Nadin kutak 89 - Kako biljke podnose ljetnu vrućinu?

Visoke ljetne temperature predstavljaju ozbiljan izazov za biljke. Za razliku od životinja, one se ne mogu skloniti u hlad niti potražiti izvor vode. Ali to ne znači da se ne znaju nositi s takvim uvjetima. Budući da cijeli život provode na istom mjestu, tijekom milijuna godina razvile su niz prilagodbi koje im omogućuju preživljavanje razdoblja ekstremne vrućine i suše.

Nama se možda čini da je biljka potpuno bespomoćna. Ne može pobjeći od sunca niti se rashladiti u vodi. Međutim, unutar nje neprestano se odvijaju složeni procesi koji joj omogućuju da prepozna opasnost i na vrijeme reagira.

Korijen prvi uočava problem.

On nije samo organ koji upija vodu i hranjive tvari. To je svojevrsni upravljački centar biljke koji neprestano prati stanje tla. Kada osjeti da vode ponestaje ili da je tlo presuho, u njegovim se stanicama počinje stvarati biljni hormon apscizinska kiselina (ABA).

Taj hormon putuje provodnim žilama zajedno s vodom prema listovima. Kada stigne do njih, daje signal posebnim stanicama oko puči – sitnih otvora na površini lista kroz koje biljka izmjenjuje plinove i isparava vodu.

Puči se tada počinju zatvarati. Time biljka znatno smanjuje gubitak vode, ali istodobno prima manje ugljikova dioksida potrebnog za fotosintezu. Zbog toga usporava rast i razvoj, štedeći energiju dok nepovoljni uvjeti ne prođu.

Drugim riječima, biljka sama procjenjuje što joj je u tom trenutku važnije – nastaviti rasti ili sačuvati vodu. U razdoblju suše prednost daje preživljavanju.

Posljednjih godina otkriveno je da korijen ne šalje samo kemijske signale već da biljka vrlo brzo prenosi informacije i pomoću električnih impulsa, sličnih živčanim impulsima kod životinja, iako biljke nemaju živčani sustav.

To znači da biljka ima dva sustava komunikacije: 

kemijski, u kojem hormoni koordiniraju dugotrajnije odgovore, 

i električni, u kojem brzi impulsi upozoravaju druge dijelove biljke da se nešto dogodilo.

Biljka ne čeka da problem postane ozbiljan. Korijen prvi uočava promjene i šalje upozorenje ostatku biljke da prijeđe na svojevrsni "način štednje".

Nama takve reakcije često izgledaju zabrinjavajuće pa iz neznanja pokušavamo "popraviti" situaciju.

Venuće listova tijekom najtoplijeg dijela dana ne znači uvijek da biljci nedostaje vode. Čak i kada je tlo dovoljno vlažno, korijen ponekad ne uspijeva dovoljno brzo nadoknaditi količinu vode koju listovi gube isparavanjem. Biljka tada privremeno gubi čvrstoću tkiva, listovi klonu, a nakon što temperature padnu ponovno se usprave.

To nije znak propadanja nego obrambeni mehanizam kojim biljka smanjuje površinu izloženu jakom suncu.

Brojne biljne vrste razvile su i druge načine obrane od pregrijavanja. Voštani sloj na listovima smanjuje isparavanje, dlačice odbijaju dio Sunčevog zračenja, a uski ili duboko urezani listovi imaju manju površinu zagrijavanja. Neke biljke tijekom najtoplijeg dijela dana usporavaju gotovo sve životne procese, dok rast nastavljaju tek navečer ili noću.

 

Ljudi na velikoj vrućini mogu doživjeti sunčanicu ili toplinski udar. Biljke nemaju mozak, krvotok ni tjelesnu temperaturu pa sunčanicu ne mogu dobiti. Čovjek se od vrućine hladi znojenjem, a biljka transpiracijom.

Međutim, i biljka ima svoju granicu izdržljivosti.

