"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera
edukativne platforme Trag Biljke
koji izlazi svakog četvrtka prije podne
i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.
🍓🍒🌼
Za primanje newslettera
se možete prijaviti putem ovog linka:
🍓🍒🌼
NADIN KUTAK - svašta po malo o svemu što radim i volim
"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera
edukativne platforme Trag Biljke
koji izlazi svakog četvrtka prije podne
i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.
🍓🍒🌼
Za primanje newslettera
se možete prijaviti putem ovog linka:
🍓🍒🌼
Nije nam lako ovih dana. Vrućina ne popušta i malo je sati u danu koji se mogu provesti u vrtu, a da nije pretjerano vruće. Pošto mi vrt nije na sasvim otvorenoj poziciji, već su gredice raspoređene pod krošnjama voćaka, ipak je i meni i biljkama u ovim uvjetima malo lakše izdržati ovu pripeku.
Pri sadnji kupusnjača i lisnatog povrća vodila sam računa da ih sadim na mjesta sa više hladovine, dok sam za paprike, tikvice, patlidžane, rajčice... birala najosunčanija mjesta.
Polako pristižu krastavci - salatari i kornišoni. Kornišone volim jesti sirove i zato ih uvijek sijem kad i salatare, da ih imam kroz čitavu sezonu. Također, oni ranije dolaze za berbu od salatara, pa im je i to prednost.
Pustim ih da narastu duplo veći nego za kiseljenje i tad su mi najukusniji.
| SALATARI |
| KORNIŠONI |
Od tikvica su mi patišonke među omiljenima. Također su vrlo brze u plodonošenju, a također su i jako rodne. Uvijek im stavim neku potporu za penjanje jer sve što je iznad tla ipak je malo više zaštićeno od puževa. Patišona ima u raznim bojama i sve su jestive. To su vrlo nježne i ukusne tikvice.
Ima ih u raznim bojama, kod nas ćete najčešće naći bijele i žute, ali na internetu se lako može naručiti sjeme i ostalih .
| slika s interneta |
Bamije su krenule sa cvatnjom, a ove sezone sam posadila i neke nove sorte.
U posudi sa salatom i samoniklim rajčicama je već velika gužva, salata kreće u cvijet, obrati ću još sa njih listove za jelo, a ostaje mi tek da vidim koje su se to rajčice ovdje zasijale. Volim takva iznenađenja.
Crvena rimska salata upravo cvate divnim žutim cvjetićima:
Na vrtu su mi svi kupusi i keljevi još uvijek zaštićeni mrežastim vrećicama jer unatoč vrućini po danu, noću su puževi i dalje aktivni, a ovako im ne mogu ništa ni stjenice ni gusjenice.
Gorka dinja (karela) cvate i pomalo formira prve plodiće.
Prvi puta od kad vrtlarim dogodilo mi se da zaboravim rasad na suncu i biljčice su na žalost nastradale od vrućine. Jadnim biljčicama se korijen skuhao i tu nema pomoći.
Srećom, puno više ima lijepih i pozitivnih stvari oko nas, a greške nas uče da budemo pažljiviji drugi puta.
"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera
edukativne platforme Trag Biljke
koji izlazi svakog četvrtka prije podne
i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.
🍓🍒🌼
Za primanje newslettera
se možete prijaviti putem ovog linka:
🍓🍒🌼
Kad pogledamo biljku u vrtu, većina nas vidi nešto što raste, cvjeta, daje plod ili jednostavno ukrašava prostor. Biljka izgleda mirno i nepomično. Ali upravo to ju čini nevjerojatnim organizmom.
Za potrebe ovog teksta koristila sam fotografije iz svoje vrtlarske arhive.
| UKRASNA KOPRIVA (COLEUS) |
U knjizi „Što biljke znaju“ botaničar Daniel Chamovitz vodi nas u svijet biljaka iz potpuno drugačije perspektive. Ne govori o tome da biljke razmišljaju kao ljudi ili da imaju svijest poput životinja, nego pokazuje koliko su njihovi sustavi osjeta sofisticirani.
| KRISTOV CVIJET ( PASSIFLORA CAERUELA) |
Biljka nema oči, uši ni nos kao mi, ali stalno prikuplja informacije iz svoje okoline. Osjeća svjetlost, dodir, temperaturu, kemijske signale i promjene u okolišu – a zatim na njih odgovara.
| CVIJET SLONOVSKOG ČEŠNJAKA |
Biljke „vide“ više nego što mislimo
Jedan od najzanimljivijih dijelova knjige govori o tome kako biljke doživljavaju svjetlost.
