Nadin kutak 88

 

Nije nam lako ovih dana. Vrućina ne popušta i malo je sati u danu koji se mogu provesti u vrtu, a da nije pretjerano vruće. Pošto mi vrt nije na sasvim otvorenoj poziciji, već su gredice raspoređene pod krošnjama voćaka, ipak je i meni i biljkama u ovim uvjetima malo lakše izdržati ovu pripeku. 

Pri sadnji kupusnjača i lisnatog povrća vodila sam računa da ih sadim na mjesta sa više hladovine, dok sam za paprike, tikvice, patlidžane, rajčice... birala najosunčanija mjesta. 

Polako pristižu krastavci - salatari i kornišoni. Kornišone volim jesti sirove i zato ih uvijek sijem kad i salatare, da ih imam kroz čitavu sezonu. Također, oni ranije dolaze za berbu od salatara, pa im je i to prednost. 

Pustim ih da narastu duplo veći nego za kiseljenje i tad su mi najukusniji.

 

SALATARI

KORNIŠONI

Od tikvica su mi patišonke među omiljenima. Također su vrlo brze u plodonošenju, a također su i jako rodne. Uvijek im stavim neku potporu za penjanje jer sve što je iznad tla ipak je malo više zaštićeno od puževa. Patišona ima u raznim bojama i sve su jestive. To su vrlo nježne i ukusne tikvice.

Ima ih u raznim bojama, kod nas ćete najčešće naći bijele i žute, ali na internetu se lako može naručiti sjeme i ostalih .

slika s interneta

Bamije su krenule sa cvatnjom, a ove sezone sam posadila i neke nove sorte.

U posudi sa salatom i samoniklim rajčicama je već velika gužva, salata kreće u cvijet, obrati ću još sa njih listove za jelo, a ostaje mi tek da vidim koje su se to rajčice ovdje zasijale. Volim takva iznenađenja.

 

Crvena rimska salata upravo cvate divnim žutim cvjetićima:

 

Na vrtu su mi svi kupusi i keljevi još uvijek zaštićeni mrežastim vrećicama jer unatoč vrućini po danu, noću su puževi i dalje aktivni, a ovako im ne mogu ništa ni stjenice ni gusjenice.

 

Gorka dinja (karela) cvate i pomalo formira prve plodiće.

 

Prvi puta od kad vrtlarim dogodilo mi se da zaboravim rasad na suncu i biljčice su na žalost nastradale od vrućine. Jadnim biljčicama se korijen skuhao i tu nema pomoći. 

 

Srećom, puno više ima lijepih i pozitivnih stvari oko nas, a greške nas uče da budemo pažljiviji drugi puta. 

 

Nastavak teme iz Nedeljnika možete vidjeti na ovom linku:

knjiga-sto-biljke-znaju

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

Knjiga "ŠTO BILJKE ZNAJU"

 

Kad pogledamo biljku u vrtu, većina nas vidi nešto što raste, cvjeta, daje plod ili jednostavno ukrašava prostor. Biljka izgleda mirno i nepomično. Ali upravo to ju čini nevjerojatnim organizmom.

Za potrebe ovog teksta  koristila sam fotografije iz svoje vrtlarske arhive.

U knjizi „Što biljke znaju“ botaničar Daniel Chamovitz vodi nas u svijet biljaka iz potpuno drugačije perspektive. Ne govori o tome da biljke razmišljaju kao ljudi ili da imaju svijest poput životinja, nego pokazuje koliko su njihovi sustavi osjeta sofisticirani.

 

Biljka nema oči, uši ni nos kao mi, ali stalno prikuplja informacije iz svoje okoline. Osjeća svjetlost, dodir, temperaturu, kemijske signale i promjene u okolišu – a zatim na njih odgovara.

Biljke „vide“ više nego što mislimo

Jedan od najzanimljivijih dijelova knjige govori o tome kako biljke doživljavaju svjetlost.

