Nadin kutak 33: Priroda uzvraća udarce

Sve fotografije u ovom tekstu 

prikazuju moj vrt kroz razne sezone. U njemu se ne koriste herbicidi, pesticidi i umjetna gnojiva. Nema mehaničke obrade tla ni okopavanja, a divlje i kultivirane biljke su jednako vrijedne.

    Priroda nije naš neprijatelj – ali pamti svaku zadobivenu ranu.

    Zrak, voda, tlo – tri osnove života koje uzimamo zdravo za gotovo. No istovremeno ih sve više zagađujemo, iscrpljujemo i mijenjamo do neprepoznatljivosti. 

    Naše prehrambene navike, metode proizvodnje hrane i odnos prema okolišu neizbježno ostavljaju trag – ne samo u prirodi, već i na našem zdravlju.

    U poljoprivredi, sve se češće koristi pojačana kemizacija – pesticidi, herbicidi, fungicidi, aditivi – sve u ime veće produktivnosti i "savršenih" plodova. 

    Rijetko razmišljamo o tome što ostaje u tlu nakon svake berbe. Ili što završava u našim tanjurima. Ili kako to utječe na podzemne vode, na korisne mikroorganizme, na pčele i sav onaj tihi svijet koji zapravo čini temelj života.

    Kada se naruši prirodna ravnoteža, priroda ne ostaje nijema. 

Pojavljuju se bolesti koje medicina sve teže objašnjava. 

  Hormonalni poremećaji, oslabljena otpornost, kronične tegobe – sve su češće posljedice kumulativnog djelovanja okolišnih toksina. 

Mnoge tvari koje unosimo kroz hranu nisu odmah opasne, ali kroz godine – postaju tihe prijetnje.

    Zdravlje nije samo stvar genetike (mada u zadnje vrijeme i u to sumnjamo), a nije ni slučajnost. 

To je i zbroj svakodnevnih izbora: što jedemo, kako proizvodimo, čime tretiramo hranu i koliko poštujemo granice prirode. 

    Promjena počinje promišljanjem – i spremnošću da se zapitamo ne samo što radimo, već zašto to radimo.

    O svemu ovome – i više – piše Katarina Knapp, autorica knjige "Priroda uzvraća udarce", objavljenoj još 2008. godine, a koja je danas aktualnija nego ikada. Topla preporuka svima koji vjeruju da odgovori nisu uvijek u novim rješenjima, nego u mudrom povratku osnovama.

🌿  🌿  🌿

Nadin kutak 32: Preko trnja do - ruža🌹

    Mi ljudi skloni smo u svemu tražiti red i poredak, pa tako i u prirodi namećemo titule: lav postaje kralj životinja, a ruža kraljica cvijeća. Iako ima puno većih i moćnijih životinja od lava i puno ljepšeg cvijeća od ruže, ipak nije na meni da preispitujem njihove krune. Neka kraljuju u miru.

    Ova simbolična vladavina ruže traje stoljećima, a mora se priznati, ruža svoje prijestolje odlično brani. Osim što se dobro opremila trnjem, svoje carstvo je ispunila mnoštvom boja, mirisa i oblika rasta.

ruže s moje okućnice, 2014.🌸🌹 i 2015.g.

Zašto ruže imaju trnje (zapravo botanički ispravno: bodlje - jer nisu povezane s provodnim tkivom stabljike)?

• Zaštita od biljoždera
  Trnje služi kao obrana od životinja koje bi mogle grickati njezine stabljike i listove – poput zečeva, jelena ili krava. Bodlje obeshrabruju takve napade jer otežavaju pristup biljci i uzrokuju nelagodu ili bol.

• Pomoć pri penjanju
  Kod nekih penjačica i divljih vrsta ruža, trnje pomaže biljci da se „uhvati“ za okolne biljke, grane ili ograde, čime olakšava rast prema svjetlu.

