Rajčica "Rose Quartz multiflora"

Tip multiflora rajčice ima grozdaste cvjetne grane nalik na velike bukete, koje daju po stotinjak plodova na svakoj grani.

            „Rajčica Rose Quartz multiflora“ je navodno nastala spontanim križanjem sorti i odradila je to majstorski, jer ima osobine odlične cherry rajčice. Vrlo ukusna, dugo može stajati na stabljici, ne morate ju ubrati odmah kad dozori i divan je prizor na vrtu sve do prvog mraza.

Sjeme je prije dvije godine do mene  stiglo tek u svibnju i bilo je prekasno posijano. Tako biljke nisu prošle moj spartanski odgoj u mladim danima (čitaj: kaljenje na niskim temperaturama) i nisu uspjele dati svoj puni potencijal. Da ne spominjem da su to potomci uzgoja pod lampama, a takav tretman vrlo često biljke ili previše isforsira ili previše razmazi.

Spletom tih okolnosti sam u prvoj sezoni dobila dosta nejake biljke. Od njih četiri ostala je jedna koja se uz moju pomoć uspjela oduprijeti raznim nedaćama koje su je snašle, na kraju i plamenjači. Dala je samo nekoliko plodova iz kojih sam mogla uzeti sjeme.

Možete zamisliti moje oduševljenje kada sam u sljedećoj sezoni tj, ove godine, od tako ispodprosječne materinske biljke dobila ove prizore koje ćete vidjeti na slikama. 

Posadila sam dvije biljke na isto mjesto, pričvrstila špagom i omatala oko nje kako su rasle. Kontrolirala sam bujnost uklanjanjem zaperaka i obje su narasle do oko 180 cm visine kada je stigao prvi mraz. Rasle su u novoformiranoj zemljanoj gredici koja je početkom vručina kada su se smirili puževi, debelo malčirana sijenom i svježom travom.

Biljke nikada ne treba potcjenjivati. To su prastari majstori preživljavanja. Jedna mala sjemenčica čuva sjećanja ne sve viteške borbe koje su njeni preci prošli i pruža joj mogućnost da primjeni pravu vještinu u pravo vrijeme, sve kako bi nastavila svoju vrstu.

Tako je to s nama biovrtlarima, svaka sjemenka i biljka ima svoju priču i gotovo sve priče imaju sretan kraj jer nas biljke prije ili poslije zaraze svojim optimizmom.

Za sljedeću sezonu, 2025. sam pripremila još nekoliko multiflora rajčica i unaprijed se veselim prizorima.

2. 6. 2024 dvije biljke, posađene u paru

4. 7. 2024.

15. 7. 2024.

početak kolovoza 2024.

28. 9. 2024.

sezona 2025:

početak srpnja

početak srpnja

kraj srpnja

kraj srpnja

sredina kolovoza

kraj kolovoza, sezona 2025

Liso Calcutta (Zapadnoindijski krastavac, Angurijski krastavac))

 

Liso Calcutta (lat. Cucumis anguria)

Ovu sortu sam prvi puta uzgajala i jako mi se svidjela. Ima nekoliko varijeteta, ali ova glasi za najbolju. Uzgaja se isto kao svi krastavci. Od 6 sjemenki posijanih u čaše, nikle su 4 i kada su biljke dovoljno ojačale posadila sam ih u perma model, u debeli sloj sijena i trave, na mjesto gdje su prije njih bile visoke mahune.

Liso Calcutta je odličan za biološki uzgoj jer je vrlo otporan, ne pokazuje sklonost poremećajima niti ga napadaju nametnici. Ima vitice pomoću kojih se penje pa je dobro postaviti mu potporu.  

Koristi se kao i običan krastavac: sirov, ukiseljen, fermentiran...

Koža mu je tanka i nije ga potrebno guliti. Vrlo je hrskav i osvježavajućeg okusa. Moje preporuke.

Ako vas još nešto zanima, pitajte u komentarima pa ću odgovoriti.