Kada vidimo biljku koja se naginje prema prozoru, često kažemo da „traži sunce“. No iza toga stoji vrlo precizan biološki mehanizam.

 

Biljke ne reagiraju samo na količinu svjetla. One razlikuju različite valne duljine – odnosno „boje“ svjetlosti. Za njih plava, crvena ili ultraljubičasta svjetlost nisu samo nijanse, nego informacije.

 

Biljka pomoću tih signala procjenjuje gdje se nalazi najbolji izvor energije za fotosintezu, je li zasjenjena drugom biljkom ili je izložena prejakom svjetlu.

Za razliku od životinje koja može otići u hlad ili potražiti hranu, biljka mora prilagoditi vlastiti rast mjestu na kojem se nalazi.

Biljke komuniciraju – ali ne na način na koji zamišljamo

Vrlo zanimljiva tema je komunikacija među biljkama.

Kada biljku napadne kukac ili bolest, ona može u procesu obrane ispuštati kemijske spojeve u zrak. Susjedne biljke mogu ih „registrirati“ i uključiti vlastite obrambene mehanizme.

 

Neke biljke čak otpuštaju spojeve koji privlače prirodne neprijatelje kukaca koji ih napadaju.

No Chamowitz upozorava da budemo oprezni s ljudskim tumačenjima. Biljka ne „zove pomoć“ kao čovjek i ne šalje poruke s namjerom da zaštiti druge biljke u okolini, već da bi zaštitila sebe, a biljke u okolini reagiraju na to i tako koriste složene evolucijske mehanizme koji im pomažu preživjeti.

 

Autor knjige u jednom intervjuu kaže: "Počeli smo proučavati zašto biljke proizvode tvari koje ljudi koriste kao lijekove. Primjer je indol-3-karbinol, spoj koji nastaje u kupusu, brokuli i drugim kupusnjačama. Ljudi su ga proučavali zbog mogućeg djelovanja protiv raka. Mene je zanimalo nešto drugo: zašto bi biljka uopće proizvodila takav spoj? Biljke ne stvaraju kemikalije zato da bi pomogle ljudima. One ih stvaraju jer imaju ulogu u njihovom vlastitom životu. Naša pretpostavka je da biljka proizvodi takve spojeve kada je napadnuta od kukaca. Taj spoj može odbijati napadače, ali i zaustaviti rast biljke kako bi ona energiju preusmjerila u obranu. 

 

Dakle, kada je biljka napadnuta, ona ne samo da je oštećena – ona aktivno mijenja svoje prioritete: manje raste, više se brani.

Kasnije, kada opasnost nestane, biljka ponovno počinje rasti. Ovo nam pokazuje da istraživanje biljaka može pomoći ne samo poljoprivredi nego i medicini."

Biljke osjećaju dodir

Vrtlari to možda intuitivno znaju – biljke reagiraju na uvjete u kojima rastu. Primjeri su venerina muholovka koja zatvara list kada kukac dodirne osjetljive dlačice ili stidljiva mimoza koja na dodir sklapa svoje listove.

 

Stablo izloženo jakom vjetru neće imati isti oblik kao isto stablo koje raste na zaštićenom mjestu. Stalni mehanički stres mijenja njegov rast: razvija čvršću strukturu i prilagođava se okolišu.

 

Biljke ne mogu pobjeći od problema. Zato su razvile nevjerojatne načine prilagodbe.

Zašto je važno razumjeti biljke?

Ova knjiga nije samo zanimljiva priča o biljnom svijetu. Ona postavlja i veliko pitanje budućnosti.

Čovjek itekako ovisi o biljkama. One nam daju hranu, kisik, materijale, lijekove i energiju.

 

U vremenu klimatskih promjena moramo razumjeti kako biljke reagiraju na promjene okoliša. Ako želimo uzgajati otpornije sorte i sačuvati proizvodnju hrane, moramo razumjeti njihove prirodne mehanizme prilagodbe.

