02 veljače 2026

Nadin kutak 68: Rajčica Pero žar ptice


Prije 15-ak dana, dok je sve još bilo prekriveno ostacima snijega, otišla sam na vrt pokupiti zemlju s krtičnjaka da napravim mješavinu za sjetvu graška. 
Možda će vam se činiti kao pretjerivanje, ali čim prođem kroz vrata koja vode u vrt, ja uđem u neki drugi mod. 
Možda zato jer se vrt nalazi na malo izoliranijem mjestu, dalje od buke s prometnice i dalje od kuća, pa je već ta tišina s okolnih livada dovoljna sama po sebi da se duša nekako umiri. 
Dok sam kao djevojka, živjela u roditeljskoj kući, biljke sam uzgajala na velikoj terasi, u razini drugog kata. To je veći dio godine bila prava džunglica bez reda i pravila, ali za mene mjesto najljepše na svijetu. Odavde sam imala lijep pogled na naselje i puno privatnosti koju još uvijek jednako cijenim kad sam među svojim biljkama. 
 
 
Ovaj puta, ušavši u vrt, još uvijek uspavan od snijega i nedavnog hladnog vala, činile su se budne samo mnogobrojne oznake s nazivima rajčica koje su lepršale na vjetru. Takav način označavanja pokazao se jako dobrim jer evo, sezona je prošla, one i dalje stoje na istom mjestu, a nazivi su još uvijek vidljivi.

U malene zip vrećice u kakve inače pakiram sjeme, sam stavila papirić na kojem sam grafitnom olovkom napisala naziv. Vrećicu sam špagicom pričvrstila za konstrukciju na kojoj su bile rajčice. 
Pošto je u neke vrećice ipak uspjela ulaziti kiša, škarama sam odrezala malo ćoška da voda može izaći van i te su oznake ostale u odličnom stanju čitavo ovo vrijeme, vidite i sami na slici. 
Da je pisano penkalom ili markerom, već bi se natpis razmočio od vlage, ali grafitna olovka se pokazala otporna baš na sve. 
Ovakav način obilježavanja mi dobro dođe kad sam na moru, a muž ostane kod kuće brinuti o vrtu i berbi voća.
Prije se znalo dogoditi da ga pitam o stanju neke sorte, ali on ne bi uspio pronaći oznaku koja je obično još od sadnje ostala negdje pod debelim slojem malča, pa bismo oboje gubili živce objašnjavajući jedno drugom o čemu se radi. 
Ovako je i on naučio kako se zove koja sorta.

 

Rajčicu "Pero žar ptice" (Перо Жар-птицыsam nabavila samo zbog lijepog naziva. Oduševilo me kako je netko dobio inspiraciju da ju imenuje po liku iz slavenske (ruske) mitologije. 
Plod zaista bojom i oblikom podsjeća na pero čarobne, vatrene ptice iz ruskih bajki. 
Čini se da nije službeno registrirana, već je amaterska, jer nisam uspjela naći njenog tvorca (križatelja)Vrlo vjerojatno je nastala dugotrajnom selekcijom u privatnim vrtovima, što je čest slučaj kod sorti s bajkovitim imenima. 
Nakon što je rasla jednu sezonu u mom vrtu, moram vam reći da je stvarno i zaslužila to ime. 
Nekoliko njenih plodova sam nezrele skinula s biljke prije mraza i ostavila na tanjuru s još dvije sorte. Dozorili su i lijepo su se održali sve do nedavno.

druga polovica srpnja 2025.

početak kolovoza 2025.

početak prosinca 2025.

kraj siječnja 2025.

Možda to i nije uobičajeno za ovu sortu, ali ovaj put se kod mene tako dogodilo. Baš je zgodno kada plodovi dočekaju sjetvu sljedeće sezone.

Biljka je srednje veličine, oko 80 do 120 cm. Treba joj potpora, a vodila sam ju na dvije grane. Inače je poznata po svojoj otpornosti na nepovoljne vremenske uvjete. Dobro se pokazala u regijama s kratkim ljetima.

Posijati ću je ove sezone da sakupim malo veću količinu sjemenja.


