. S presadnjom graška iz kolektiva se ne smije predugo čekati jer se biljke međusobno pohvataju viticama jedna za drugu, pa ih se kod razdvajanja neminovno oštećuje. Grašak je vrlo nježna biljka i kod presadnje sa mora pažljivo njime baratati da se stabljike ne polome, pa vodim računa o tome da ga presadim dok se još uspravno drži i nije viši od 15-ak cm. Ovo je tzv. božićni grašak spominjan u Kutku 71 i jako me veseli što ću možda i ja isprobati to omiljeno latvijsko božićno jelo. 

slikano jučer, 12. 4.

🌿  🌿  🌿

Nakon što su bili pokriveni mrežicama, ukupno njih osam, lisnate keljeve "Red Russian" sam oslobodila zaštite da bi mogli biti oprašeni od kukaca, a pokrila sam Duzzling Blue kelj s kojim bi se mogli iskrižati. Provjerila sam da uokolo nema ništa od keljeva i kupusa koji cvatu, jer bi mi sav trud bio uzaludan. 

slikano pred zalazak sunca, pa je malo mutno

Red Russian kale

Nekoliko metara dalje se nalazi "Duzzling Blue", doduše, samo jedan, ali pojačat ću genetiku sljedeće sezone jer sam već posijala ostatak sjemenja. Oko kelja sam zabola tri štapa i formirala vigvam, kako bi on mogao nositi težinu zavjese i osigurati stabilnost u slučaju vjetra. Za zaštitu sam upotrijebila staru zavjesu koju sam učvrstila štipaljkama. Tko mi je kriv kad moram natrpati više sorti iste vrste na mali prostor. Nadam se samo da se nitko od ukućana neće šetati vrtom u sumrak i preplašiti se mojih instalacija.

🌿  🌿  🌿

Zatoplilo je i temperatura u podrumu je sve viša, pa je dobro pobrinuti se za kiseli kupus kojeg ima još lijepa količina i šteta bi bilo da propadne. Ja to radim ovako: Rezani dobro natiskam u manje staklenke i to mi je količina koju potrošim za jedan ručak. Dobro zatvorim, omotam nekoliko puta prozirnom folijom da ne pušta mirise i držim u hladnjaku do potrošnje. Listove skinem s glavica i spakiram po veličini, veće i manje posebno, u količini koja mi je potrebna za sarmu, to je kod nas oko 12 sarmi. Listove stavim u zamrzivač, ali ih također dobro omotam da ne puštaju miris po zamrzivaču. Na taj način mogu čuvati svježi kiseli kupus sve do jeseni. Isprobano puno puta.

                             🌿  🌿  🌿

Pošto smo pokosili neke dijelove voćnjaka i livade pred kišu, pokupila sam što sam više mogla usitnjene trave i rasporedila u kutije i gajbice, onako rahlo, da se ne upari i čuvala par dana pod krovom. Šteta bi bilo da mi taj prvi dragocijeni otkos propadne, a odličan je za dodavanje na gredice jer je sitan i lako se njime barata.

Na kraju ovog kutka vas pozdravljaju dva stanovnika mog vrta i žele vam zajedno sa mnom ugodan tjedan!

HVALA NA ČITANJU!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća email adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

Nadin kutak 77: Uholaže - vrlo korisni stanovnici biovrta

    Bez njih nema živog, uravnoteženog i otpornog biovrta. Već samo ime zvuči pomalo prijeteće, pa je u mašti mnogih ljudi ona kukac koji ulazi u uši, što je naravno netočno. 

    Uholaže ne napadaju ljude. Vrlo su plašljive i uvijek traže zaklon. Danju se skrivaju u sjeni, u pukotinama kore, ispod kamenja, u starim loncima i među suhim lišćem. Noću izlaze — i tada započinje njihov pravi rad u vrtu. One nisu štetnici već lovci, predatori, a to znači da reguliraju brojnost kukaca koje smatramo štetnicima, mada treba stalno iznova i iznova ponavljati da su i takozvani štetnici jednako korisni i potrebni u prirodi. Bez jednih nema drugih i obrnuto, sve je to dio kruga hranidbenog lanca. 

    Sada se satima možete voziti autom bez sa vam i jedna buba završi na vjetrobranskom staklu. To je prestrašna spoznaja i mnogi se uopće nisu zapitali zašto je to tako. 

    Ne možemo uživati u pjesmi ptica bez kukaca kojima se hrane.

    Predivan leptir Lastin rep je prije preobrazbe bio gusjenica koja se hrani lišćem peršina, kopra, komorača i korijenastog povrća. 

    Sličnih primjera ima bezbroj i svako živo biće ima svoju nezamjenjivu ulogu u prirodi.

    Uholaže se često može naći na grožđu, plodovima jabuke, kruške, u plodu breskve... Osim oštećenim plodovima voća, ako nemaju svoju omiljenu hranu posegnut će za nježnim dijelovima cvijeća i povrća. Ipak im je većina hrane životinjskog porijekla: biljne uši, krvave uši, grinje, jaja leptira...  Zbog toga je od osobite važnosti njihova prisutnost u voćnjaku i vrtu, općenito u prirodi. 