Ako visoke temperature traju dugo, više nije dovoljno zatvoriti puči, usporiti fotosintezu ili uviti listove. Stanice se počinju oštećivati, bjelančevine gube svoju funkciju, membrane postaju propusnije, a listovi i plodovi mogu zadobiti sunčeve ožegotine.

Zanimljivo je da biljke proizvode posebne proteine toplinskog šoka (Heat Shock Proteins). Oni djeluju poput servisera stanica. Kada temperatura naglo poraste, pomažu drugim proteinima da zadrže svoju funkciju i popravljaju dio oštećenja nastalih zbog vrućine.

Zbog toga neke biljke prežive toplinski val gotovo bez posljedica, dok druge stradaju.

 

Toplinski stres ne utječe samo na izgled biljke nego i na njezinu sposobnost stvaranja plodova.

Pri temperaturama iznad približno 30 do 35 °C pelud mnogih povrtnih kultura postaje manje vitalan. Cvjetovi se slabije oplode ili potpuno otpadaju pa rajčice, paprike i grah često obilno cvatu, ali zametnu vrlo malo plodova.

Biljka tada privremeno odgađa ulaganje energije u razvoj plodova dok se ne vrate povoljniji uvjeti.

Ako plodove već ima, nastojat će ih zaštititi vlastitim lišćem. Zato tijekom velikih vrućina nije dobro pretjerivati s uklanjanjem listova. Oni nisu samo "višak zelene mase", nego prirodni suncobrani koji štite plodove od opeklina.

To posebno vrijedi za neke hibride uzgajane za plasteničku proizvodnju koji imaju manje lišća i na otvorenom zahtijevaju dodatnu zaštitu.

Kada biljci doista treba naša pomoć?

Ovdje dolazimo do možda najvažnijeg dijela cijele priče.

Biljkama pomoć najčešće treba tek onda kada smo ih mi stavili u uvjete u kojima ne mogu koristiti svoje prirodne obrambene mehanizme.

Plastenik nije prirodno stanište.

Tamna plastična posuda nije prirodno stanište.

Monokultura nije prirodno stanište.

Gola, nemalčirana zemlja nije prirodno stanište.

U takvim uvjetima biljka je ograničena, kao da čovjeku zavežemo ruke i noge pa očekujemo da se obrani.

Biljke u žardinjerama i posudama, naročito kada su posude tamne boje, moraju trpjeti preveliku temperaturu zemlje (supstrata), pa tako i svog korijena. Biljka objesi listove i vrhove stabljike iako je zemlja vlažna. Razlog je što se korijen "skuhao" u prevrućem okruženju.

Zbog toga su svijetle posude uvijek bolji izbor. Pošto su kod mene na terasi posude od crne plastike, za zaštitu od sunca sam iskoristila bijele tanke ploče (slike ispod) koje sam slučajno dobila davnih dana u neku drugu svrhu i sačuvala ih jer su dosta trajne i koristim ih već sedmu godinu. Da nemam njih, stavila bih bijelu mrežu, neku staru bijelu tkaninu, prostirku od trstike i slično. (slike ispod)

Bijela mreža koju povremeno upotrijebim

ako je najavljena tuča ili kad posadim sadnice golog korijena za vrijeme jakog sunca.

 

Ovdje je trebalo zaštititi tek posađene paprike i patlidžane. Mrežu sam spustila preko koso položenih pritki.

Priroda je biljkama dala sve što im treba a primjeri toga su svuda oko nas. 

Dovoljno je pogledati običnu livadu.

Iako je nitko ne zalijeva, ona tijekom ljeta često ostaje zelena.

Razlog nije u tome što joj treba manje vode nego u njezinoj raznolikosti. Livadu čine deseci biljnih vrsta s korijenjem različitih dubina. Dok jedne koriste vlagu iz površinskog sloja tla, druge vodu crpe mnogo dublje. Takav biljni pokrov zasjenjuje tlo, smanjuje njegovo zagrijavanje i usporava isparavanje.