Puding kiflice (rošćići) od vanilije

Mirišljavi i ukusni keksići. Tijesto od kojeg se osim kiflica mogu raditi razni drugi oblici, svakom prema volji. 
Sastojci: 
125 g maslaca
50 g šećera u prahu
2 paketa pudinga od vanilije
125 g glatkog brašna
Priprema:
Maslac treba odstajati na sobnoj temperaturi da omekša, oko pola sata. Maslac i šećer izmiješati rukom, dodati prah pudinga pomiješan s brašnom, sve izmiješati rukom da nastane glatka smjesa, formirati kuglu, staviti u najlon vrećicu i ostaviti najmanje pola sata u hladnjaku.
Tijesto izvaditi iz hladnjaka, ostaviti desetak minuta da postane manje tvrdo, otkidati komadiće, formirati kiflice i slagati na pleh za pečenje obložen pek papirom. Ako se rade neki drugi oblici, tijesto razvaljati valjkom na debljinu pola centimetra i izrezivati kalupima oblike. 
Peći u zagrijanoj pećnici na 180°C oko desetak minuta, ne smiju se dugo peći da ne bi bili pretvrdi.
Ohlađene kiflice ukrasiti po želji. (100 g čokolade za kuhanje pomiješati na sasvim laganoj vatri s 3 žlice ulja, čim čokolada počne mekšati, skloniti s vatre i ona će se sama otopiti od topline ulja. Dobro promiješati da se ulje i čokolada sjedine u lijepu sjajnu smjesu. Toplo koristiti za ukrašavanje.)

Zašto bismo svi trebali uzgajati vlastito povrće – i kako pobijediti najčešće izgovore

(Na fotografijama je povrće uzgojeno u mom povrtnjaku, balkonu, dvorištu i terasi.)

Kada pitam prijatelje, poznanike, rodbinu... zašto ne pokušaju uzgajati bar malu količinu povrća za hranu najčešće čujem: "Nemam vremena," "Nemam gdje," ili "Ne isplati mi se."  Evo zašto su ti izgovori neopravdani i kako svatko može početi s uzgojem vlastitog povrća, čak i uz minimalne resurse. 

🌻  🌿  🐞  🌺  🌾  🍁  🌽  🐛  🍅

"Nemam vremena"

Najprije bih sve nas htjela podsjetiti da smo se svi okružili aparatima koji umjesto nas odrađuju puno posla: perilica i sušilica odjeće, perilica suđa, pekači kruha, robotski usisavači... kolike nam sate uštede na dnevnoj bazi? 
Pa zašto onda još uvijek nemamo vremena ili zašto ga imamo sve manje, 
a tehnologija sve više toga odrađuje za nas? 
Nismo li sami krivci za ono na što se izgovaramo? Odgovorimo sami sebi, iskreno.

Uzgoj biljaka je iznenađujuće jednostavan i ne zahtijeva puno našeg vremena.

• Minimalna briga: Mnoge vrste povrća, poput salate, rotkvica ili začinskog bilja ne trebaju puno pažnje. Dovoljno je 10-15 minuta tjedno za zalijevanje i malo njege.
• Zabavna obiteljska aktivnost: Ako uključite djecu ili partnera, vrtlarenje može postati opuštajuća zajednička aktivnost. Tada itekako korisno i kreativno koristite svoje zajedničko vrijeme.
• Vrijeme za sebe: Njegovanje biljaka djeluje kao prirodna meditacija, smanjujući stres i povećavajući osjećaj zadovoljstva. Zapravo, "trošite" vrijeme na nešto što se vraća višestruko.

Dopusti biljkama da ti stvore vrijeme. 

Prepusti se toj čaroliji koju ti biljke mogu priuštiti. 

Posij sjeme, posadi biljku i promatraj kako se vrijeme stvara, kako sa svakim novim izraslim listom dobivaš vremena sve više i više i više... 

Sada ne shvaćaš o čemu govorim. Ali, ako pružiš biljkama priliku da te preoblikuju, nećeš se više nikada htjeti vratiti na stare postavke. 

Moje jagode u posudama. Ne trebaju puno mog vremena,
a velika su radost kada ih kćer i ja zajedno beremo

🍆  🍀  🍓  🌱  🍇  🍒  🍎  🍃  🐝  🌻

"Nemam gdje"

Bez obzira živite li u stanu ili kući, uvijek postoji rješenje:

• Balkon, terasa ili čak prozorska daska: Male posude ili vertikalni vrtovi idealni su za uzgoj povrća. Rajčice (cherry, balkonske, dwarf...), paprike, začinsko bilje ili tikvice lako uspijevaju u loncima. Gotovo sve vrste imaju svoju sortu prilagođenu za male prostore.
• Zeleni kutak u dvorištu: Ako imate i najmanju zelenu površinu, pretvorite je u mali vrt. Čak i nekoliko kvadrata dovoljno je za zadivljujuće prinose.
• Zajednički urbani vrtovi: Mnogi gradovi i mjesta nude mogućnost zajedničkog vrtlarenja, tj. gradske vrtove gdje možete unajmiti prostor za sadnju ili se pridružiti nekoj grupi entuzijasta, u privatnom aranžmanu. Mnogi ljudi imaju neiskorištene parcele koje bi rado ustupili u te svrhe.