 






Treba paziti da ju se ne zamijeni s F1 hibridom "Žar ptica"



U prošlotjednom i ovom Nedeljniku, naša Jasmina piše o hajdučici tj. stolisniku i vjerujem da vam se kao i meni jako sviđa način na koji je obradila tu divnu biljku. U Nadinom kutku 22 sam također pisala o stolisniku, ali zbog moje greške, link su  mogli "uhvatiti" samo oni koji su otvorili Trag Biljke Nedeljnik 22 prije izlaska Nedeljnika 23. 
Zato ovdje ponavljam link, pa ako spojite taj tekst s Jasmininim iz prošlotjednog i današnjeg Nedjeljnika, imati ćete pravu malu enciklopediju o tom "gorostasu" kako ga Jasmina lijepo naziva.
 
👉Stolisnik-biljka kao prijatelj


Ista greška mi se dogodila u još nekoliko brojeva, pa linkove stavljam ovdje uz veliku ispriku svima koji ste se klikom na neispravne linkove našli u slijepoj ulici. 

👉NADIN KUTAK 56

👉NADIN KUTAK 55

👉NADIN KUTAK 37

👉NADIN KUTAK 26

👉NADIN KUTAK 25


"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća email adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA


🍓🍒🌼

26 siječnja 2026

Nadin kutak 67: Malabarski špinat



U najstojanjima da u svoj vrt uvedem što više jestivih biljaka jednostavnih za uzgoj, još prije osam godina sam nabavila sjeme malabarskog špinata (lat. Basella alba). 
To je sve popularnija biljka među vrtlarima, osobito kada krenu topliji dani u sezoni jer tada pravi špinat slabo uspijeva. 
Riječ je o izuzetno otpornom, zahvalnom i višestruko korisnom povrću koje kombinira hranjivu vrijednost, dekorativni izgled i jednostavan uzgoj. 

 

Iako nosi ime špinat, botanički nije u srodstvu s pravim špinatom (Spinacia oleracea), već pripada porodici Basellaceae.

Potječe iz tropske Azije, najvjerojatnije s područja Indije, Šri Lanke i Indonezije. U prirodnim uvjetima ponaša se kao trajnica, no u umjerenoj klimi uzgaja se kao jednogodišnja biljka. Moguće je i da prezimi ako mu se korijen dobro pokrije debljim slojem malča kako bi bio zaštićen od niskih zimskih temperatura, jer nadzemni dio već s prvim mrazom završava vegetaciju. 
Radi se o brzo rastućoj penjačici s mekanim stabljikama koja se uvija oko potpore i može narasti nekoliko metara u jednoj sezoni. 
Kad sam ga posijala prvi puta, nisam o njemu ništa znala. Po nazivu sam zaključila da se radi o biljci sličnoj špinatu pa sam ga tako i tretirala. No, ubrzo mi je postalo jasno da sam u zabludi jer se on svojim izdancima proširio po cijeloj gredici i morala sam ga dizati na potpornje kako bih oslobodila mjesto mrkvi uz koju je bio posađen.

 

kolovoz, 2018.

Listovi su debeli, sjajni, ovalnog do srcolikog oblika, a cijela biljka izgleda vrlo svježe i bujno. Upravo zbog toga se  često uzgaja i kao ukrasna penjačica, a ne samo kao povrće.

Postoje dvije najčešće uzgajane varijante:
Zeleni malabarski špinat (Basella alba)
Ima zelene stabljike i tamnozelene listove. Raste bujnije, snažnije i brže od crvene varijante, a listovi su obično veći i mesnatiji. Zbog obilnijeg rasta i većeg prinosa, najčešći je izbor za povrtnjake.

 


Crveni malabarski špinat (Basella alba ‘Rubra’ ili Basella rubra)
Prepoznatljiv je po crvenim do ljubičastim stabljikama i ružičasto obojenim žilama na listovima. Raste nešto sporije i s manjim listovima, ali je izuzetno dekorativan. Okusom je gotovo identičan zelenom, pa se izbor često svodi na estetske preferencije ili na kombinaciju oba tipa u vrtu.
srpanj, 2021.

Malabarski špinat je biljka topline i sunca, ali ja sam se u svom vrtu uvjerila da mu jako odgovara kada nije cijeli dan izložen suncu, već ima zaštitu neke pokrajnje voćke i laganu polusjenu. Važno je da je dobro malčiran jer će mu tako korijen biti zaštićen od isušivanja i spriječiti da prerano ode u cvijet. To je važno ako listove koristite za jelo. Kad krene cvatnja, listovi postaju gorki. Ako se uzgaja za ukras, cvjetanje je poželjno jer mu daje još veću dekorativnu vrijednost. 
rujan, 2024.

listopad, 2024.