Slične uvjete stvaramo i na vlastitim gredicama kada sadimo različite vrste biljaka zajedno, održavamo tlo pokrivenim i izbjegavamo monokulture.

Nasuprot tome, ukrasni travnjak sastavljen od svega nekoliko vrsta trava s plitkim korijenjem mnogo brže pokazuje posljedice suše.

slika gore i dole:
"Džungla" koju priroda stvori
i koja me dočeka nakon ljetovanja. Biljke su u odličnom stanju iako su bile minimalno zalijevane. Mješovita sadnja i debeli malč odigrali su najvažniju ulogu.

Na prvi pogled čini se da biljke samo pasivno podnose ljetne vrućine.

U stvarnosti se u njihovim stanicama neprestano odvijaju složeni fiziološki procesi. Svaka zatvorena puč, svaki usporeni rast i svaki privremeno klonuli list dio su pažljivo usklađenog sustava koji biljci omogućuje da preživi do povoljnijih uvjeta.

Milijunima godina su učile kako preživjeti.

Što bolje razumijemo njihove prirodne obrambene mehanizme,  manje ćemo  intervenirati, a bolje ćemo znati kada im je naša pomoć doista potrebna.

 

 

🌿  🌿  🌿 

Još jedna od situacija kada biljke trebaju našu intervenciju su najezde raznih štetnika. Kod mene je to slučaj s puževima i dobivam dosta upita u vezi s time. Pošto sam u dva dijela napisala opširno sve  o toj temi, ponovo upućujem na linkove: 

kako sačuvati vrt od puževa 1. dio

kako sačuvati vrt od puževa 2. dio

Mrežaste vrećice koje koristim u tu svrhu čuvaju biljku da bi imala mogućnost formirati glavicu. Kada joj vrećica postane pretijesna, oslobađam jedan ili dva reda donjih listova, a na ostatku biljke i dalje ostavljam mrežicu. Pošto je kupusnjačama koje formiraju "glavu" poželjno skidati donje listove, ja ih ne skidam već ih "skinu" puževi. Time im također odvraćam pažnju od nezaštićenih biljaka.

 

                             🌿  🌿  🌿

Na fotografijama uz prošli Nadin kutak nekoliko je čitatelja posebno privukla biljka koju sam označila kao biljku kameleon (Houttuynia cordata). Dobila sam nekoliko e-mailova s pitanjem što je to zapravo i može li se nabaviti, pa sam o njoj pripremila tekst na ovom linku: biljka-kameleon

 

HVALA NA ČITANJU!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

Biljka kameleon - HUTUJNIJA (Houttuynia cordata)

 

Ova višegodišnja biljka zanimljivog imena podrijetlom je iz istočne Azije. 

"Cordata" znači srcolika, jer su joj listovi u obliku srca.

Kod nas je poznata kao ukrasna biljka, čiji listovi istodobno mogu biti zeleni, žuti, kremasti, ružičasti i crveni. Upravo zbog neprestane izmjene boja dobila je nadimak biljka kameleon.

Najintenzivnije boje razvija na sunčanom položaju, dok u polusjeni prevladava zelena boja. Tijekom sezone izgled listova neprestano se mijenja pa ista biljka iz mjeseca u mjesec može izgledati potpuno drukčije.

 

Iako izgleda nježno, riječ je o vrlo otpornoj biljci. Dobro podnosi naše zime, voli vlažno tlo i može rasti uz rub jezerca ili na mjestima gdje mnoge druge ukrasne vrste teško uspijevaju.

Međutim, ima jednu osobinu na koju treba obratiti pozornost. Širi se podzemnim vriježama pa se s vremenom može prilično raširiti. Zbog toga ju je najbolje saditi ondje gdje ima dovoljno prostora ili u veću posudu ako želimo ograničiti njezino širenje.