salata "hrastov list"  u posudi na terasi

blitva u tri boje, bob i kupus u posudi na dvorištu

 

krastavci, uzgoj u posudama

mini patlidžani, hibridna sorta za uzgoj u posudama i malim prostorima

Za ovakvu dugačku i usku žardinjeru vam je dovoljan prostor na prozorskoj dasci, 
a u svakoj istovremeno možete uzgojiti najmanje 4 glavice salate i 6 "pušleka" mladog luka.
Pomnožite s brojem svojih prozora, a imate nekoliko berbi godišnje.
Nije zanemarivo, jel?

Na ovim prostorima postoje razni edukatori u sferi povrtlarstva, neki više, a neki manje uspješni. Sve što kao početnik trebate znati o uzgoju povrća u posudama vrlo je detaljno objašnjeno i snimljeno na YouTube kanalu Trag Biljke koji ima više od 100 000 pratilaca. 

Sve snimke su skupljene u play-listu pod nazivom BALKON BIOBAŠTA i možete ih  pogledati ovdje:👉 https://www.youtube.com/watch?v=Jpfr4n7REYQ&list=PLH2CeGPOgvJPeAhV9sGhm8VZSnB9G4q3T&pp=iAQB

🌻  🌿  🐞  🌺  🌾  🍁  🌽  🐛  🍅

"Ne isplati mi se"

Ovaj izgovor potpuno je neutemeljen – uzgoj vlastitog povrća uvijek donosi više nego što uložite:

• Ušteda novca: Kupnja sjemena ili sadnica je neusporedivo jeftinija od kupovine povrća u trgovini. Uz samo nekoliko sadnica rajčica, krastavaca ili tikvica, uštedjet ćete na sezonskoj hrani. A k tome, ako uzgajate na biološki način, vaše povrće je zdravo, neotrovno, ljekovito! Gdje se uopće može kupiti takva hrana i za koje novce?
• Dugoročna korist: Investirate u svoje zdravlje, jedući hranu bez kemikalija. Dugoročno, to može značiti i manje troškova za lijekove ili dodatke prehrani.

Povrće koje sam uzgojila u stanu, na balkonu,
za svoju šestomjesečnu kćer kada je počela jesti prve kašice.
Itekako se isplati!

🍀  🍓  🌱  🍇  🍒  🍎  🍃  🐝  🌻

Svatko može uzgajati svoju hranu!

1. Početak je jednostavan: Počnite s nekoliko posuda. Posadite peršin, salatu ili cherry rajčice. Njihov napredak gledate iz dana u dan, što vas motivira na dalje korake.
2. Dostupnost i zadovoljstvo: Nema boljeg osjećaja nego ubrati vlastitu hranu. Okus domaće rajčice ili tikvice neusporediv je s kupovnim proizvodima.
3. Pozitivan utjecaj: Svaka biljka koju uzgojite doprinosi zdravlju okoliša. Čak i mali balkon sa biljkama ljeti vam stvara mikroklimu koja proizvodi kisik, vlaži i hladi zrak i ublažava toplinske šokove u urbanim sredinama. Uzgoj vlastitog povrća pomaže u smanjenju zagađenja, očuvanju prirodnih resursa i podržava održiviji način života. Svaka biljka koju posadite čini korak prema čišćoj, zelenijoj i zdravijoj planeti. Svaka osoba koja uzgaja vlastitu hranu smanjuje potražnju za masovno proizvedenim povrćem, čime se smanjuje pritisak na poljoprivredne površine i prirodna staništa. Masovna poljoprivreda koristi mineralna gnojiva, pesticide i herbicide koji zagađuju vodene tokove i tla. Uzgojem vlastitog povrća na prirodan način pomažete biološku ravnotežu ekosustava.

velik urod čili papričica u samo jednoj posudi

u svakoj posudi može biti istovremeno divan prizor

 i hrana

sadašnje stanje (studeni, 2024.) na mojoj terasi,
zimootporne biljke u posudama
(kupusi, keljovi, brokula, poriluk, blitva, špinat, salate,
peršin, celer, grašak, mladi luk, jagode...)