Malabarski špinat je toploljubiva penjačica koja ne podnosi mraz i najbolje raste tijekom toplih mjeseci. Sijem ga od druge polovice ožujka na dalje, u posudice i sadim na vrt kada prođe opasnost od mraza. Sjeme ima tvrdu ljusku pa klijanje može biti sporo, a traje od 7 do 15 dana. Preporučuje se namakanje sjemena u vodi preko noći ili naklijavanje na vlažnom ubrusu. 
Kao i većinu biljaka koje uzgajam, ne sijem ga direktno na gredice, već pojedinačno u posudice, pa ga presađujem u vrt tek kad ojača i dobije desetak listova. Zašto? U suprotnom bi ga jako oštetili puževi, a većim biljkama ne mogu nanijeti znatniju štetu. U vrt ga sadim tek kada prođe opasnost od mrazeva.
Nisam probala, ali naišla sam na informaciju da se izuzetno lako razmnožava reznicama. Vršni dijelovi stabljike brzo puštaju korijen u vodi ili vlažnom tlu. Ako se sjetim, isprobati ću to ove sezone.
Sadnice se sade uz obaveznu potporu za penjanje (rešetka, mreža, kolci, ograda).

 


Listovi i mladi izdanci mogu se brati kontinuirano tijekom cijele sezone, sve dok biljka ne počne intenzivno cvjetati. Mladi listovi su najnježniji i mogu se jesti sirovi, dok se stariji češće koriste kuhani.
Pri kuhanju oslobađa prirodnu sluzavu tvar koja zgušnjava jela, slično bamiji. To ga čini izvrsnim za juhe, variva i umake, dok svjež u salatama daje hrskavost i svježinu. Sadrži vitamin A, C, željezo i kalcij.

Redovita berba potiče rast novih listova i izdanaka.
Biljka je relativno otporna na štetnike i poremećaje. Puževi vole mlade biljke, ali već sam spomenula kako ja to rješavam.
rujan, 2024.

U suhim uvjetima ili pri kraćem danu biljka počinje cvjetati. Cvjetovi su sitni, bijeli ili ružičasti i neupadljivi, a nakon njih se razvijaju tamnoljubičasti do crni plodovi. Bobice nisu osobito ukusne, ali se koriste kao prirodno bojilo, a osušeni plodovi mogu poslužiti kao sjeme za iduću sezonu. Sjeme je zrelo kad na lagani dodir samo padne sa stabljike.
Ima tamnoljubičastu mekanu ovojnicu koja se lako oštećuje i pušta jaku boju. Sjemenke je dovoljno staviti u jednom sloju na neki tanjurić i držati na sobnoj temperaturi da se potpuno osuše. 


Malabarski špinat je idealna biljka za ljetni vrt jer u vremenu sve toplijih ljeta, predstavlja izvrsnu i održivu alternativu klasičnom špinatu.

Sjeme crvenog se već duže vrijeme može nabaviti kod nas u većim poljoapotekama i vrtnim centrima, a na internetu mu cijena jako varira, od 30-ak sjemenki za 0,70 eura do 6 eura za 5 sjemenki. No, kad ga jednom kupite, vrlo ćete lako umnožiti sjeme i višestruko vratiti uloženi novac.

 








foto: Anđelka Šafran
Na slici je zeleni malabarski špinat moje prijateljice Anđelke Šafran iz Zagreba. Pretprošle sezone sam od nje dobila nekoliko sadnica i pridružila ih svojima da im malo pojačam genetiku. Anđelka o malabarskom kaže ovako: "...Uzgajam ga preko 20 godina. Zadnjih godina samo zeleni varijetet jer je crveni puno osjetljiviji i sitnijih listova. Obožavamo ga na salatu  pomiješanog s paradajzom i lukom. Odličan je na lešo, pripremljen kao i blitva. Jako kratko se kuha. Višak se može blanširati 1 minutu i  zamrznuti. Obavezno ga nosim na more jer se odlično čuva u frižideru pa ga imamo  najmanje 15 dana...
...Moja  preporuka je da ga uzgojite ako volite zelenje na tanjuru, osim toga predivan je ukras svakog vrta... ...Uzgajala sam ga i iz reznica no brzo je otišao u sjeme pa sam odustala."

 🌿  🌿  🌿

Osim malabarskog, postoji još jedna zanimljiva inačica špinata, o njemu sam pisala 2014. godine, a tekst se nalazi ovdje: novozelandski-spinat

19 siječnja 2026

Nadin kutak 66









Snijeg se otopio i biljke su živnule.