Zanimljivo je da osnovna vrsta u Aziji nije poznata samo kao ukrasna. Mladi listovi koriste se u prehrani, a biljka ima dugu tradiciju i u narodnoj medicini. 

 

Moguće je i kod nas kupiti kapsule s ekstraktom biljke, a benefiti za zdravlje koji se navode u specifikaciji su: 

Podupiranje imunoloških funkcija u borbi protiv bakterija, virusa i parazita probavnog sustava.

Podržava jetru i limfni sustav u procesu prirodni procesi čišćenja organizma.

Pridonosi optimalnom funkcioniranju probavnog sustava.

Podrška metaboličkim procesima u tijelu.

Potpora zdravlju kože, kose i noktiju.

Podrška fiziološkim funkcijama odgovornim za ublažavanje simptoma alergije.

 

Ukrasna sorta 'Chameleon' prvenstveno se uzgaja zbog svojih neobično obojenih listova.

Jednom posađena, traži vrlo malo pažnje, a iz godine u godinu postaje sve ljepša.

Nije ju teško nabaviti jer ju imaju mnogi rasadnici. Dovoljno je samo u google upisati "biljka kameleon prodaja"

Potražite ju u većim vrtnim centrima, kod specijaliziranih rasadnika trajnica te na sajmovima cvijeća. Budući da se lako razmnožava dijeljenjem podzemnih vriježa, vrtlari je često dijele međusobno. Ja sam ju imala prije desetak godina, ali se nije mogla nositi s neprestanim napadima puževa, pa je nakon par godina isčezla. Slike su iz 2016. godine. Morati ću ju opet nabaviti, pa posaditi u posudu. Lijep prizor, a usput i ljekovita. Može ostati vani preko zime, pa nema brige oko prezimljavanja u podrumu ili kući.

 

Jako dobro uspijeva i u posudama, a prizor je još ljepši kada procvjeta, kao što se vidi na ovoj slici koju sam preuzela s interneta:

izvor: gardencity.cymru

HVALA NA ČITANJU!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

Nadin kutak 88

 

Nije nam lako ovih dana. Vrućina ne popušta i malo je sati u danu koji se mogu provesti u vrtu, a da nije pretjerano vruće. Pošto mi vrt nije na sasvim otvorenoj poziciji, već su gredice raspoređene pod krošnjama voćaka, ipak je i meni i biljkama u ovim uvjetima malo lakše izdržati ovu pripeku. 

Pri sadnji kupusnjača i lisnatog povrća vodila sam računa da ih sadim na mjesta sa više hladovine, dok sam za paprike, tikvice, patlidžane, rajčice... birala najosunčanija mjesta. 

Polako pristižu krastavci - salatari i kornišoni. Kornišone volim jesti sirove i zato ih uvijek sijem kad i salatare, da ih imam kroz čitavu sezonu. Također, oni ranije dolaze za berbu od salatara, pa im je i to prednost. 

Pustim ih da narastu duplo veći nego za kiseljenje i tad su mi najukusniji.

 

SALATARI

KORNIŠONI

Od tikvica su mi patišonke među omiljenima. Također su vrlo brze u plodonošenju, a također su i jako rodne. Uvijek im stavim neku potporu za penjanje jer sve što je iznad tla ipak je malo više zaštićeno od puževa. Patišona ima u raznim bojama i sve su jestive. To su vrlo nježne i ukusne tikvice.

Ima ih u raznim bojama, kod nas ćete najčešće naći bijele i žute, ali na internetu se lako može naručiti sjeme i ostalih .

slika s interneta

Bamije su krenule sa cvatnjom, a ove sezone sam posadila i neke nove sorte.

U posudi sa salatom i samoniklim rajčicama je već velika gužva, salata kreće u cvijet, obrati ću još sa njih listove za jelo, a ostaje mi tek da vidim koje su se to rajčice ovdje zasijale. Volim takva iznenađenja.