🐞  🌺  🌾🌱  🍇  🍒  🍎  🍃

🌞Nemojte dopustiti da vas "nemam vremena," "nemam gdje" ili "ne isplati mi se" spriječe da učinite nešto dobro za sebe, svoje bližnje i planetu. 

🌞Počnite malim koracima – sa samo nekoliko biljaka. 

🌞Svaki uzgojeni plod dokaz je da možete. Jednom kad osjetite radost ubiranja vlastitog povrća, više se nikad nećete vratiti isključivo kupovnoj hrani. 

🌻Možda su vas uvjerili da je svaki početak težak, ali nije tako. Ako ne znate ili ne želite krenuti sami, Trag Biljke ima razne načine da vam bude podrška, 
a o tome sam već pisala ovdje:👉 oformite svoj vrt iz bajke

🌻Kako sam započela svoj povrtnjak na terasi, 

možete pročitati ovdje:👉 povrtnjak-na-terasi

🌼Želim vas potaknuti da budete sretniji, zdraviji, ispunjeni, da imate više vremena za svoja zadovoljstva. Napišite mi svoja razmišljanja. Ostavite poruku u rubrici za komentar ispod ovog teksta ili pošaljite na moju e-mail adresu probajovako@gmail.com

Šipak za čaj, Pekmez od šipka, Pita od šipka

Šipak (Rosa canina) za čaj berem prije mraza, kad bobe još nisu počele mekšati i dok su svijetlo-crvene boje. Tad navodno sadrže najviše vitamina C. Kad nakon mraza bobe postanu mekane i tamnocrvene,  tada su najbolje za pekmez. Moja obitelj ga bere svake godine jer nam je to dragocjeni izvor vitamina C preko zime.

Naišla sam na podatak da šipak u sebi sadrži C vitamin u obliku koji je postojan na sušenje i kuhanje i da se održi i do sat vremena nakon kuhanja čaja.

Bere se u rujnu, listopadu i studenom. 

Plod šipka 

Ubrani  šipak treba usitniti. U bobama su sitne koštice koje su jako tvrde pa otežavaju posao. One daju čaju finu aromu po vaniliji. 
Za usitnjavanje koristim sjeckalicu. Stavim oko dvije šake šipka, uključim na par sekundi dva do tri puta, između sjeckanja malo protresem. Često se u svježem šipku nakon što stoji ubran nekoliko dana, pojave crvići, pa ga je potrebno što prije osušiti ili na neki drugi način spremiti.  Osim sjeckalicom može ga se prepoloviti uzdužno ili barem zdrobiti, ali sušenje mora uslijediti što prije nakon berbe.
Ako se šipak dovoljno ne osuši, upljesniviti će se.
Nakon što šipak sameljem, stavim ga na plitke posude u tankom sloju i najčešće sušim u pećnici na 40 - 50°C, noću kada je jeftinija struja. Vrata pećnice držim malo otvorena (umetnem dršku kuhače) Svaka dva do tri sata promiješam i za  jednu noć je posao gotov. Ako imam veću količinu, rasporedim ga u više tepsija i onda ih premještam, jer se na vrhu najbrže osuši.

Može se sušiti i na radijatorima, u prikladnim posudama.

Kad je suh, protresem ga u velikoj cjediljki za čaj da se izdvoje sitne dlačice koje budu jako nezgodne ako zapnu u usnoj šupljini ili grlu. Prosijani šipak spremim u deblje papirnate vrećice (ambalaža od šećera, brašna...) ili u staklenku zatvorenu papirnatom salvetom ili platnenom krpom.

ČAJ:

Šipku treba malo više vremena da otpusti svoju aromu i ljekovitost, pa ga je dobro držati u hladnoj vodi što duže (par sati) i nakon toga kuhati. Ostavim ga da ključa oko 10 minuta i procijedim tek kada se ohladi na temperaturu za piće. 

šipak pripremljen za čaj

 

Cvijet divljeg šipka (Rosa canina)

 slika preuzeta sa Wikipedia.org, autor Roberta F.

 slika preuzeta sa Wikipedia.org

PEKMEZ:

Pekmez od šipka spada među najfinije pekmeze, ali ga nije jednostavno napraviti. Potrebno je šipak omekšati kuhanjem, vrlo ga je nezgodno pasirati u kućnim uvjetima, a nakon toga treba odvojiti puno vremena da bi se od te mase dobio finalni proizvod.
Stoga svake godine kupim već prethodno pasirani šipak, ima nekoliko OPG-ova u okolici Zagreba za koje znam da se bave uzgojem šipka i prodajom pasirane mase u pakiranjima od 3 ili 5 litara.
Moj dobavljač ima plantažu običnog divljeg šipka i uzgaja ga na prirodan način, bez upotrebe "kemije". Takav šipak je prepun trnja i bere se strojno. Postoje hibridi divljeg šipka, oni imaju puno manje trnja te nešto crvenije i krupnije plodove. Mogu se nabaviti u rasadnicima.

