četvrtak, 3. prosinca 2015.

Kolač u čoko umaku


Jako, fin, sočan, mekan...

Biskvit:(koristiti čašice od jogurta)

2 čaše brašna
1 paketić praška za pecivo
2 žličice kakaa
2 čaše šećera
1/2 čaše ulja
2 čaše jogurta

Čokoladni preljev:
7 jušnih žlica šećera
10  jušnih žlica mlijeka
100 g maslaca
100 g čokolade za kuhanje
2 jušne žlice ruma (može i bez)

Najprije suhe sastojke za biskvit izmiješati pjenjačom, dodati ulje i jogurt i sve dobro promiješati da nema grudica.
Uliti u namašten i brašnom posut pleh veličine 20x30 cm.
Peći u zagrijanoj pećnici na 180°C oko 20 minuta.
Dok se kolač peče, na laganoj vatri zagrijati sve sastojke za preljev i kuhati oko 10 minuta dok se malo ne zgusne, stalno miješajući.
Pečen kolač odmah izvaditi iz pećnice, narezati nožem na kocke i preliti vrućim preljevom.
Ostaviti da se ohladi.



utorak, 1. prosinca 2015.

Mekani vafli

Ako volite mekane vafle koji ostaju fini i drugi dan, onda se nećete razočarati.


2 jaja
120 g secera
1dl mleka
1dl ulja
pola praška za pecivo
pola vanilin šećera
250 g brašna

ispadne 12 kom


Jaja, šećer i vanilin šećer umutiti pjenjačom (ne treba puno),
dodati mlijeko, ulje i na kraju brašno pomiješano sa praškom za pecivo.
Dobro umutiti pjenjačom da se razbiju grudice.

Peći u pekaču za vafle ili u tavici kao američke palačinke.
Prije stavljanja smjese premazati površinu sa malo maslaca ili ulja da se ne lijepi.

srijeda, 18. studenoga 2015.

Udžbenik za sakupljanje samoniklog bilja, autor Igor Žilić




Za sve nas koji uživamo u blagodatima prirode, njenim darovima u obliku raznovrsnih biljčica...
Moja pokojna teta mi je stalno ukazivala da je od velike važnosti s kojim osjećajima ubiremo biljku. Ako želimo postići čim veću ljekovitost, potrebno je biljke ubirati sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti. One su žive i nije svejedno na koji način umiru.

"...Kako, kada, gdje i na koji način sakupljati i sušiti samoniklo ljekovito bilje?..."
 

Udžbenik možete preuzeti na ovom linku: http://pzglinskabanovina.hr/samoniklobilje/images/pdf/Udzbenik%20za%20sakupljanje%20samoniklog%20bilja.pdf

nedjelja, 15. studenoga 2015.

Slonovski češnjak (Elephant garlic), novi stanovnik u mom povrtnjaku

 
Slučajno sam ovu jesen nabavila ovaj neobično krupni češnjak.
Češnjevi su gotovo četiri puta veći od običnog češnjaka kojeg uzgajamo u svojim povrtnjacima ili kupujemo na tržnicama.

Zanimljivo je da to uopće nije češnjak, već jako stara sorta poriluka koji u području korijena stvara zadebljanja u obliku češnjeva.
Nema jak i intenzivan miris poput češnjaka, a okus je također puno blaži.

Pošto sam dobila manju količinu, gotovo sve sam posadila  u vrt na gredicu, nešto sam poklonila prijateljicama i nadam se lijepoj predstojećoj vrtlarskoj sezoni.
Gredicu sam prekrila pokrivačem od lišća, ostalo neka učini majka priroda.

A sada dalje o čudima ovog neobičnog povrća.