 

Crvena rimska salata upravo cvate divnim žutim cvjetićima:

 

Na vrtu su mi svi kupusi i keljevi još uvijek zaštićeni mrežastim vrećicama jer unatoč vrućini po danu, noću su puževi i dalje aktivni, a ovako im ne mogu ništa ni stjenice ni gusjenice.

 

Gorka dinja (karela) cvate i pomalo formira prve plodiće.

 

Prvi puta od kad vrtlarim dogodilo mi se da zaboravim rasad na suncu i biljčice su na žalost nastradale od vrućine. Jadnim biljčicama se korijen skuhao i tu nema pomoći. 

 

Srećom, puno više ima lijepih i pozitivnih stvari oko nas, a greške nas uče da budemo pažljiviji drugi puta. 

 

Nastavak teme iz Nedeljnika možete vidjeti na ovom linku:

knjiga-sto-biljke-znaju

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼

Knjiga "ŠTO BILJKE ZNAJU"

 

Kad pogledamo biljku u vrtu, većina nas vidi nešto što raste, cvjeta, daje plod ili jednostavno ukrašava prostor. Biljka izgleda mirno i nepomično. Ali upravo to ju čini nevjerojatnim organizmom.

Za potrebe ovog teksta  koristila sam fotografije iz svoje vrtlarske arhive.

UKRASNA KOPRIVA (COLEUS)

U knjizi „Što biljke znaju“ botaničar Daniel Chamovitz vodi nas u svijet biljaka iz potpuno drugačije perspektive. Ne govori o tome da biljke razmišljaju kao ljudi ili da imaju svijest poput životinja, nego pokazuje koliko su njihovi sustavi osjeta sofisticirani.

 

KRISTOV CVIJET ( PASSIFLORA CAERUELA)

Biljka nema oči, uši ni nos kao mi, ali stalno prikuplja informacije iz svoje okoline. Osjeća svjetlost, dodir, temperaturu, kemijske signale i promjene u okolišu – a zatim na njih odgovara.

CVIJET SLONOVSKOG ČEŠNJAKA

Biljke „vide“ više nego što mislimo

Jedan od najzanimljivijih dijelova knjige govori o tome kako biljke doživljavaju svjetlost.

Kada vidimo biljku koja se naginje prema prozoru, često kažemo da „traži sunce“. No iza toga stoji vrlo precizan biološki mehanizam.

 

TIKVICE DUGE BIJELE S DUGIM VRIJEŽAMA

Biljke ne reagiraju samo na količinu svjetla. One razlikuju različite valne duljine – odnosno „boje“ svjetlosti. Za njih plava, crvena ili ultraljubičasta svjetlost nisu samo nijanse, nego informacije.

 

MAHONIJA (Mahonia aquifolium)

Biljka pomoću tih signala procjenjuje gdje se nalazi najbolji izvor energije za fotosintezu, je li zasjenjena drugom biljkom ili je izložena prejakom svjetlu.

Za razliku od životinje koja može otići u hlad ili potražiti hranu, biljka mora prilagoditi vlastiti rast mjestu na kojem se nalazi.

OBIČNI POLJSKI MAK

Biljke komuniciraju – ali ne na način na koji zamišljamo

Vrlo zanimljiva tema je komunikacija među biljkama.

Kada biljku napadne kukac ili bolest, ona može u procesu obrane ispuštati kemijske spojeve u zrak. Susjedne biljke mogu ih „registrirati“ i uključiti vlastite obrambene mehanizme.

 

UKRASNI SLAK (CONVOVULVUS TRICOLOR)

Neke biljke čak otpuštaju spojeve koji privlače prirodne neprijatelje kukaca koji ih napadaju.

No Chamowitz upozorava da budemo oprezni s ljudskim tumačenjima. Biljka ne „zove pomoć“ kao čovjek i ne šalje poruke s namjerom da zaštiti druge biljke u okolini, već da bi zaštitila sebe, a biljke u okolini reagiraju na to i tako koriste složene evolucijske mehanizme koji im pomažu preživjeti.

