KAKO SAČUVATI VRT OD PUŽEVA (2. dio)

Da bih napisala ovaj dio, dugo sam istraživala razne izvore, čitala i sakupljala razna iskustva, te im pridodala svoja. Trebalo je puno vremena da sve što sam putem bilježila, skupim na jedno mjesto i formiram u neku smislenu cjelinu, a da pri tom izbjegnem podatke koje većina vas nema vremena čitati. 

Ipak, potrebno je naglasiti da nisu svi puževi isti, ne hrane se istom hranom i nisu svi jednako štetni. Dužni smo sačuvati naše autohtone puževe, s kućicom i golaće. Oni su dio našeg ekosustava i važan dio hranidbenog lanca. Mnoge životinje ovise o njima. Stoga, ukoliko ih imate u prevelikom broju, nastojite da se on smanji, ali nikako ih nemojte istrebljivati iz svog vrta jer ćete si time nanijeti puno više štete nego koristi.

Ovdje se fokusiramo prvenstveno na španjolskog, narančastog puža koji u našim krajevima još uvijek nema djelotvornog prirodnog neprijatelja i tu ulogu moramo preuzeti mi sami. To ne znači skupiti ih i odnijeti na neko drugo mjesto - time bismo narušili ravnotežu tog područja ili nekom drugom donijeli nevolju koje se sami pokušavamo riješiti. To nikako nemojte raditi. Upravo tako je započela moja nevolja prije desetak i više godina - s hrpom puževa na jednom mjestu koji su se razmilili po čitavom vrtu, voćnjaku i okolini. Toga dana počela je prava agonija. Sada je situacija donekle pod kontrolom, no nikada više nisam uspjela vrlariti na isti način kao što je to bilo prije. Puževe treba eliminirati. Da -  uopće nije romantično, znam. Ali i povrće ne uzgajamo zbog romantike, već da bismo njime nahranili sebe i svoju obitelj. Biljke su također dio hranidbenog lanca u kojem smo mi na vrhu. Vrh hranidbenog lanca, tj. trofičke razine, čine vršni predatori – životinje koje nemaju prirodnih neprijatelja u svom ekosustavu. Oni kontroliraju brojnost populacija ispod sebe. Trenutno smo mi ti koji kontroliramo brojnost populacije španjolskih puževa.

🐌🌿

Uvijek ponavljam i pokazalo se puno puta kao točno da ne djeluju sve metode jednako u svakom vrtu i da najbolje rezultate daje kombinacija više metoda u isto vrijeme. Stoga, smatrajte sve ovo dalje navedeno kao skup mojih bilježaka, a ne skup 100 % djelotvornih metoda. Na vama je da ih proučite i pokušate primijeniti u svom vrtu, jer jedino tako možete znati u kojoj je mjeri metoda odgovarajuća upravo vašoj situaciji.

🐌 B  I  LJ  E  Š  K  E 🌿

(metode za suzbijanje najezde španjolskih puževa)

U početku je najvažnije naglasiti da se problem u vrtu najbolje rješava uspostavljanjem prirodne biološke ravnoteže. Što je vrt raznolikiji biljnim i životinjskim vrstama, to je manja mogućnost da se neka vrsta, poput puževa, pretjerano namnoži. 

Prirodni vrt ne mora biti zapušten – može biti uredan, ali bogat različitim staništima koja privlače korisne životinje.

Posebno je važno privući prirodne neprijatelje puževa golaća. Među njima su:

* puževi s kućicom, osobito vinogradarski puž, koji može potiskivati golaće,

* žabe i krastače koje jedu mlade puževe,

* mnoge vrste ptica poput kosova, drozdova i čvoraka,

* kukci i pauci (trčci, krijesnice, strige, pauci vučjaci) koji uništavaju puževe i njihova jaja,

* ježevi koji pridonose ukupnoj ravnoteži (puževi su im svega oko 6 % ukupne prehrane),

* perad, posebno indijske patke trkačice i kokoši.

Da bi se te životinje nastanile u vrtu, potrebno je stvoriti prikladna staništa:

* hrpe granja i kamenja,

* suhozide,

* vrtna jezerca,

* mrtvo drvo,

* kompostišta,

* živice i divlje grmlje.

Takvi elementi pružaju zaklon, vlagu i prostor za razmnožavanje korisnih organizama. "Neuredni“ dijelovi vrta često imaju veliku ekološku vrijednost.

Puževima golaćima najviše odgovaraju vlažna, sjenovita mjesta s hranom u neposrednoj blizini. Zato vrt treba oblikovati tako da im oteža kretanje i skrivanje:

* smanjiti ili privremeno ukloniti debeli malč i skrovišta na gredicama,

* saditi rjeđe kako bi tlo bilo suše i osunčanije i onemogučilo puževima da se sakriju u podnojže biljaka

* povrtnjak smjestiti na sunčaniji dio vrta,

* kompostište držati dalje od osjetljivih gredica.