Slonovski češnjak se sadi u jesen, a moguće ga je brati i koristiti u različite svrhe:

1. Ako se posadi gusto, tako da nema mjesta formirati češnjeve, u kasno proljeće se može iskopati i pripremati kao poriluk, znači bijeli i zeleni dio se koristi u varivima, salatama itd.

https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA

https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA

https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA
  2. Isto tako, može se i osušiti, pa spremiti u staklenke i kasnije koristiti za razna jela.

https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA
  3. Cvijet slonovskog češnjaka poželjno je uklanjati ukoliko želimo da češnjevi budu što krupniji.
Odrezani cvijetovi se ne bacaju, već se stapke nasjeckaju i koriste za jelo. Ako se spremaju u zamrzivač nije ih potrebno prethodno blanširati.

https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA
https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA
4. Ljubitelji cvijeća dobro znaju kako je lijep cvijet divovskog luka. A također je i dosta skup kada se lukovice moraju kupiti.
Slonovski češnjak ima predivan cvijet koji je skoro ravan divovskom luku. Velika mu je prednost što ga pčele obožavaju, a svaki vrtlar u svom malom raju želi što veći broj tih neumornih oprašivača.


https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA
5. Osušeni cvijet je jako dekorativan ukras u vazi ili suhim cvjetnim aranžmanima.


https://www.youtube.com/watch?v=eRuadb28-vA
6. Slonovski češnjak stvara glavice sa neuobičajeno velikim češnjevima koji su puno blažeg okusa i mirisa nego češnjak, ali su vrlo ukusan i zdrav dodatak jelima.

sowtrueseed.com

quora.com








I na kraju, pogledajte video odakle sam prenijela slike i u kojem ćete čuti sve ovo što sam navela o ovoj korisnoj biljčici.




srijeda, 30. rujna 2015.

Fine biskvitne hrpice sa suhim voćem i orasima


Jednostavne, brze i jako fine.





300 g grožđica
100 ml ruma
2 jaja
100 g šećera
60 g maslaca
180 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
300 g mljevenih oraha
4 ravne čajne žličice začina za medenjake (mljeveni klinčić, cimet i muškatni oraščić u jednakim dijelovima)

Grožđice namakati u rumu oko 4-5 sati, dok ne nabubre i omekane.
Jaja i šećer miksati dok se šećer ne rastopi, pa umiješati rastopljeni maslac.
Dodati brašno pomiješano sa praškom za pecivo, mljevenim orasima i začinima, te izmiješati. Umiješati grožđice.
Pomoću žličice vaditi hrpice i stavljati na pleh obložen masnim papirom.
Peći oko 15 minuta na 170°C dok ne dobiju zlatno-smeđu boju.
Ohlađene preliti čokoladnom glazurom: 100 g čokolade za kuhanje i 3 žlice ulja rastopiti miješajući na laganoj vatri ili u mikrovalnoj pećnici.



Pečeni. Jedan fali radi degustacije :)

petak, 25. rujna 2015.

Džem od dunja (jednostavno, bez guljenja kore)




Ako radite džem od dunja, domaćih i nešpricanih, evo jedan savjet od mene: nemojte guliti dunje jer je teško i gubi se puno pektina kojeg ima u kori. Dunje operite, očistite, narežite na pola ili četvrtine, stavite u tepsiju, podlijte čašu do dvije vode i pecite u pećnici na 200°C oko 30 min. Dunje će zajedno sa kožicom lijepo omekšati. 
Kada su pečene, doda se šećer, sve se pomiješa u kašu, meni je najlakše sa štapnim mikserom.
Ako je pregusto, doda se vode kako bi štapni mikser lakše radio i da se potigne gustoća koja nam odgovara za džem.
Tada se sve još stavi kuhati ili grijati u pećnicu uz povremeno miješanje kako bi smjesa bila vruća da se može spremiti u staklenke. 
Ja obično oprane staklenke stavim grijati u pećnicu, a za to vrijeme na peći kuham džem dok se dovoljno ne zagrije. Treba često miješati da ne zagori. 
Vrući džem sipam u vruće staklenke, odmah zatvaram sa metalnim poklopcima i napunjene staklenke stavljam u pećnicu da se griju na 100°C oko 40 minuta. Ostavim ih da ostanu u pećnici dok se sasvim ne ohlade. Tako se staklenke steriliziraju i vakumiraju, pa se džem ne kvari ni nakon godinu dana.
Nije na odmet poklopce ostaviti par minuta u alkoholu ili rakiji, ali nije presudno, jer vrućina u pećnici učini svoje.