    Zanimljivo je da imaju krila, ali ih jako malo koriste jer nisu ljubitelji letenja. 

    Druga zanimljivost je da mužjaci imaju zaobljene škarice na zatku, a ženke izdužene.

 

    Treća zanimljivost je da ženke nakon što izlegu jajašca u pripremljenu rupicu u tlu, brinu o njima i mladim  ličinkama i po tome su rijetkost među kukcima jer većina izlegne jajašca i ostavi ih. 

    Sličnom sam imala prilike svjedočiti nedavno kad sam premještala posude s povrćem na terasi i ispod jedne je bila stonoga (također spada u strige) pokraj hrpice zemlje kojom su bila pokrivena mala bijela jajašca. Kad sam podigla posudu, požurila je toj hrpici i ovila se oko nje štiteći svoj podmladak. Baš me se to dojmilo. Dok ih je pospremala, jedno malo jajašce joj je ostalo vani (crvena strelica). Stvarno u prirodi ne možeš ništa dirnuti da nekog ne uznemiriš.

 

    U vrtu koji živi u ravnoteži, uholaže su dio prirodne zaštite - mala vojska koja čuva naše biljke bez buke, bez kemije i bez naše intervencije. Tamo gdje mi vidimo lisne uši, one vide slastan obrok. Tamo gdje biljka slabi, one dolaze kao nevidljiva pomoć.

    Istina je da ih ponekad možemo pronaći u plodu voća i povrća. Ali, gotovo uvijek to je već oštećen plod - mjesto zaklona, vlage i raspadanja. Te male bube, koje ste možda smatrali problemom uopće  ne stvaraju problem, već dolaze da bi ga riješile.

    Ako se previše namnože ili počnu raditi štetu, to nije uzrok nego posljedica. To znači da u vrtu nedostaje ravnoteža. Možda nema dovoljno raznolikosti hrane. Možda nema dovoljno njihovih prirodnih neprijatelja. Možda je vrt previše “čist”, steriliziran od života.

    Rješenje nikad nije u uništavanju već u razumijevanju. U permakulturnom vrtu ne pitamo “kako ukloniti i kako uništiti”, nego “kako vratiti ravnotežu?”.

    Uholaže imaju čitav niz prirodnih neprijatelja (predatora) i upravo zbog toga čine važan dio vrtne ravnoteže. Njima se najčešće hrane ptice koje pretražuju tlo i zaklone među biljkama, poput kosova, vrabaca i sjenica. U večernjim i noćnim satima love ih ježevi i rovke, dok u toplijim i suhim dijelovima vrta postaju plijen guštera. U vlažnijim područjima rado ih jedu žabe. Osim većih životinja, uholaže stradavaju i od drugih manjih predatora poput pauka i većih grabežljivih kukaca.

    Zbog toga je njihova prisutnost u vrtu dio šireg odnosa među organizmima. Kad u vrtu postoji raznolik život, uholaže imaju svoje prirodne regulatore i njihova brojnost ostaje u ravnoteži. Upravo ta međusobna povezanost pokazuje koliko je važno stvarati vrt koji podržava različite oblike života, jer tek tada svaki njegov stanovnik, pa tako i uholaža, zauzima svoje pravo mjesto.

  Nadam se da sam vas ovim tekstom uspjela sprijateljiti sa simpatičnom uholažom.  

 

🌿  🌿  🌿

    Temperature su narasle, vjetrovi se primirili i konačno je vani ugodno i meni i  biljkama koje sam čuvala u kući. 

    Ovaj tjedan me čeka puno posla oko presadnje biljaka iz kolektiva u čaše: rajčice, tomatilo, andske jagode, a i neke kupusnjače će najprije rasti u čašama prije nego ih preselim na gredice. 

    Pastrnjak i mrkva su također već dovoljno veliki za selidbu iz kolektiva... uh ima toga puno za napisati, a kamoli odraditi, trebati će mi deset ruku da sve stignem. 

    Trenutno na terasi cvatu rotkve Sakurajima Mammoth (slika ispod) i iznenadile su me nježnom lila bojom cvjetova. Obilaze ih pčele i bumbari, pa je oprašivanje osigurano.        Za to vrijeme su druge kupusnjače koje cvatu zaštićene mrežicama, a nekolicina ih tek kreće sa cvatnjom. Za sad uspijevam sve držati pod kontrolom. 

    Predivni čipkasti listovi kelja Russian Frils (slika dolje) su osim prizora, bili i  ukusna hrana zimi, a i sad su pravi hvatači pogleda. Nadam se da svi koji ste kod mene nabavili sjeme ili sadnice sad također uživate u prizorima.

Toliko u ovom kutku, 

hvala vam na čitanju! 

💖

Iz kojih država ima najviše 

posjeta na ovaj blog?

(statistika od zadnjih 30 dana)

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća email adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