U ovom kutku vam donosim 20 recepata za hummus i jedan koristan popis, a nalaze se na ovim linkovima:

 

https://probajovako.blogspot.com/2026/01/humus-u-20-recepata.html


https://probajovako.blogspot.com/2026/01/popis-sjemenja-po-1-gramu-koliko.html


Popis sjemenja po 1 gramu (Koliko sjemenja ima u paketiću kojeg kupite?)

    

Pri kupovini sjemenja volimo znati koju količinu kupujemo, tj. koliko se sjemenki nalazi u pakiranju. Negdje piše količina u komadima, negdje u gramima, a negdje čak i vrlo malo koristan podatak: za koju površinu je predviđen broj sjemenki u pakiranju. 

 

    Kod većeg sjemenja kao što je sjeme tikvica, krastavaca, graha, kukuruza i slično, obično je naveden broj sjemenki, dok se kod sitnog sjemenja najčešće navodi gramaža. No, pri tome je ipak potrebno znati koliko sjemenja ide u jedan gram, a taj se broj razlikuje od kulture do kulture, od sorte do sorte.

 

Evo nekih primjera isticanja količine sjemenki na pakiranjima: 


 




     

    Tijekom godina sam bilježila te podatke s pakiranja, prepisivala iz knjiga, kataloga i pouzdanih internetskih izvora. Tako je nastao ovaj popis.

 

    Podaci u njemu su samo okvirni (+/- 20 %) jer npr. postoje neke salate koje u gramu imaju oko 700, dok druge mogu imati oko 1200 sjemenki, ali ipak je lakše kada znate, ako na paketiću piše 1 gram, da je to oko 1000 sjemenki i da će vam samo jedan paketić biti dovoljan za nekoliko sezona.

 

    S tom količinom  imati ćete dovoljno za razmjenu sa ostalim vrtlarima ili čak prodaju, zašto ne? Za taj novac ćete kupiti neko drugo željeno sjeme, a ovom neće isteći rok klijavosti, već će biti korisno upotrijebljeno. 

    Slijedi popis s nazivima biljaka na hrvatskom, latinskom, engleskom i količinom sjemenja u 1 gramu, složeno po abecednom redu:

AMARANT (Amaranthus tricolor) – Amaranth: 900
ANĐELIKA (Angelica archangelica) – Angelica: 180
ANČOČA (Cyclanthera pedata) – Caigua: 7 – 12
ANIS (Pimpinella anisum) – Anise: 400
ANISNI IZOP (Agastache foeniculum) – Anise Hyssop: 2500
ARTIČOKA (Cynara scolymus) – Globe Artichoke: 6 – 9
AZUKI GRAH (Vigna angularis) – Adzuki Bean: 6 – 9

BAMIJA (Abelmoschus esculentus) – Okra: 19
BOB (Vicia faba) – Broad Bean: 1 – 3
BOK CHOY (Brassica rapa subsp. chinensis) – Bok Choy: 600
BORAŽINA (Borago officinalis) – Borage: 70
BOSILJAK (Ocimum basilicum) – Sweet Basil: 650
BROKULA (Brassica oleracea var. italica) – Broccoli: 315

CELER lisnati i korijenaš (Apium graveolens) – Celery/Celeriac: 2500
CHIA (Salvia hispanica) – Chia: 555
CIKLA (Beta vulgaris) – Beetroot: 60
CIKORIJA (Cichorium intybus) – Chicory: 700
CVJETAČA (Brassica oleracea var. botrytis) – Cauliflower: 300

ČILI (Capsicum chinense) – Chilli: 150
ČIČAK (Arctium lappa) – Burdock: 105

DRAGOLJUB (Tropaeolum majus) – Nasturtium: 6 – 10

ENDIVIJA (Cichorium endivia) – Endive: 2500

FACELIJA (Phacelia tanacetifolia) – Phacelia: 270
FIZALIS (Physalis edulis) – Cape Gooseberry: 600