Kada vidimo biljku koja se naginje prema prozoru, često kažemo da „traži sunce“. No iza toga stoji vrlo precizan biološki mehanizam.
| TIKVICE DUGE BIJELE S DUGIM VRIJEŽAMA |
Biljke ne reagiraju samo na količinu svjetla. One razlikuju različite valne duljine – odnosno „boje“ svjetlosti. Za njih plava, crvena ili ultraljubičasta svjetlost nisu samo nijanse, nego informacije.
| MAHONIJA (Mahonia aquifolium) |
Biljka pomoću tih signala procjenjuje gdje se nalazi najbolji izvor energije za fotosintezu, je li zasjenjena drugom biljkom ili je izložena prejakom svjetlu.
Za razliku od životinje koja može otići u hlad ili potražiti hranu, biljka mora prilagoditi vlastiti rast mjestu na kojem se nalazi.
OBIČNI POLJSKI MAK
Biljke komuniciraju – ali ne na način na koji zamišljamo
Vrlo zanimljiva tema je komunikacija među biljkama.
Kada biljku napadne kukac ili bolest, ona može u procesu obrane ispuštati kemijske spojeve u zrak. Susjedne biljke mogu ih „registrirati“ i uključiti vlastite obrambene mehanizme.
Neke biljke čak otpuštaju spojeve koji privlače prirodne neprijatelje kukaca koji ih napadaju.
No Chamowitz upozorava da budemo oprezni s ljudskim tumačenjima. Biljka ne „zove pomoć“ kao čovjek i ne šalje poruke s namjerom da zaštiti druge biljke u okolini, već da bi zaštitila sebe, a biljke u okolini reagiraju na to i tako koriste složene evolucijske mehanizme koji im pomažu preživjeti.
| ČUVARKUĆA |
Autor knjige u jednom intervjuu kaže: "Počeli smo proučavati zašto biljke proizvode tvari koje ljudi koriste kao lijekove. Primjer je indol-3-karbinol, spoj koji nastaje u kupusu, brokuli i drugim kupusnjačama. Ljudi su ga proučavali zbog mogućeg djelovanja protiv raka. Mene je zanimalo nešto drugo: zašto bi biljka uopće proizvodila takav spoj? Biljke ne stvaraju kemikalije zato da bi pomogle ljudima. One ih stvaraju jer imaju ulogu u njihovom vlastitom životu. Naša pretpostavka je da biljka proizvodi takve spojeve kada je napadnuta od kukaca. Taj spoj može odbijati napadače, ali i zaustaviti rast biljke kako bi ona energiju preusmjerila u obranu.
| VRTNA (VANJSKA) ORHIDEJA |
Dakle, kada je biljka napadnuta, ona ne samo da je oštećena – ona aktivno mijenja svoje prioritete: manje raste, više se brani.
Kasnije, kada opasnost nestane, biljka ponovno počinje rasti. Ovo nam pokazuje da istraživanje biljaka može pomoći ne samo poljoprivredi nego i medicini."
| PRIZOR S MOJE TERASE IZ NEKIH OD DAVNIJIH SEZONA |
Biljke osjećaju dodir
Vrtlari to možda intuitivno znaju – biljke reagiraju na uvjete u kojima rastu. Primjeri su venerina muholovka koja zatvara list kada kukac dodirne osjetljive dlačice ili stidljiva mimoza koja na dodir sklapa svoje listove.
| MIMOSA PUDICA OTVORENOG LIŠĆA |
Stablo izloženo jakom vjetru neće imati isti oblik kao isto stablo koje raste na zaštićenom mjestu. Stalni mehanički stres mijenja njegov rast: razvija čvršću strukturu i prilagođava se okolišu.
| KALANHOJA "MAJKA TISUĆU DJECE" (Kalanchoe daigremontiana) |
Biljke ne mogu pobjeći od problema. Zato su razvile nevjerojatne načine prilagodbe.
| DRAGOLJUB "MILKMAID" (TROPAEOLUM MAJUS) |
Zašto je važno razumjeti biljke?
Ova knjiga nije samo zanimljiva priča o biljnom svijetu. Ona postavlja i veliko pitanje budućnosti.
Čovjek itekako ovisi o biljkama. One nam daju hranu, kisik, materijale, lijekove i energiju.
| TITANOPSIS CALCAREA |
U vremenu klimatskih promjena moramo razumjeti kako biljke reagiraju na promjene okoliša. Ako želimo uzgajati otpornije sorte i sačuvati proizvodnju hrane, moramo razumjeti njihove prirodne mehanizme prilagodbe.
| SUNCOKRET "RED SUN" |
Biljke nisu samo „zelena kulisa“
Najveća vrijednost ove knjige upravo u tome što mijenja naš pogled.