Točne omjere za džem nemam, jer nisu dunje uvijek iste slatkoće. Ove godine su malo kiselije, pa sam stavila na 1 kg pečenih dunja 800 g šećera.  Ponekad je dovoljno 500 g ili manje, jer ne vole svi slatko, a šećer se kasnije lako doda u samom kolaču za kojeg koristim džem.




 

Fina torta od oraha





za tortu promjera 18 cm
(moja mjera za šalicu je 230 ml, slika je ispod recepta)

Biskvit

 1 šalica šećera
 1 jaje
 1 šalica mljevenih oraha
 1 šalica mlijeka
  pola šalice ulja
 1 šalica brašna pomiješanog sa  pola vrećice praška za pecivo

Krema

  2 pudinga od vanilije
 200 g maslaca
  6 žlica šećera
  7 dcl
mlijeka

 
Za biskvit: jaje i šećer malo izmiksati, pa redom dodavati ostale sastojke. Izliti u kalup kojem je na dnu papir za pečenje. Peći u zagrijanoj pećnici na 180°C.  Kad se biskvit ohladi, prerezati na tri dijela.
Za kremu: od mlijeka oduzeti pola šalice i pomiješati sa praškom za puding i šećerom, a ostatak mlijeka staviti da zakuha. Kad mlijeko zakuha ulije se smjesa pudinga i miješa pjenjačom par minuta na vatri dok opet ne počne kuhati, pa još par minuta dok se ne zgusne. Posudu s pudingom staviti u hladnu vodu i miješati kuhačom dok se puding ne ohladi.
Maslac mikserom pjenasto izraditi da lijepo omekša, pa umiksati u hladan puding.  
U jedan dio kreme se može dodati kakao. Kremom se mažu kore i torta izvana.



nedjelja, 2. kolovoza 2015.

Jednostavna i brza orahnjača ili makovnjača, bez kvasca






Ovo tijesto odlično oponaša dizano, a radi se brzo i nije potrebno dizanje.
Tijesto:
(za dvije štruce u plehu 20 x30 cm)
600 g brašna
1,5 vrećica praška za pecivo
300 g svježeg kravljeg sira (manje masnog)
9 žlica mlijeka (ako je iz hladnjaka, malo ga ugrijati)
12 žlica ulja
150 g šecera
1 vrećica vanilin šećera
2 manja jaja (veličina «S»)
prstohvat soli

Nadjev:
400 g oraha ili maka
200 g šećera (može više za ljubitelje slađih kolača - najbolje da probate nadjev pa ocijenite jeli vam dovoljno sladak)
po potrebi cimet, rum, grožđice
10o g maslaca 
150 ml mlijeka
 

 


Priprema
Za nadjev: Zakipiti mlijeko, maknuti sa vatre, dodati maslac i kad se rastopi, preliti po mješavini maka/oraha, šećera i začina. Promiješati da se sve sjedini, pa ostaviti da se ohladi. Hladan nadjev mazati na tijesto.
Za tijesto: Sir propasirati ili usitniti štapnim mikserom, blenderom i sl. da postane kremast.
U jednoj posudi prosijati brašno zajedno sa praškom za pecivo.
U drugoj posudi pomiješati sve ostale sastojke, te dodati u brašno.
Miješati mikserom sa spiralnim nastavcima najprije najmanjom, a zatim najvećom
brzinom, ne duže od 15 - 20 sekundi da tijesto ne bi postalo ljepljivo.
Staviti tijesto na pobrašnjenu pamučnu krpu i razvaljati. Premazati nadjevom, formirati štruce, prebaciti u namašten i pobrašnjen pleh, te staviti u zagrijanu pećnicu. Peći na 180°C dok ne dobije zlatnu boju na vrhu. Pečeni kolač izvaditi iz pećnice i ostaviti da se ohladi u plehu, pa ga posuti šećerom u prahu.
Čuvati u plastičnoj kutiji ili vrećici kako bi i slijedeći dan ostao mekan i svjež. Može se narezati na šnite i zamrznuti.
 

petak, 22. svibnja 2015.