• Evolucijska prednost
  Tijekom vremena, ruže s više trnja imale su veće šanse za preživljavanje i razmnožavanje, pa je ta osobina ostala izražena kod većine vrsta.

    Njena kombinacija ljepote i trnja stvorili su od nje i simbol ljubavi, jer ljubav sa sobom nosi i dozu boli. 

2014. g.

    Ruža je jedan od najraznolikijih cvjetova na svijetu, s više od 150 prirodnih vrsta i preko 30.000 kultiviranih sorti. Ova raznolikost rezultat je stoljetnog križanja i selekcije, čime su stvorene ruže različitih oblika cvjetova, boja, mirisa i oblika rasta.

2023. g. 

Ruže se obično dijele prema obliku rasta i načinu cvatnje:

• Hibridne čajevke: Ruže s velikim, pojedinačnim cvjetovima na dugim stapkama, idealne za rezanje.

• Floribunde: Obiluju manjim cvjetovima u grozdovima, cvatu tijekom cijele sezone i otpornije su na bolesti.

• Penjačice: Rastu uz potporu, idealne za pergole i zidove.

• Mini ruže: Niske, kompaktne biljke pogodne za posude i male vrtove.

• Stablašice: Ruže cijepljene na visoku podlogu, tzv "drvo ruže".

2023. g.

Sorte ruža razlikuju se po:

• Boji latica: Od klasičnih crvenih do dvobojnih i prugastih varijacija.

• Mirisu: Od intenzivno mirisnih do onih bez mirisa.

• Obliku cvijeta: Jednostavni, puni, rozetasti ili pomponasti cvjetovi.

• Otpornosti: Neke sorte su otpornije na razne poremećaje

2015. g.

    Zahvaljujući svojoj raznolikosti, ruže su prilagodljive različitim uvjetima i estetskim preferencijama, čineći ih omiljenim izborom vrtlara diljem svijeta.

    U mom dvorištu i na široj okućnici raste desetak grmova ruža. Dva sam sama zasadila, a ostale rastu tu već nekoliko desetljeća, zasađene rukom mog svekra. 

    Mada nemam centifoliu koja se najčešće koristi u tu svrhu, od mješavina mojih ruža koje su mirisne i ukusnih latica, sam do sada radila sirupe i likere, ali inače se od ružinih latica mogu raditi divna jela.

latice mojih ruža pripremljene za sirup i liker

2016. g.

2023. g.

2016. g. 

2023. g.

2024. g. 

2024. g. 

2023. g.

2015. g.

    Ako želite isprobati razne recepte za jela i slastice od latica ruža, pogledajte na linku ovu divnu zbirku recepata koju su javno objavili poznati proizvođači ruža RECEPTI OD RUŽA🌹


neki od recepata iz zbirke, izvor: phenogenoroses.com

Vrtlarenje prema znakovima prirode - fenološki kalendar

foto: Dyckarboretum.org

 

    Nama vrtlarima je svaka sezona prekratka. Zato, čim prođu niske zimske temperature i malo zatopli, već smo u niskom startu za sadnju na otvorenom. 

    Puno puta nam ta nestrpljivost dođe na naplatu jer se često dogodi da nakon toplih proljetnih dana stigne onaj zadnji mraz, u danima oko polovice svibnja (od 11-og do 15-og), a te dane kod nas znamo kao Ledeni sveci. To je svojevrstan podsjetnik da priroda ima svoj ritam. Rijetke su godine kada nas taj mraz zaobiđe. 

    Od kada vrtlarim, ne dam se nagovoriti na sadnju presadnica na vrt već krajem travnja i mada mi u to vrijeme već sve rajčice, paprike, patlidžani i ostala ekipa budu lijepo razvijene i "iskaljene" za rast na otvorenom, radije odgodim sadnju još tjedan-dva. Bolje je pričekati nekoliko dana više nego izgubiti cijelu ranu sadnju.

presadnice čekaju da prođu "Ledeni sveci"

    Kao i uvijek, najviše ima rajčica. Ne znam točan broj, ali ove godine nešto manje sorti nego prošlih godina, možda oko 40-ak. Među njima ima nekih koje su već sada izgledom zanimljive, npr: Lucinda, Gargamel, The Musketeers, Woolly Kate, Yellow Suprise variegated...