Nakon nje biljka više nije samo nešto što posadimo, zalijemo i čekamo da naraste. Ona postaje organizam koji stalno prati svijet oko sebe, donosi „odluke“ u biološkom smislu i prilagođava se životu.
| JOŠ JEDNA KALANHOJA TAKOĐER "MAJKA TISUĆU DJECE" (Kalanchoe tubiflora) |
Biljke ne znaju ono što znamo mi,
ali znaju puno više nego što smo mislili.
| UKRASNA KOPRIVA (COLEUS) |
Na ovom linku možete pogledati predavanje Daniela Chamovitza o temama koje obrađuje u svojoj knjizi:
| HOTINIJA, BILJKA KAMELEON (Houttuynia cordata) |
HVALA NA ČITANJU!
💖
"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera
edukativne platforme Trag Biljke
koji izlazi svakog četvrtka prije podne
i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.
🍓🍒🌼
Za primanje newslettera
se možete prijaviti putem ovog linka:
🍓🍒🌼
🌿Dragi čitatelji,možda niste naišli na informaciju da je newsletter Trag Biljke promijenio svoj raspored izlaska.
🌻Umjesto dosadašnjeg ponedjeljka, od sada će izlaziti četvrtkom, a tako i Nadin kutak kao njegov sastavni dio.
🍀Hvala vam što pratite Nadin kutak i čitamo se svakog četvrtka!
🌷Srdačan pozdrav, Nada
💖
Na slikama su divlje orhideje simpatičnog naziva - bumbarova kokica. Slikala sam ih na mojoj livadi, krajem svibnja i početkom lipnja, prije desetak godina.Mogu uspijevati samo na svom prirodnom staništu jer su ovisne o simbiotskom odnosu s mikro gljivama u tlu. Iz tog razloga je presađivanje uvijek neuspješno. Tada to nisam znala, pa sam nekoliko njih pokušala presaditi na drugo mjesto, kako bi ih zaštitila od košnje. Čovjek uči dok je živ, a šteta što često puta u tom učenju i puno griješi, kao ja tada, pa se evo već preko deset godina nadam da ću prizor s ovih slika ugledati ponovo, ali uživo, na mojoj livadi.
Divlje orhideje su među najzanimljivijim biljkama naše flore, ali su i vrlo osjetljive. Nestanak prirodnih livada, prerana košnja i zarastanje travnjaka glavni su razlozi njihova postupnog nestajanja.
U Hrvatskoj raste, prema nekim izvorima čak 200 vrsta divljih orhideja. Strogo su zakonom zaštićene. Evo nekih od njih, slike su preuzete sa stranica prirodoslovni.hr i plantea.com
| EPIPACTIS PLACENTINA |
| BIJELA NAGLAVICA |
| JESENSKA ZASUKICA |
| KOKICA OSE LISTARICE |
| MEDENI KAĆUN |
| KACIGASTI KAĆUN |
Za razliku od ovih malih izbirljivica, postoje i orhideje koje se mogu lako uzgajati kod nas u vanjskim uvjetima, a prodaju ih razni rasadnici. Neke od njih poput porodice Calanthe koje potječu iz japanskih šuma, mogu bez problema prezimiti vani na kontinentu, dok je Bletillu striatu možda nabolje uzgajati u posudama i preko zime spremiti negdje na zaštićeno mjesto (podrum, garaža... ) jer ovisno o poziciji gdje je posađena, možda ne bi podnijela jake minuse.
| CALANTHE DISCOLOR (slika preuzeta s vrtlarijakliciwebshop.hr) |
| BLETILLA STRIATA "Alba" (slika preuzeta s vrtlarijakliciwebshop.hr) |
| BLETILLA STRIATA (slika preuzeta s planthouse.hr) |
Do sljedećeg Kutka šaljem vam slikovne pozdrave iz mog vrta.🌻🌿🐌
Ono što se nazire u pozadini na gredicama su razne posude i plastične flaše s kukuruzom, radi puževa.
HVALA NA ČITANJU!
"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera
edukativne platforme Trag Biljke
koji izlazi svakog ponedjeljka prije podne
i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.
🍓🍒🌼
Za primanje newslettera
se možete prijaviti putem ovog linka:
🍓🍒🌼