Od već pasiranog šipka je vrlo jednostavno napraviti pekmez. Ja dodam šećer (na 6 litara - 2 kg šećera) i kuham dok ne postignem željenu gustoću. Pakiranje od 3 litre ove sezone košta 17 eura i od te količine se dobije oko tri staklenke od 720 ml, solidne gustoće. Sezona upravo završava i većina je već prodala svoje količine, ali provjerila sam, još uvijek se može naručiti na nekoliko mjesta. Prodaje se pod nazivima: pasirani šipak (šipurak), šipkova juha, šipkova pasta...

pakiranja pasiranog šipka (slika s interneta)

PITA OD ŠIPKOVOG PEKMEZA 

(ŠIPAK PITA)

Vrlo ukusan kolač koji podsjeća okusom na medenu pitu, ali je puno, puno bolji.

Tijesto:

6 žlica šipkova pekmeza

100 g masti

100 g šećera

7 žlica vode

500 g brašna

1 žlica sode bikarbone

1 jaje

Pekmez, mast, vodu i šećer zagrijati na vatri, stalno miješajući, rashladiti do mlakog  i dodati jaje, sodu bikarbonu i brašno. Umijesiti tijesto, razvaljati pet kora. Peći  na papiru za pečenje na 180°C stupnjeva 6 - 7 minuta.

Krema:

7 dl mlijeka 

6 žlica brašna

prstohvat soli

250 g maslaca

250 dag šećera u prahu 

Kremu se skuhati kao puding (brašno i sol umiješati u malo hladnog mlijeka i ukuhati u ostatak mlijeka). U hladno umiksati maslac izrađen sa šećerom i  premazivati kore. Na vrh staviti dasku za rezanje ili neki pladanj sa teretom. 

Sljedeći dan, kada omekša, rezati

Da bi mi kore bile jednake i razvaljam ih u najlon vrećici, obično koristim od 5 litara zapremine, pa kore budu veličine 24 x 26 cm. Smjesu stavim u vrećicu, podvrnem jedan kraj i razvaljam ravnomjerno, otprilike 2 mm debljine. 

Škaricama obrežem dva ruba i otvorim vrećicu, poklopim pek papirom, preokrenem, skinem vrećicu i stavim kuru s pek papirom na pleh za pečenje. Izbockam vilicom i stavim peći. 

Umjesto vrećice može se koristiti i pek papir 

Oformite svoj vrt iz bajke, posadite svoje povrće, proizvedite svoju hranu uz pomoć jedinstvene Zajednice TRAG BILJKE

Početkom 2021. godine sam divnom igrom sudbine, na poziv Biljane Banović, postala članica fantastične Zajednice Trag Biljke. Tu je okupljeno nekoliko stotina vrtlara-baštovana (broj se svakodnevno povećava) koji  žele sami uzgojiti svoju hranu, ali u skladu s prirodom i njenim zakonitostima.

Osnivači, voditelji i organizatori "Prve online regionalne baštovanske zajednice Trag Biljke" su Biljana Banović i Goran Pivašević.

Biljana Banović,
predana mentorica
i izuzetna bio-vrtlarica

Članstvo  zajednice je vrlo šaroliko. Tu su oni koji imaju velike vrtove, kao i oni koji svoje povrće uzgajaju na balkonima. Tu su potpuni početnici tj. bez ikakvog predznanja o sjetvi, sadnji i uzgoju, a također i oni iskusniji koji su poput mene godinama tražili savršeni način vrtlarenja i u  metodama Biljane Banović pronašli svoju "trešnju na torti".

🌻🌺🌻🌿🌻🍅🌻🍐🌻

Prenosim tekst sa službene web stranice Zajednice Trag Biljke i pozivam sve koji žele biti bio-vrtlari u punom smislu te riječi da krenu Tragom Biljke:

👇 👇 👇 👇 👇 👇 👇

Učinite svoj prvi korak, promenite sebe, unapredite svoje baštovanstvo i postanite nezavisni u proizvodnji vlastite hrane.