Lucinda, sorta rajčice lista nalik mrkvinom

Gargamel, sorta tamnih listova

The Musketeers, rajčica izrazito tamne stabljike i listova

Woolly Kate, simpatična "dlakava" rajčica, 

listovi i plodovi su joj prekriveni 

mekim slojem sitnih dlačica, 

pa na dodir podsjeća na plišanu igračku

Yellow Suprise variegated, šarenolisna rajčica

zanima me okus ove sorte
koja je prvi puta predstavljena 1963.g. od strane tvrtke Heinz, poznatoj po proizvodnji kečapa

a tu je i Zlatava, rajčica narančasta izvana,
a crvena iznutra

rajčice i kupusnjače koje su rasle u "smotuljcima"
su razvile bujan i čvrst korijen

prva berba šumskih jagoda koje uzgajam na terasi

salate na terasi već pomalo smetaju 

i uskoro će ih zamijeniti druge kulture

Božićna pšenica koju sam nakon blagdana
posadila na terasu
razvila je male klasove.
Vjerojatno je u pitanju neki hibrid,
ali vrapci joj se već jako vesele

Ukrasni kupus koji raste izolirano na terasi,
kako se ne bi ukrižao sa drugim kupusnjačama,
na dobrom je putu da mi za poklon
ostavi kvalitetno sjeme

na dvorištu je procvjetala prva Gailardia

saxifraga sa svojim simpatičnim minijaturnim cvjetićima

božuri su kao uvijek bujni i divni,
ali svaki puta ih za vrijeme cvatnje snađe jača kiša
i teške cvjetne glave se objese do tla

a što bismo bez ruža?🌹

    Na vrtu je kod mene još uvijek mirno, dominiraju divlje biljke i trajnice, te prošlogodišnje kupusnjače i razni lukovi kojih ima skoro na svakoj gredici.

kadulja u punom cvatu

egipatski (stoljetni) luk već cvate

grmovi vlasca uživaju na zatravljenim gredicama

divlja ruža (Rosa canina)
kao najljepši prizor kod ulaza u vrt

krumpirova ruža (Rosa rugosa) kreće s cvatnjom

četiri velike gajbice boba
sam iz dvorišta prenijela u vrt
jer su sada dovoljno veliki da im puževi
ne predstavljaju problem,
a na dvorištu je sada za njih prevruće. 
Ovdje uživaju u sjeni voćaka.

na livadi koja je dio voćnjaka 

procvale su majčine suze

🌸  🍀  🌺

    Često uspoređujem tempo vegetacije različitog biljnog svijeta na okućnici i u svojoj okolini, te ponašanje raznih životinja: kada su procvjetale visibabe, jorgovan, bazga?... kada je zapjevao slavuj?, kada su se prvi puta oglasile žabe? itd...
    Zanimljivo je uspoređivati tekuću godinu sa prethodnima, a također je i vrlo korisno jer na osnovu toga može se i svoje aktivnosti u vrtu uskladiti sa ritmom koji priroda nameće u tekućoj sezoni. 

    

    Znanost koja proučava životne cikluse u raznim godišnjim dobima zove se fenologija.
    Dok nam klasični kalendar daje fiksne datume, fenološki kalendar slijedi drukčiji princip: on se ravna prema prirodnim razvojnim fazama biljnog i životinjskog svijeta. Tako nam pokazuje kada je pravo vrijeme za sjetvu, sadnju ili berbu.

    Za razliku od meteorološkog ili astronomskog kalendara, fenološki kalendar ne poznaje fiksne datume. Umjesto toga, dijeli godinu na deset prirodnih godišnjih doba, koja se temelje na razvoju određenih biljnih pokazatelja.