Lijepi dečki, breskvice (Balsamina impatiens) - skroman cvijet koji sam o sebi brine





... kao stvoren za mene koja svake godine sakupim njegovo sjeme, pedantno obilježim koje sjeme je sa koje biljke (da kasnije znam koje će biti boje), a onda ga ponekad preko zime zagubim negdje u kući, ljetnoj kuhinji, podrumu... tko će ga znati...
No, "lijepi dečki" se sami zasijavaju, pojave se posvuda po vrtu, jedan dio ostavim da krasi povrtnjak, ostatak presadim u dvorište. Čak mi je i interesantnije što tako ne znam koje će biti boje, pa znatiželjno iščekujem. 
Ima ih sa jednostrukim i duplim cvjetovima, u raznim bojama: rozi, crveni, bijeli, ljubičasti, šatirani.
Ako imaju dobre uvjete kao što su hranjivo tlo, dosta vlage i ne previše jako sunce budu poput malih stabalaca. Ako su u posudi, treba im dovoljno velika posuda jer mogu narasti čak i 1 m - imala sam takav slučaj.
Cvatu do kasne jeseni. Čahurice sa sjemenkama su napete poput opruge, pa je djeci zanimljivo kad ih pritisnu prstima, a one se u momentu raspuknu i sjemenke se razlete unaokolo.
Sada ih opet ima na mom vrtu, iznikli su po gredicama pripremljenim za povrće, pa će ponovo biti lijepih prizora za oko poput ovih na prošlogodišnjim fotkama.

samonikli "dečki" okruženi dragoljubom, ciklom, kukuruzom,rajčicom i gladiolama








Sirup, sok od bazge






Omjer po kojem radim ide ovako:

10 cvjetova - 1 litra vode - 1 kg šećera - 1 paketić (20 g) limunske kiseline (zdravija varijanta je askorbinska kiselina, kupuje se u ljekarni) - sok od jednog limuna

No, krajnji rezultat ionako ovisi o tome s koliko će si vode netko napraviti sok, pa kila šećera više ili manje ili čega drugog stvarno nije bitna. Bitan je postupak izrade, a on je jednostavan.

Pošto cvjetovi mogu biti veći ili manji, također nema smisla strogo se držati brojke, a isto tako aroma soka ovisi o tome koliko peluda ima na cvjetovima. Ako ih opere kiša, nema puno peluda, pa i sok bude slabijeg okusa.
Zbog toga nastojim ubrati cvjetove kad su puni peludnog praha i pažljivo s njima rukujem kako se pelud ne bi otresao. Tada sok bude žut, mirisan i punog okusa bazge. Ovaj puta sam imala sreće i cvjetovi su bili žuti kao dukat i prepuni peludnog praha, pa mi je i sok ispao predivno žute boje. Koristim samo gornji dio cvijeta, a zelene dijelove odrežem jer oni kvare okus soka.

Ovaj puta sam imala 120 cvjetova, pa sam trebala 12 l vode, 12 kg šećera, 12 limuna i 320 g askorbinske kiseline.  Natopila sam ih u 12 litara prokuhane i dobro ohlađene vode. Ako voda nije hladna, cvjetovi će posmeđiti. Također je važno da je sve ispod površine vode, jer ono što ostane iznad vode također će poprimiti smeđu boju. Zato cvjetove pritisnem nekom rešetkom ili manjim poklopcem.

Tako namočene cvjetove ostavim na hladnom oko 24 sata. Nakon toga cvjetove izvadim, procijedim tekučinu i dodam sve ostale sastojke. Ponovo ostavim stajati oko 24 sata na hladnom, ali povremeno promiješam kako bi se šećer rastopio. Tada je sok gotov. 