Uz pomoć dugogodišnjeg iskustva u oblasti bio uzgoja u skladu sa prirodom, upoznaćemo vas sa svim potrebnim tehnikama pomoću kojih ćete proizvesti zdravu hranu, nahraniti vaše tlo i uspostaviti prirodni balans u vašem mikrosvetu – u vašoj bašti i njenoj okolini.

Pored toga, u mogućnosti smo, da kroz dugogodišnje iskustvo planiranja i projektovanja prostora, isprojektujemo funkcionalan prostor vaše bašte na osnovu raspoloživog prostora i uslova koji su vam na raspolaganju.

U istom tom prostoru naći ćemo prostora za svaku biljku koju izaberete i kreirati potpuno funkcionalnu šemu smene kultura kroz celu sezonu, koja će biti u skladu sa onim što propagiramo – bio uzgoj u skladu sa prirodom!

🐛🐸🐞🌳🌻🌺🌿

KAKO SAM POČELA?:

Moj način vrtlarenja je oduvijek bio biološki, bez mineralnih gnojiva, bez pesticida, herbicida i svih ostalih "cida". Vrtlarim preko 15 godina, proučila sam raznu literaturu, primjenjivala razne tehnike, ubrala mnogo plodova i trebala bih zapravo biti zadovoljna.

Ali, mi istinski bio vrtlari nikad nemamo mira. Gledamo na svoj vrt kao na živo biće (što vrt zapravo i je), pa želimo taj život podržati, njegovati i sačuvati. To je moguće jedino oponašajući samu prirodu, najbolji primjer je šuma - prirodno izrasla šuma, ne ona zasađena ljudskom rukom. Šuma sama o sebi brine, o svakom svom biljnom, životinjskom ili mikrobiološkom članu. Sve je savršeno posloženo i funkcionira do zadnjeg detalja. Šuma je savršeni primjer "no-dig" sistema. Ne ore se, ne kopa, tlo je uvijek rahlo, vlažno, plodno i plodonosno.

Srećom, već na početku sam to shvatila i nakon par sezona uspjela sam se izboriti da kopačica (freza) na mojim gredicama nema nikakvog posla. Čitavu sezonu sam malčirala gredice pokošenom travom, sijenom, raznim zelenim materijalima, a u jesen sam ih pokrivala biljkama koje su završile plodonošenje, lišćem, biljnim otpacima iz kuhinje i biljnom masom koju sam sakupila tokom godine. U proljeće me dočekala divna, rahla zemlja spremna sa sjetvu i sadnju.

 Tražila sam idealne kombinacije biljaka jer mi tabele "dobrih i loših susjeda" u praksi većinom nisu davale dobra rješenja. Put me doveo do Biljaninog fejsbuk profila gdje sam pronašla saznanja koja su mi nedostajala. 

plodovi iz mog povrtnjaka, uzgojeni isključivo biološkim metodama

moj povrtnjak (šest gredica, zapadni dio)

tri gredice, istočni dio

dvije gredice, zapadni dio

Danas je moj povrtnjak zapravo jedna vesela životna zajednica koja je na dobrom putu da postigne savršeni sklad između divljih i uzgojenih biljaka, životinja, kukaca... kako iznad tla, tako i u samom tlu.

Cilj je doći do razine kada vrt odnosno tlo samo sebe hrani vlastitim resursima. 

🌻🌲🍊🌻🍑🌽🌻🐌

Pratite youtube kanal na kojem sada već ima preko 600 edukativnih videa koji prolaze kroz nekoliko vrtlarskih sezona, prilagođavajući se prilikama svake pojedine sezone i unaprjeđujući ih novim saznanjima. 

U njima Biljana pokazuje kako doći od sjemena do hrane na način koji minimalno narušava prirodnu ravnotežu, čuva biološku raznolikost, a vas čini praktično ostvarenim i ponovo zaljubljenim u sebe i svijet oko sebe.

Otkrijte što je to "motivaciono bio-baštovanstvo". 

facebook profil Trag Biljke: Trag Biljke

facebook profil Biljane Banović: Biljana Banović

instagram profil: Trag Biljke

YouTube kanal Trag Biljke: YouTube Trag Biljke

Za ulazak u Viber zajednicu, izradu projekta vašeg vrta i mentorstvo Biljane Banović kroz čitavu sezonu, javite se koordinatoru Goranu Pivaševiću na e-mail adresu: tragbiljke@gmail.com

🌻SRETNO VAM BILO! 🌻