Nadin kutak 83 - KAKO SAČUVATI VRT OD PUŽEVA

 

Ovako nekako izgleda situacija s puževima u mom vrtu, nakon svake kiše. Naučila sam se prilagoditi nakon tolikih godina i prihvatiti da od očaja, ljutnje i ostalih negativnih emocija nema nikakve koristi, već samo štete i da svako živo biće voli biti dobro nahranjeno, imati sigurno sklonište i biti zdravo. Moj vrt puževima to omogućuje i zašto se onda čuditi kada ih ima u velikom broju. 

Na žalost, za vrijeme pisanja ovog članka, pao mi je sustav na kompjuteru i nakon dva sata pisanja i uređivanja, sav tekst i slike su izbrisane, pa sad opet krećem ispočetka. Stoga će ova tema morati imati i drugi dio u sljedećem broju Nadinog kutka.

Najprije vas želim uputiti da, ako još niste, pogledate Tribinu o puževima na YouTube kanalu Trag Biljke, gdje smo se svi zajednički potrudili da iznesemo što više metoda koje su nam se pokazale djelotvorne u našim vrtovima.

U svom vrtu koristim hranilice s kukuruzom, klopke s pivom i fizičku zaštitu pomoću raznih mrežica. Njih sam prije radila sama, za hranilice sam koristila plastične boce kojima bih na dnu izrezala rupu promjera 2-3 cm i u bocu stavila par žlica kukuruznog grisa, (detaljnije objašnjeno u Tribini) za klopke s pivom su mi služile stare, veće i manje posude, a mrežice sam šivala od starih zavjesa, mreža protiv komaraca i agril tkanine.

Znajući za moj problem s puževima prijatelji su mi poklonili gotova rješenja koja sam isprobala, pa ću ih pokazati i vama ukoliko nemate vremena i mogućnosti sve to sami napraviti.

 Na slikama se vide posađene mahune, ali su ih puževi ozbiljno ugrozili. Razmaknula sam sijeno, napravila udubljenje u zemlji oko mahuna, u to položila rub mrežaste vrećice, vratila zemlju preko ruba, dobro pritisnula da puževi ne mogu prolaziti i vratila sijeno okolo. Možete nabaviti razne vrste tih vrećica, razne dimenzije i isprobati koje vam odgovaraju, a ja sam stavila slike vrećica koje ja koristim. Bijele vrećice su od istog materijala kao i agril folija, a žutozelene su od organze.

Slika s internetska stranice TEMU na kojoj se mogu nabaviti ove vrećice:

slika s TEMU

Klopke i hranilice možete napraviti od jedne manje posude u koju stavite pivu ili kukuruz, a pokrijete većom posudom, jer puževi vole mračna mjesta, a također ćete spriječiti da manje životinjice upadaju u posudicu. Napravite par udubljenja u sijenu ili zemlji kako bi puževi mogli proći ispod ruba veće posude. Ako nemate vremena i mogućnosti za alternativu, također postoji gotovo rješenje.

Ovakve čašice s poklopcima mogu poslužiti i za kukuruzni gris i za pivu

slika s TEMU

Pošto su mi pisali mnogi vrtlari i pitali kako da riješe pitanje puževa, a rijetko tko od nas ima vremena izrađivati ručno sve rekvizite koji su potrebni, odlučila sam  uputiti ih na ova gotova rješenja jer je prioritet da dođemo do svoje hrane bez velikog stresa i bez velikih financijskih izdataka jer raznorazni pripravci u vidu bio-granula i bio-smjesa ne pokazuju dobre rezultate i k tome su vrlo skupi.

Ako ćete ovih dana praviti sirup od bazge i treba vam provjeren recept, nudim vam ovaj moj po kojem godinama radim, pa pogledajte na ovom linku: 

 Sirup/sok od bazge

Također donosim i link na tekst o vrtlarenju po mjesečevom kalendaru:

 

vrtlarenje-po-mjesecevom-kalendaru

HVALA NA ČITANJU!