 

ČUVARKUĆA

Autor knjige u jednom intervjuu kaže: "Počeli smo proučavati zašto biljke proizvode tvari koje ljudi koriste kao lijekove. Primjer je indol-3-karbinol, spoj koji nastaje u kupusu, brokuli i drugim kupusnjačama. Ljudi su ga proučavali zbog mogućeg djelovanja protiv raka. Mene je zanimalo nešto drugo: zašto bi biljka uopće proizvodila takav spoj? Biljke ne stvaraju kemikalije zato da bi pomogle ljudima. One ih stvaraju jer imaju ulogu u njihovom vlastitom životu. Naša pretpostavka je da biljka proizvodi takve spojeve kada je napadnuta od kukaca. Taj spoj može odbijati napadače, ali i zaustaviti rast biljke kako bi ona energiju preusmjerila u obranu. 

 

VRTNA (VANJSKA) ORHIDEJA

Dakle, kada je biljka napadnuta, ona ne samo da je oštećena – ona aktivno mijenja svoje prioritete: manje raste, više se brani.

Kasnije, kada opasnost nestane, biljka ponovno počinje rasti. Ovo nam pokazuje da istraživanje biljaka može pomoći ne samo poljoprivredi nego i medicini."

PRIZOR S MOJE TERASE IZ NEKIH OD DAVNIJIH SEZONA

Biljke osjećaju dodir

Vrtlari to možda intuitivno znaju – biljke reagiraju na uvjete u kojima rastu. Primjeri su venerina muholovka koja zatvara list kada kukac dodirne osjetljive dlačice ili stidljiva mimoza koja na dodir sklapa svoje listove.

 

MIMOSA PUDICA OTVORENOG LIŠĆA

MIMOSA PUDICA NAKON ŠTO ZATVORI LIŠĆE

Stablo izloženo jakom vjetru neće imati isti oblik kao isto stablo koje raste na zaštićenom mjestu. Stalni mehanički stres mijenja njegov rast: razvija čvršću strukturu i prilagođava se okolišu.

 

KALANHOJA "MAJKA TISUĆU DJECE"
(Kalanchoe daigremontiana)

Biljke ne mogu pobjeći od problema. Zato su razvile nevjerojatne načine prilagodbe.

DRAGOLJUB "MILKMAID" (TROPAEOLUM MAJUS)

Zašto je važno razumjeti biljke?

Ova knjiga nije samo zanimljiva priča o biljnom svijetu. Ona postavlja i veliko pitanje budućnosti.

Čovjek itekako ovisi o biljkama. One nam daju hranu, kisik, materijale, lijekove i energiju.

 

TITANOPSIS CALCAREA

U vremenu klimatskih promjena moramo razumjeti kako biljke reagiraju na promjene okoliša. Ako želimo uzgajati otpornije sorte i sačuvati proizvodnju hrane, moramo razumjeti njihove prirodne mehanizme prilagodbe.

SUNCOKRET "RED SUN"

Biljke nisu samo „zelena kulisa“

Najveća vrijednost ove knjige upravo u tome što mijenja naš pogled.

Nakon nje biljka više nije samo nešto što posadimo, zalijemo i čekamo da naraste. Ona postaje organizam koji stalno prati svijet oko sebe, donosi „odluke“ u biološkom smislu i prilagođava se životu.

 

JOŠ JEDNA KALANHOJA
TAKOĐER "MAJKA TISUĆU DJECE"
(Kalanchoe tubiflora)

Biljke ne znaju ono što znamo mi,

ali znaju puno više nego što smo mislili.

 

UKRASNA KOPRIVA (COLEUS)

Na ovom linku možete pogledati predavanje Daniela Chamovitza o temama koje obrađuje u svojoj knjizi:

WHAT A PLANT NOW

 

HOTINIJA, BILJKA KAMELEON (Houttuynia cordata)

HVALA NA ČITANJU!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