Biljke nisu samo „zelena kulisa“

Najveća vrijednost ove knjige upravo u tome što mijenja naš pogled.

Nakon nje biljka više nije samo nešto što posadimo, zalijemo i čekamo da naraste. Ona postaje organizam koji stalno prati svijet oko sebe, donosi „odluke“ u biološkom smislu i prilagođava se životu.

 

Biljke ne znaju ono što znamo mi,

ali znaju puno više nego što smo mislili.

 

Na ovom linku možete pogledati predavanje Daniela Chamovitza o temama koje obrađuje u svojoj knjizi:

WHAT A PLANT NOW

 

HVALA NA ČITANJU!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

Nadin kutak OD SADA ČETVRTKOM!!!

 

🌿Dragi čitatelji,

možda niste naišli na informaciju da je newsletter Trag Biljke promijenio svoj raspored izlaska.

 

 

🌻Umjesto dosadašnjeg ponedjeljka, od sada će izlaziti četvrtkom, a tako i  Nadin kutak kao njegov sastavni dio. 

 

🍀Hvala vam što pratite Nadin kutak i čitamo se svakog četvrtka!

 

🌷Srdačan pozdrav, Nada

 

 💖

Nadin kutak 87- DIVLJE I VRTNE ORHIDEJE

Na slikama su divlje orhideje simpatičnog naziva - bumbarova kokica. Slikala sam ih na mojoj livadi, krajem svibnja i početkom lipnja,  prije desetak godina. 

Mogu uspijevati samo na svom prirodnom staništu jer su ovisne o simbiotskom odnosu s mikro gljivama u tlu. Iz tog razloga je presađivanje uvijek neuspješno. Tada to nisam znala, pa sam nekoliko njih pokušala presaditi na drugo mjesto, kako bi ih zaštitila od košnje. Čovjek uči dok je živ, a šteta što često puta u tom učenju i puno griješi, kao ja tada, pa se evo već preko deset godina nadam da ću prizor s ovih slika ugledati ponovo, ali uživo, na mojoj livadi.

Divlje orhideje su među najzanimljivijim biljkama naše flore, ali su i vrlo osjetljive. Nestanak prirodnih livada, prerana košnja i zarastanje travnjaka glavni su razlozi njihova postupnog nestajanja.

U Hrvatskoj raste, prema nekim izvorima čak 200 vrsta divljih orhideja. Strogo su zakonom zaštićene. Evo nekih od njih, slike su preuzete sa stranica prirodoslovni.hr i plantea.com

EPIPACTIS PLACENTINA

BIJELA NAGLAVICA

JESENSKA ZASUKICA

MALOCVJETNI KAĆUN

KOKICA OSE LISTARICE

 

MEDENI KAĆUN

ŠUMSKA KOKOŠKA

KACIGASTI KAĆUN

Za razliku od ovih malih izbirljivica, postoje i orhideje koje se mogu lako uzgajati kod nas u vanjskim uvjetima, a prodaju ih razni rasadnici. Neke od njih poput porodice Calanthe koje potječu iz japanskih šuma, mogu bez problema prezimiti vani na kontinentu, dok je Bletillu striatu možda nabolje uzgajati u posudama i preko zime spremiti negdje na zaštićeno mjesto (podrum, garaža... ) jer ovisno o poziciji gdje je posađena, možda ne bi podnijela jake minuse. 

CALANTHE DISCOLOR
(slika preuzeta s vrtlarijakliciwebshop.hr)

BLETILLA STRIATA "Alba"
(slika preuzeta s vrtlarijakliciwebshop.hr)

CALANTHE ARISTULIFERA 

(slika preuzeta s decora.hr)

BLETILLA STRIATA
(slika preuzeta s planthouse.hr)

Do sljedećeg Kutka šaljem vam slikovne pozdrave iz mog vrta.🌻🌿🐌

Ono što se nazire u pozadini na gredicama su razne posude i plastične flaše s kukuruzom, radi puževa. 

HVALA NA ČITANJU!

 💖

 

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