DRUŽIMO SE NA ISTOM MJESTU, 

ZA TJEDAN DANA!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

Vrtlarenje po mjesečevom kalendaru - Biodinamičko vrtlarenje

 

Biološko-dinamička poljoprivreda smatra se najstarijim oblikom moderne ekološke poljoprivrede. Njene temelje postavio je Rudolf Steiner još 1924. godine, a kasnije su se iz tih ideja razvili brojni pravci organskog i prirodnog vrtlarenja. Mnoge stvari koje danas smatramo normalnima u ekološkoj proizvodnji – važnost komposta, zatvorenog kruženja tvari, izbjegavanje kemije i promatranje prirodnih ritmova – upravo su iz tog smjera dobile snažan poticaj.

No biodinamika nije samo “vrtlarenje po Mjesecu”, kako se često pojednostavljeno prikazuje. Ona polazi od ideje da je čitavo gospodarstvo živi organizam u kojem su povezani:

• tlo,
• biljke,
• životinje,
• čovjek,
• voda,
• godišnja doba,
• pa čak i kozmički ritmovi.

Upravo iz tog promatranja prirodnih ritmova nastali su poznati sjetveni kalendari.

Ljudi su od davnina povezivali Mjesec s rastom biljaka, plimom i osekom, razmnožavanjem životinja i raznim prirodnim pojavama. Danas znamo da Mjesec zaista utječe na mnoge procese u prirodi, pa zato nije čudno da su vrtlari pokušavali pronaći povezanost i s rastom biljaka.

Najpoznatiji biodinamički kalendar razvili su Maria i Matthias Thun u Njemačkoj. Taj kalendar i danas izlazi svake godine i koristi se diljem svijeta.

Prema tom pristupu, nije najvažnija samo mjesečeva mijena (mladi ili puni Mjesec), nego i položaj Mjeseca u zodijaku. Ideja je da određeni dani posebno pogoduju razvoju određenih dijelova biljke:

• dani korijena,
• dani lista,
• dani cvijeta,
• dani ploda.

Tako se, npr:

• mrkva, cikla i luk povezuju s danima korijena,
• salata i kupusnjače s danima lista,
• cvijeće s danima cvijeta,
• a rajčice, grah, paprika i tikve s danima ploda.

Mnogi vrtlari upravo zato vole sijati rajčice ili grah u dane ploda, a salatu u dane lista.

Naravno, ovdje treba sve sagledati realno. Biodinamika je vrlo širok i složen sustav, a dio ljudi ga prihvaća gotovo duhovno, dok drugi iz svega toga uzmu samo ono što im ima smisla u praksi. I sama sam više u ovoj drugoj skupini. Primjerice, biodinamičko poljodjelstvo zagovara oranje i preokretanje tla, a ja tome nisam sklona.

Ne mislim da će vrt propasti ako nešto posijete u “pogrešan dan”. Vrijeme, temperatura, kvaliteta tla, vlaga i njega biljaka i dalje imaju daleko veći utjecaj od bilo kojeg kalendara. Ali isto tako mislim da nije loše promatrati prirodne ritmove i bilježiti vlastita iskustva.

Mnogi vrtlari upravo su kroz takvo promatranje počeli više obraćati pažnju:

• na vlagu tla,
• ponašanje biljaka,
• brzinu nicanja,
• kvalitetu sjemena,
• i ritam godišnjih doba.

Možda je upravo to i najveća vrijednost ovakvog pristupa – vrtlar više nije samo netko tko “obavlja posao”, nego osoba koja promatra i pokušava razumjeti vrt.

Važno je reći i da biodinamika nije samo mjesečev kalendar. U njoj veliku ulogu imaju:

• kompost,
• kvaliteta tla,
• raznolikost,
• plodored,
• biljni pripravci,
• odnos prema zemlji,
• i promatranje prirode u cjelini.

Zato se često dogodi da ljudi koriste samo kalendar, a zapravo zanemare sve ostalo što biodinamika pokušava naglasiti.

Za one koje tema zanima više, ostavit ću na kraju i link na knjigu Marije Thun,  jer je najbolje da svatko sam pročita i istraži ono što ga zanima - bez slijepog vjerovanja, ali i bez ismijavanja nečega što mnogi vrtlari već desetljećima koriste i proučavaju.

Knjigu se, na žalost, više ne može kupiti u knjižarama, ali se može naći u ponekom antikvarijatu ili na internetskim oglasnicima. Također se može posuditi u knjižnici. Upravo tako sam ja saznala za Vrtlarenje po mjesečevom kalendaru. 

