Kad pogledamo biljku u vrtu, većina nas vidi nešto što raste, cvjeta, daje plod ili jednostavno ukrašava prostor. Biljka izgleda mirno i nepomično. Ali upravo to ju čini nevjerojatnim organizmom.
Za potrebe ovog teksta koristila sam fotografije iz svoje vrtlarske arhive.
 |
| UKRASNA KOPRIVA (COLEUS) |
U knjizi „Što biljke znaju“ botaničar Daniel Chamovitz vodi nas u svijet biljaka iz potpuno drugačije perspektive. Ne govori o tome da biljke razmišljaju kao ljudi ili da imaju svijest poput životinja, nego pokazuje koliko su njihovi sustavi osjeta sofisticirani.
 |
| KRISTOV CVIJET ( PASSIFLORA CAERUELA) |
Biljka nema oči, uši ni nos kao mi, ali stalno prikuplja informacije iz svoje okoline. Osjeća svjetlost, dodir, temperaturu, kemijske signale i promjene u okolišu – a zatim na njih odgovara.
 |
| CVIJET SLONOVSKOG ČEŠNJAKA |
Biljke „vide“ više nego što mislimo
Jedan od najzanimljivijih dijelova knjige govori o tome kako biljke doživljavaju svjetlost.
Kada vidimo biljku koja se naginje prema prozoru, često kažemo da „traži sunce“. No iza toga stoji vrlo precizan biološki mehanizam.
 |
| TIKVICE DUGE BIJELE S DUGIM VRIJEŽAMA |
Biljke ne reagiraju samo na količinu svjetla. One razlikuju različite valne duljine – odnosno „boje“ svjetlosti. Za njih plava, crvena ili ultraljubičasta svjetlost nisu samo nijanse, nego informacije.
 |
| MAHONIJA (Mahonia aquifolium) |
Biljka pomoću tih signala procjenjuje gdje se nalazi najbolji izvor energije za fotosintezu, je li zasjenjena drugom biljkom ili je izložena prejakom svjetlu.
Za razliku od životinje koja može otići u hlad ili potražiti hranu, biljka mora prilagoditi vlastiti rast mjestu na kojem se nalazi.
 |
| OBIČNI POLJSKI MAK |
Biljke komuniciraju – ali ne na način na koji zamišljamo
Vrlo zanimljiva tema je komunikacija među biljkama.
Kada biljku napadne kukac ili bolest, ona može u procesu obrane ispuštati kemijske spojeve u zrak. Susjedne biljke mogu ih „registrirati“ i uključiti vlastite obrambene mehanizme.
 |
| UKRASNI SLAK (CONVOVULVUS TRICOLOR) |
Neke biljke čak otpuštaju spojeve koji privlače prirodne neprijatelje kukaca koji ih napadaju.
No Chamowitz upozorava da budemo oprezni s ljudskim tumačenjima. Biljka ne „zove pomoć“ kao čovjek i ne šalje poruke s namjerom da zaštiti druge biljke u okolini, već da bi zaštitila sebe, a biljke u okolini reagiraju na to i tako koriste složene evolucijske mehanizme koji im pomažu preživjeti.
 |
| ČUVARKUĆA |
Autor knjige u jednom intervjuu kaže: "Počeli smo proučavati zašto biljke proizvode tvari koje ljudi koriste kao lijekove. Primjer je indol-3-karbinol, spoj koji nastaje u kupusu, brokuli i drugim kupusnjačama. Ljudi su ga proučavali zbog mogućeg djelovanja protiv raka. Mene je zanimalo nešto drugo: zašto bi biljka uopće proizvodila takav spoj? Biljke ne stvaraju kemikalije zato da bi pomogle ljudima. One ih stvaraju jer imaju ulogu u njihovom vlastitom životu. Naša pretpostavka je da biljka proizvodi takve spojeve kada je napadnuta od kukaca. Taj spoj može odbijati napadače, ali i zaustaviti rast biljke kako bi ona energiju preusmjerila u obranu.
 |
| VRTNA (VANJSKA) ORHIDEJA |
Dakle, kada je biljka napadnuta, ona ne samo da je oštećena – ona aktivno mijenja svoje prioritete: manje raste, više se brani.
Kasnije, kada opasnost nestane, biljka ponovno počinje rasti. Ovo nam pokazuje da istraživanje biljaka može pomoći ne samo poljoprivredi nego i medicini."
 |
| PRIZOR S MOJE TERASE IZ NEKIH OD DAVNIJIH SEZONA |
Biljke osjećaju dodir
Vrtlari to možda intuitivno znaju – biljke reagiraju na uvjete u kojima rastu. Primjeri su venerina muholovka koja zatvara list kada kukac dodirne osjetljive dlačice ili stidljiva mimoza koja na dodir sklapa svoje listove.
 |
MIMOSA PUDICA OTVORENOG LIŠĆA
|
MIMOSA PUDICA NAKON ŠTO ZATVORI LIŠĆE
Stablo izloženo jakom vjetru neće imati isti oblik kao isto stablo koje raste na zaštićenom mjestu. Stalni mehanički stres mijenja njegov rast: razvija čvršću strukturu i prilagođava se okolišu.
 |
KALANHOJA "MAJKA TISUĆU DJECE"
(Kalanchoe daigremontiana) |
Biljke ne mogu pobjeći od problema. Zato su razvile nevjerojatne načine prilagodbe.
 |
| DRAGOLJUB "MILKMAID" (TROPAEOLUM MAJUS) |
Zašto je važno razumjeti biljke?
Ova knjiga nije samo zanimljiva priča o biljnom svijetu. Ona postavlja i veliko pitanje budućnosti.
Čovjek itekako ovisi o biljkama. One nam daju hranu, kisik, materijale, lijekove i energiju.
 |
| TITANOPSIS CALCAREA |
U vremenu klimatskih promjena moramo razumjeti kako biljke reagiraju na promjene okoliša. Ako želimo uzgajati otpornije sorte i sačuvati proizvodnju hrane, moramo razumjeti njihove prirodne mehanizme prilagodbe.
 |
| SUNCOKRET "RED SUN" |
Biljke nisu samo „zelena kulisa“
Najveća vrijednost ove knjige upravo u tome što mijenja naš pogled.
Nakon nje biljka više nije samo nešto što posadimo, zalijemo i čekamo da naraste. Ona postaje organizam koji stalno prati svijet oko sebe, donosi „odluke“ u biološkom smislu i prilagođava se životu.
 |
JOŠ JEDNA KALANHOJA
TAKOĐER "MAJKA TISUĆU DJECE"
(Kalanchoe tubiflora) |
Biljke ne znaju ono što znamo mi,
ali znaju puno više nego što smo mislili.
 |
| UKRASNA KOPRIVA (COLEUS) |
Na ovom linku možete pogledati predavanje Daniela Chamovitza o temama koje obrađuje u svojoj knjizi:
WHAT A PLANT NOW
 |
| HOTINIJA, BILJKA KAMELEON (Houttuynia cordata) |
HVALA NA ČITANJU!
💖
"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera
edukativne platforme Trag Biljke
koji izlazi svakog četvrtka prije podne
i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.
🍓🍒🌼
Za primanje newslettera
se možete prijaviti putem ovog linka:
PRIJAVA
🍓🍒🌼