GORUŠICA (Brassica juncea) – Mustard: 500
GRAŠAK (Pisum sativum) – Pea: 4 – 7

HELJDA (Fagopyrum esculentum) – Buckwheat: 33

JEČAM (Hordeum vulgare) – Barley: 22

KADIFICA (Tagetes spp.) – Marigold: 300
KADULJA (Salvia officinalis) – Sage: 250
KALIFORNIJSKI MAK (Eschscholzia californica) – California Poppy: 900
KELJ (Brassica oleracea var. acephala) – Kale: 300
KIM (Carum carvi) – Caraway: 370
KOPAR (Anethum graveolens) – Dill: 700
KORABICA (Brassica oleracea var. gongylodes) – Kohlrabi: 250
KORIJANDAR (Coriandrum sativum) – Coriander: 90
KOZMOS (Cosmos bipinnatus) – Cosmos: 90
KRASTAVAC (Cucumis sativus) – Cucumber: 35
KRES SALATA (Lepidium sativum) – Cress: 425
KRABULJICA (Anthriscus cerefolium) – Chervil: 600
KRILATI GRAH (Psophocarpus tetragonolobus) – Winged Bean: 1 – 4
KUKURUZ (Zea mays) – Corn: 5 – 15
KUPUS (Brassica oleracea var. capitata) – Cabbage: 300

LEĆA (Lens culinaris) – Lentil: 21
LEPTIROV GRAŠAK (Clitoria ternatea) – Butterfly Pea: 20
LISNATI KUPUS (Brassica oleracea var. viridis) – Collards: 300
LUCA…
LUCERNA (Medicago sativa) – Alfalfa: 330
LUFA (Luffa aegyptiaca) – Luffa: 10
LUK (Allium cepa) – Onion: 300
LUBENICA (Citrullus lanatus) – Watermelon: 9 – 15

MAČJA METVICA (Nepeta cataria) – Catnip: 2000
MAŽURAN (Origanum majorana) – Sweet Marjoram: 5000
MATIČNJAK (Melissa officinalis) – Lemon Balm: 1800
MATOVILAC (Valerianella locusta) – Corn Salad: 325
METARSKE MAHUNE (Vigna unguiculata) – Snake Bean: 5
MIZUNA (Brassica rapa var. nipposinica) – Mizuna: 300
MONARDA (Monarda fistulosa) – Bergamot: 1000
MRKVA (Daucus carota) – Carrot: 600

NEVEN (Calendula officinalis) – Calendula: 150
NISKI GRAH (Phaseolus vulgaris) – Bush Bean: 4 – 7

ORIGANO (Origanum vulgare) – Oregano: 9500

PAPRENA METVICA (Mentha piperita) – Peppermint: 12000
PAPRIKA (Capsicum annuum) – Capsicum: 150
PASTRNJAK (Pastinaca sativa) – Parsnip: 176
PATLIDŽAN (Solanum melongena) – Eggplant: 230
PERŠIN (Petroselinum crispum) – Parsley: 700
PISKAVICA (Trigonella foenum-graecum) – Fenugreek: 72
PORILUK (Allium ampeloprasum var. porrum) – Leek: 388
PROKULICA (Brassica oleracea var. gemmifera) – Brussels Sprouts: 270

RAJČICA (Solanum lycopersicum) – Tomato: 200 – 400
REPA (Brassica rapa subsp. rapa) – Turnip: 335
ROTKVICA (Raphanus sativus) – Radish: 90
RUKOLA (Eruca sativa) – Rocket: 500
RUŽMARIN (Rosmarinus officinalis) – Rosemary: 900

SALATA (Lactuca sativa) – Lettuce: 882
SESBANIJA (Sesbania grandiflora) – Agati: 20
SLANUTAK (Cicer arietinum) – Chickpea: 3 – 6
SLATKI KOMORAČ (Foeniculum azoricum) – Florence Fennel: 300
SUNCOKRET (Helianthus annuus) – Sunflower: 10 – 16

ŠPAROGA (Asparagus officinalis) – Asparagus: 24
ŠPAROGASTI GRAŠAK (Tetragonolobus purpureus) – Asparagus Pea: 25 – 35
ŠPINAT (Spinacia oleracea) – Spinach: 80

TIKVA (Cucurbita maxima) – Pumpkin: 6 – 9
TIKVICA (Cucurbita pepo) – Zucchini: 6 – 9
TIMIJAN (Thymus vulgaris) – Thyme: 3000
TURSKI GRAH (Phaseolus coccineus) – Scarlet Runner Bean: 3

VLASAC (Allium schoenoprasum) – Chives: 200

 

Humus u 20 recepata




 Recepti iz jedne stare brošurice u mojoj arhivi:




1. Klasični hummus


1 konzerva (oko 425 g) slanutka, ocijeđenog i ispranog
1/4 šalice tahinija
2 žlice limunovog soka
2 režnja češnjaka, sitno sjeckana
2 žlice maslinovog ulja
1/2 čajne žličice soli
1/4 čajne žličice mljevenog kumina
2–3 žlice vode
paprika i maslinovo ulje za ukras
Priprema
U blender ili procesor hrane dodajte slanutak, tahini, limunov sok, češnjak, maslinovo ulje, sol i kumin.
Miješajte dok ne dobijete glatku smjesu, dodajući vodu po potrebi.
Poslužite u zdjeli i ukrasite paprikom i malo maslinovog ulja.