  

Predgovor knjizi je napisala naša Zlata Nanić, pionirka ekološkog vrtlarenja na ovim prostorima i dala svoj doprinos da ova knjiga dođe na hrvatsko tržište.

link na knjigu: 

Maria_Thun_-_Prakticno_vrtlarenje

O ovoj temi ću nastaviti pisati za tjedan dana kada ću iznijeti malo opširnije podatke, pokazati vam kako izgleda primjerak kalendara kojeg obitelj Thun priprema za svaku godinu i prikazati vam neka svoja iskustva.

 

HVALA NA ČITANJU, 

NASTAVAK SLIJEDI U PONEDJELJAK!

💖

Nadin kutak 82

U vrtu cvatu zadnje kupusnjače od kojih želim uzeti sjeme - Russian Frills. Uspjela sam izdirigirati mojim malim orkestrom na terasi, dvorištu i vrtu, unatoč tome što mi cijela okućnica vrvi od susjedovih pčela  i raznih oprašivača, a samo petnaestak metara dalje, odmah preko puta mojoj kući, cvate cijelo polje divlje repice.  Predivan prizor u kojem uživam preko mjesec dana, ali sad vam je jasno zašto sam se toliko trudila da sačuvam moje kupusnjače od križanja.

Obično na toj njivi rastu naizmjence kukuruz i pšenica, ali vlasnik je ove godine iz nekog razloga odustao od sjetve, pa je na zemlji umornoj od dugogodišnjeg oranja, pesticida i mineralnih gnojiva iznikla divlja repica i priredila nam divan prizor.  Na slici je samo desetina njive, jer ostatak nije stao u kadar.

🌿🌿🌿

Došla su mi i dva nova posjetitelja, povremeno me obiđu da vide što radim, oba su bila plašljiva i divlja, ali kako to već biva, malo tepanja i nagovaranja, pa se stvar brzo okrene u obostranu korist. Naravno, za to vrijeme je Duda spavala u kući, jer inače ovako nešto ne bi bilo moguće.

🌿🌿🌿

Grašak presađen iz gajbice (vidi: Nadin kutak 74) lijepo raste  i sad se već vide karakteristike sorte. Radi se o žutom šećercu Golden sweet. Puževima nije zanimljiv kad je veći, a da sam ga posijala direktno u gredicu, od 100 zrna preživjelo bi možda 5.

Posadila sam i prvih nekoliko sadnica krastavaca, i mahuna, ostavila ih nezaštićene, da "snimim" situaciju s puževima. Mnogi mi kažu da im se čini kako ih nema ove godine baš jako puno, ali ja po iskustvu znam da je rano za zaključke jer se prava situacija pokazuje tek kad na vrt posadimo povrtne kulture koje su im najmilije. Kod mene su to tikvenjače i mahunarke. 

Jako je važno promatrati i isprobavati što više metoda kada su puževi u pitanju. Ono što je u jednom vrtu djelotvorno, u drugom neće biti. Tako je npr. kod mene nastala prava invazija na poljski timijan, a upravo je on na spisku koji odbija puževe. Toliko ih se nakon kiše skupilo na taj jedan grmić da sam odustala od ručnog skupljanja i stavila klopku s pivom da bi ih sve mogla ukloniti s biljke. Na slici sam puževe označila crvenom točkicom, da prikažem pravo stanje.

Izgleda alarmantno, ali navikla sam i razvila svoje metode zaštite kako bih unatoč toj nevolji uzgojila povrće koje želim.

Imam ja još puževa, moram se pohvaliti - svakojakih boja, veličina i oblika, beskućnika i kućeposjednika, pravo pravcato carstvo, oni su tu poželjni jer su dio ekosustava, a jedini koji prave veću štetu i ugrožavaju domicilne vrste su tzv. španjolski puževi.

 

 

 🌿🌿🌿

Blitva sorte "Pepermint" kreće u cvatnju.

🌿🌿🌿

Neke ruže na okućnici su u punom cvatu. Žao mi je da ne znam nazive sorti jer ih je sadio moj pokojni svekar kojeg nisam imala priliku upoznati. 

🌿🌿🌿

Dok je bijeli božur još uvijek u pupovima, crveni na veliko cvate. Grm je još mali i ima svega nekoliko cvjetova.