    Ti prirodni znakovi pouzdano ukazuju na to koliko je godina stvarno odmakla – bez obzira na to što kaže kalendar.

🌿  🍀  🌿

    Evo jednog teksta kojeg sam prije nekoliko godina pospremila u svoj kompjuter, a koji fenološki opisuje koje znakove možemo promatrati u vrtu i okolini i koji su poslovi prikladni za pojedino vrijeme u godini:

DESET FENOLOŠKIH GODIŠNJIH DOBA:

Predproljeće – Prvi dašak proljeća

Znakovi prirode:
Zima se polako povlači. Visibabe probijaju smrznuto tlo, ljeske otvaraju svoje rese, a prvi vjesnici proljeća poput šafrana (crocus) pokazuju boje. Dani su primjetno dulji, ali noćni mrazevi su još mogući.

Vrtni radovi:
Dobro vrijeme za rezidbu voćaka i sjetvu otpornih povrtnih kultura poput špinata ili matovilca u klijalištima.

Rano proljeće – Priroda se budi

Znakovi prirode:
Forzicije cvjetaju jarko žuto, ogrozdi tjeraju mladice, a prvi cvjetovi vrbe se pojavljuju. Ljubičice niču na livadama, a bumbar počinje zujati zrakom.

Vrtni radovi:
Tlo se polako zagrijava. Vrijeme je za sjetvu ranog povrća poput rotkvica, mrkve i graška. Krumpiri se mogu početi naklijavati, a trajnice orezivati.

Puno proljeće – Cvjetna raskoš posvuda

Znakovi prirode:
Jabuke su u punom cvatu, maslačak pretvara livade u žutu boju, a jorgovan počinje mirisati. Pčele su ponovno marljive, a zrak vrvi zujanjem.

Vrtni radovi:
Idealno vrijeme za sadnju rajčica, paprika i krastavaca u staklenik. Na otvorenom možete započeti s uzgojem tikvi, graha i tikvica. Sada je također pravo vrijeme za sadnju krumpira.

Rano ljeto – Priroda daje sve od sebe

Znakovi prirode:
Bazga cvjeta svojim mirisnim bijelim cvatovima, trave počinju cvjetati, a u šumama prve jagode crvene. Temperature rastu, dani su osjetno topliji.

Vrtni radovi:
Mnoge uzgojene biljke poput tikvica, krastavaca i bundeva sada se mogu presaditi na otvoreno. Čak i osjetljivije biljke poput bosiljka osjećaju se dobro vani. Vrijeme je za sjetvu ljetnog cvijeća.

Vrh ljetа – Prvo veliko vrijeme berbe

Znakovi prirode:
Lipa je u punom cvatu i širi svoj slatki miris, ribizli su zreli, a brojni samonikli začini poput stolisnika ili kamilice cvjetaju. Pčele vrijedno zuje po cvjetovima.

Vrtni radovi:
Počinje prvo veliko vrijeme berbe: bobičasto voće, grašak, mladi krumpir i salate su spremni za berbu. Za drugu berbu možete sijati kasne sorte mrkve, rotkvice ili kupus. Redovito zalijevanje i malčiranje pomaže biljkama da bolje podnesu sušu.

Kasno ljeto – Obilje u vrtu

Znakovi prirode:
Cvjetaju vrijesovi, drijen postaje zreo, a prvi rani jabukama se može pristupiti. Paukove mreže sjaje se na jutarnjoj rosi, a večeri su opet hladnije.

Vrtni radovi:
Vrijeme berbe mnogih vrsta voća i povrća poput rajčica, graha i tikvica. Važno je i konzerviranje i skladištenje zaliha. Prve jesenske cvjetnice poput rudbekija i astera počinju cvjetati, kao i košnja sijena.