Sada ga se može uliti u plastične boce, pa spremiti u zamrzivač ili ga zagrijati da bude vruć, pa uliti u vruće boce i odmah zatvoriti hermetičkim poklopcima. 
Hlađenjem se u čvrsto zatvorenim bocama stvara vakum i tako se spriječava kvarenje. Dobro je vruće boce okrenuti naopačke, tako da vrućina sterilizira i sam poklopac. 
Nisam pokušala sa nekuhanjem, mada znam da se zagrijavanjem gube vitamini, ali koliko god dobro sterilizirala flaše, hladan sok ne može stvoriti vakum i može se dogoditi da se počne kvariti bez obzira što ima puno šećera i limunske kiseline, a ja konzervanse ne koristim.
Sok je osvježavajućeg okusa i lijepog mirisa. Ljeti su mu najbolji prijatelji kockica leda i kriška svježeg limuna :)





nisam imala dovoljno litrenih flaša, pa sam koristila ove manje za zimnicu. bitno je da se mogu hermetički zatvoriti, a kad ih otvorim, preliti ću sirup u nešto prikladnije :) Od 120 cvjetova dobila sam 22 male i 3 velike flaše.


nedjelja, 1. veljače 2015.

Jogurt pita (ili lažna pita od sira)

Sočna, prhka, meni draža od pite sa sirom. Nekad ju radim samo od jogurta, nekad samo od kiselog vrhnja ili pomiješam oboje, ovisno što imam u hladnjaku.




Za tepsiju opsega cca 55 cm (mora biti duboka, jer nadjev dosta naraste)

Tijesto: 
380 g brašna
1 vrećica praška za pecivo
150 g šećera
1 vrećica vanilin šećera
250 g maslaca
4 žumanjka

Nadjev: 
900 g (5 čašica) jogurta ili vrhnja
100 g šećera
1 vanilin šećer
90 g brašna (6 žlica)
4 bjelanjka
grožđice (po želji)

Brašno pomiješati sa praškom za pecivo i šećerom, dodati omekšali maslac, umiješati ga mrveći prstima sve zajedno. Dodati žutanjke i rukom umijesiti tijesto. Kuglu tijesta podijeliti na dva dijela. Jedan dio malo spljoštiti da se lakše smrzne, omotati vrećicom i staviti ga u zamrzivač. 
Uključiti pećnicu na 180°C.
Drugi dio tijesta razvaljati i staviti u namašćenu i pobrašnjenu tepsiju. Tko nema valjak, može tijesto spljoštiti  rukom, staviti ga u tepsiju i razvaljati ga običnom čašom koju se malo pobrašni ako se počne lijepiti za tijesto.
Za nadjev treba pomiješati zajedno sve sastojke osim bjelanjaka, koje treba istući u snijeg (ne sasvim suhi/čvrsti), pa snijeg lagano kuhačom umiješati da se ne razbije zrak.
Nadjev izliti na tijesto, poravnati i staviti u pećnicu. Kad se gore uhvatila korica i promijenila boju, izvaditi kolač i naribati ostatak (zamrznutog tijesta). Ispeći do kraja (provjeriti čačkalicom). Topli kolač posuti šećerom u prahu i ohladiti do kraja prije rezanja. Najljepše se reže kad odstoji 10-ak sati, pa ga obično pečem dan ranije.

Ovo zamrzavanje tijesta je bitno samo ako se tijesto treba naribati. Kod tog ribanja me smeta što tijesto bježi na sve strane i to je onda dosta neuredan posao.
Zato ga najčešće ne zamrzavam, već ga razvaljam, izrezujem trakice ili razne oblike sa kalupima i samo poslažem na polupečeni nadjev. 

U nekim receptima piše da treba tijesto prije stavljanja nadjeva malo zapeći, ali to mi se nije pokazalo kao dobro, jer na kraju dno bude prejako pečeno. Zbog toga, nadjev stavljam na sirovo tijesto i uvijek su rezultati odlični :) 

sa grožđicama 




Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...