🌿🌿🌿

Rosa rugosa ili krumpirova ruža također cvate. Lijep je prizor, a k tome i jestiva. Plodovi su bogati vitaminom C, a krupni su i mesnati, pa imaju veću iskoristivost nego druge vrste šipka. Mogu se koristiti za čaj ili prerađivati u pekmeze. Sadnice nisu skupe i nabavljaju se u rasadnicima.

🌿🌿🌿

Divlja ruža (šipak) raste uz ogradu starog voćnjaka i ostavljam ju da me oduševljava prizorom svako proljeće.

🌿🌿🌿

Ljepoti mog voćnjaka posebno pridonosi pitoma kupina, ona također botanički spada u ruže i sa svojim mnoštvom najnježnije roze boje cvjetova privlači puno pčela, bumbara i drugih oprašivača.

To je divno bobičasto voće koje je sasvim jednostavno za uzgoj, brzo se širi i lako ju je razmnožiti reznicama ili položenicama. Ako niste, preporučam vam da ju nabavite. Sadnice nisu skupe, a od samo dvije za nekoliko godina dobiti ćete mnoge viškove. Nema puno filozofije oko orezivanja, radi se isto kao s vinovom lozom.  

Najveći problem kod ove moje kupine je što počne sazrijevati u vrijeme kad krenu jesenje kiše i tada plodovi krenu pljesniviti. 

Saznala sam da postoje sorte  koje rode puno ranije, kao npr. Natchez, pa ću pokušati nabaviti sadnice kada se ukaže prilika.

foto: vrtni centar Kalia

🌿🌿🌿

Na samoniklim grmovima obične kurike (Euonymus europaeus) vise mnoga gnijezda gusjenica. To je kurikin zapredar (Yponomeuta cagnagella), noćni leptir čije se gusjenice hrane isključivo kurikom i nisu štetne za ostalo bilje niti za čovjeka. Prizor zna izgledati baš dramatično jer je često čitav grm "okićen" paučinastim gnijezdima u kojima migolji mnoštvo gusjenica, ali kurika se kasnije obično dobro oporavi, pusti ponovo lišće i nastavi s vegetacijom. Vjerujem da se ovim gusjenicama nahrane mnoge ptice, gušteri i brojni kukci. 

Plod obične kurike je vrlo dobra hrana pticama zimi.

 

 

🌿🌿🌿

Okućnica je puna rascvjetalih prizora, pakujci posvuda još cvatu, a najljepše je što se uvijek stvore negdje neplanirano, kao ova dva grmića na livadi, pa ih zaobilazimo kod košnje.

Dvorište krasi ovaj primjerak tamno ljubičaste boje

Prošle jeseni sam posadila nekoliko sorti ljutike (šalot). Svaka je u svojoj gajbici i lijepo napreduju, zadovoljstvo je promatrati kako su se umnožile.

Pošto mi se dogodilo par puta da mi voluharice pojedu tek stasalu čičoku, ovaj put sam ju posadila u velike posude i u njima ću ih uzgajati i presađivati u vrt. Nabavila sam sortu ljubičastog korijena od jednog OPG-a iz Osijeka. Isporučili su vrlo kvalitetne i zdrave gomolje. Najprije sam ih stavila u najlonsku vrećicu sa vlažnim papirom, da proklijaju u vlažnom i toplom, pa kada su pustili izboje kao dole na slici, posadila sam ih u posude. 

Postoji više sorti čičoke. Davnih dana kad smo se svi puno družili na raznim vrtlarskim forumima, jedan od njih je bio i Perforum s kojeg sam dosta učila iz tuđih iskustava. Još uvijek su im sve teme i razgovori javno dostupni, kao i link na ovaj video u kojem sam se prvi put upoznala s nekim sortama čičoke:

 

link na Perforum, tema o čičoki: https://www.perforum.info/forum/uzgoj-biljaka/cicoka/?PHPSESSID=9e5cbf2e664f688415e7c21184eba075

Svijet mi je najljepši kad ga promatram iz svog vrta.

H V A L A   N A  Č I T A NJ U! 

💖

(zaštita sadnica od puževa pomoću mrežaste vrećice - rubovi vrećice se moraju zagrnuti zemljom i puževi neće moći proći do biljke)

skica za Maricu Mehkek iz komentara pod ovim tekstom. 

 "Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