Rana jesen – Berba u punom jeku

Znakovi prirode:
Bazgine bobice su zrele, kesteni padaju sa stabala, prvi žirovi leže na tlu, a lišće se počinje šareniti. Zrak često miriši svježe i bistro.

Vrtni radovi:
Glavno vrijeme berbe voća i povrća poput jabuka, bundeva i krumpira. Vrijeme je za pripremu vrta za zimu – sjetva zelenog gnojiva i malčiranje gredica.

Puna jesen – Boje rastanka

Znakovi prirode:
Orašasti plodovi dozrijevaju, javorovi se šarene u žuto i crveno, a posljednje sunčeve zrake prirodi daju topli sjaj. Ptice selice kreću na jug.

Vrtni radovi:
Savršeno vrijeme za sadnju zimootpornih biljaka poput češnjaka i rezidbu trajnica. Za šareniji vrt na proljeće posadite lukovice poput tulipana i narcisa.

Kasna jesen – Oproštaj od vrtne godine

Znakovi prirode:
Drveće gubi lišće, prvi mrazevi zahvaćaju krajolik, a jutarnje magle se nadvijaju nad livadama. Vjeverice i druge životinje skupljaju zalihe za zimu.

Vrtni radovi:
Vrijeme za posljednje pripreme za zimu. Vrtlarski alat treba očistiti i pospremiti, osjetljive biljke zaštititi od mraza, a hrpe lišća mogu postati zaklon za ježeve.

Zima – Vrijeme mirovanja

Znakovi prirode:
Krajolik je ogoljen, tlo smrzava, a priroda se povlači. Mnoge životinje hiberniraju ili smanjuju aktivnost. Samo zimzelene biljke poput jele i božikovine unose boju.

Vrtni radovi:
Mirno razdoblje za vrtlare. Možete planirati iduću sezonu, sortirati sjeme i inspirirati se vrtlarskim knjigama. Važno je zaštititi biljke od snijega i hraniti ptice.

🌳  🌲  🌳

Zašto je fenološki kalendar tako vrijedan za vrtlare?

1. Prilagodba klimatskim promjenama:
   Klimatske promjene uzrokuju pomake u temperaturama, pa se više ne možemo pouzdati samo u datume. Priroda daje točnije znakove – kad forzicija cvjeta, tlo je dovoljno toplo za sjetvu mrkve i rotkvica.

2. Prirodniji razvoj biljaka:
   Fenološki kalendar se temelji na stvarnim uvjetima. Ako rajčice sadite prema cvatu jabuke, bolje ćete ih zaštititi od hladnoće.

3. Idealno vrijeme za berbu:
   Voće i povrće imaju najbolji okus kad se beru u pravo vrijeme. Kad cvjeta bazga, vrijeme je za branje jagoda. Kad žirovi padaju, jabuke su zrele.

4. Bolja zaštita od štetnika:
   Mnogi štetnici se pojavljuju u određenim fenološkim fazama. Poznavanje njihovog ciklusa omogućuje učinkovitiju zaštitu.

Kako koristiti fenološki kalendar u vrtu?

• Promatrajte biljne pokazatelje: Uočavajte spomenute biljke i bilježite njihovo vrijeme cvatnje ili sazrijevanja.

• Vodite dnevnik vrta: Zabilježite kad određene biljke niču ili cvjetaju – tako razvijate osjećaj za prirodne ritmove.

• Prilagodite sjetvu i sadnju: Ne ravnajte se po kalendaru, nego po znakovima prirode.

• Učite iz prošlih godina: Dugoročno bilježenje promjena pomaže u boljoj prilagodbi klimatskim promjenama.

Fenološki kalendar prekrasan je način povezivanja s prirodnim ritmovima i održivijeg vrtlarenja. Umjesto da slijedite fiksne datume, ravnajte se prema stvarnim signalima iz biljaka – i uživajte u zdravijim biljkama, boljim urodima i harmoničnijoj vrtnoj godini.

🌸  🍀  🌻  🌺  🌿  🌷