 

2. Hummus s pečenom crvenom paprikom

Sastojci:
1 konzerva slanutka, ocijeđena i isprana
1/4 šalice tahinija
2 pečene crvene paprike
2 žlice limunovog soka
2 režnja češnjaka
2 žlice maslinovog ulja
1/2 čajne žličice soli
1/4 čajne žličice dimljene paprike
2–3 žlice vode
Priprema:
Blendajte sve sastojke dok ne postanu kremasti. Poslužite s omiljenim povrćem.

 

3. Hummus s pečenim češnjakom

Sastojci:
 slično klasičnom, uz cijelu glavicu češnjaka pečenu u foliji (30–40 min na 200 °C).
Upute: 
Pečeni češnjak dodajte u smjesu i blendajte do glatke teksture.

 

 
4. Ljuti hummus sa Srirachom

Sastojci: 
kao klasični hummus + 1 žlica Sriracha umaka.
Upute: 
Blendajte sve zajedno, po želji dodatno ukrasite Srirachom.



5. Kremasti hummus s avokadom

Sastojci: 
dodajte 1 zreli avokado u osnovnu smjesu hummusa.
Upute: Blendajte dok je potpuno glatko, pospite svježim korijanderom.

6. Hummus od crnog graha

Sastojci: 
zamijenite slanutak s crnim grahom, dodajte limetu umjesto limuna i kumin.
Upute: 
Blendajte sve dok ne postane gladak, ukrasite svježim korijanderom.

7. Hummus sa ciklom i kozjim sirom

Sastojci: 
hummus + pečena cikla + kozji sir.
Upute: 
Blendajte sastojke dok ne postanu kremasti i intenzivno ružičasti.

8. Hummus s rajčicom i bosiljkom

Sastojci: 
hummus + sušene rajčice + svježi bosiljak.
Upute: 
Blendajte sve sastojke i ukrasite svježim bosiljkom.


 


9. Hummus s cilantro i jalapenom

Sastojci: 
hummus + svježi jalapeno + svježi cilantro + limeta.
Upute: 
Blendajte dok ne postane gladak.

 

10. Hummus od slatkog krumpira

Sastojci: 
hummus + pečeni slatki krumpir + kumin.
Upute: 
Blendajte sve sastojke dok ne postanu kremasti.

 

11. Hummus od bundeve

Sastojci: 
hummus + pirea od bundeve + cimet + muškatni oraščić.
Upute: 
Blendajte do glatkog.

 

12. Hummus s koprom i limunom

Sastojci: 
hummus + svježi kopar + sok 1 limuna.
Upute: 
Blendajte i poslužite.

 


13. Hummus od špinata i artičoka

Sastojci: 
hummus + svježi špinat + artičoke iz marinade.
Upute: 
Blendajte dok ne postane gladak.

 

14. Pesto hummus

Sastojci: 
hummus + svježi bosiljak + pinjoli + parmezan.
Upute: 
Blendajte sve sastojke zajedno.

 

15. Hummus sa ajvarom i svježom paprikom
 
Sastojci: 
hummus + ajvar + svježa slatka paprika 
Upute:  
Hummus i ajvar pomiješajte, na vrh bogato pospite svježom paprikom nasjeckanom na kockice, radi ljepšeg izgleda najbolje je koristiti paprike u više boja.  



16. Hummus od mrkve i đumbira

Sastojci: 
hummus + pečene mrkve + svježi đumbir.
Upute: 
Blendajte dok ne postane kremasto.

 


17. „Buffalo“ hummus

Sastojci: 
hummus + buffalo umak + slomljeni plavi sir.
Upute: 
Blendajte sastojke i poslužite pikantno.

 

18. Hummus s tapenadom

Sastojci: 
hummus + miješane masline + kapari.
Upute: 
Blendajte i poslužite.

 

19. Hummus s kurkumom i curryjem

Sastojci: 
hummus + kurkuma + curry prah.
Upute: 
Blendajte sve zajedno.

 

20. Hummus s javorovim sirupom i orasima

Sastojci: 
hummus + javorov sirup + tostirani (poprženi na suhoj tavi) orasi.
Upute: 
Blendajte sastojke i poslužite. Na vrh dodajte polovice ili krupno sjeckane orahe