Kompost se pritom ne smatra neprijateljem nego korisnim mjestom gdje puževi razgrađuju biljni otpad u humus. Ideja je puževe zadržati tamo gdje nisu štetni. 

Kompostište puževima predstavlja idealno mjesto za život i polaganje jaja. Kako bi se spriječilo da se puževa jaja kompostom prenesu na gredice, preporučuje se preokretanje komposta krajem ljeta, prije razdoblja intenzivnog polaganja jaja. Zreli kompost tada se odvaja od svježeg materijala, a puževi se sami presele na novu hrpu.

Prirodne prepreke koje puževima otežavaju dolazak do biljaka:

* voda (jezerca, potoci ili vodeni oluci),

* kratko pokošena trava,

* šljunak i malč od kore,

* zaštitne trake od piljevine, pepela, ljuski jaja ili kamenog brašna,

* biljke koje puževi izbjegavaju.

Indijske patke trkačice su vrlo učinkoviti lovci na puževe golaće. One mogu gotovo potpuno riješiti problem puževa, ali traže velik prostor, vodu i zaštitu gredica jer prekapaju tlo. Kokoši također dobro uništavaju puževa jaja, posebno u jesen nakon berbe.

Dugoročna kontrola puževa postiže se  stvaranjem raznolikog, prirodnog i uravnoteženog vrta u kojem broj puževa reguliraju njihovi prirodni neprijatelji i pametno oblikovanje prostora, a ne kemijska sredstva.

Ako puževi dolaze iz susjednih vrtova, umjesto sukoba preporučuje se razgovor i suradnja sa susjedima, jer se problem puževa teško može trajno riješiti ako u neposrednoj blizini postoje idealni uvjeti za njihovo razmnožavanje.

🐌🌿

Puževi nisu jednako zainteresirani za sve biljke i imaju omiljene vrste. Zato se savjetuje:

* izbjegavati posebno osjetljive biljke dok je populacija puževa velika,

* održavati biljke zdravima i snažnima jer su tada otpornije (budući da su puževi neka vrsta gutača otpada i zdravstvene policije u jednom, oni svojim osjetilima prvenstveno opažaju "slabiće" u vrtu i potom na njih navale bez ikakvog oklijevanja).

* osjetljive biljke štititi ciljano, a ne cijeli vrt.

Među biljkama koje puževi posebno vole nalaze se:

* hoste, dalije, ljiljani, kokotići, cinije, kadifice i niski suncokreti,

* povrće i začinsko bilje poput salate (osim crvenolisnih), tikvica, kupusa, krastavaca, bosiljka, peršina i graha.

Za zaštitu pojedinačnih biljaka preporučuju se:

* ograde protiv puževa,

* ovratnici oko biljaka,

* flis i zaštitne mreže,

* ručno izrađene prepreke od lima, mreže ili plastike.

Takve prepreke trebaju biti privremeno i lokalno rješenje jer velike ograđene površine sprječavaju slobodno kretanje korisnih organizama i remete prirodnu ravnotežu vrta.

Vrlo važna metoda ostaje ručno sakupljanje puževa. Ono se može olakšati postavljanjem skrovišta poput:

* dasaka, 

* vlažnih kartona,

* listova rabarbare,

* tegli,

* vlažnih vreća,

* kore drveta ili crijepa.

Fizička zaštita od suhih ili oštrih materijala 

Formira se u obliku traka koje puževima otežavaju kretanje jer ih prisiljava na pojačano lučenje sluzi, a koristiti se može:

* piljevina,

* slama,

* pijesak,

* šljunak,

* ljuske jaja,

* kameno brašno,

* iglice četinjača,

* lava granulat

Materijali koji nisu prikladni zbog štetnog djelovanja na tlo ili organizme u vrtu:

* živo vapno, 

* pepeo ugljena, 

* bakrov sulfat

* pretjerane količine drvenog pepela

* kava - kofein ih odbija i djeluje poput živčanog otrova, ali se preporučuje oprezno testiranje jer nije poznato kako sve biljke reagiraju na tretiranje kavom

Kupovni granulat protiv puževa, tzv. pužomor 💀:

* mamci s metiokarbom su vrlo opasni otrovi za ježeve, trčke, kućne ljubimce i ljude.

* metaldehid i željezov fosfat smatraju se manje opasnima, ali i za njih postoje sumnje da štete drugim organizmima,

* uporaba pužomora ne rješava uzrok problema nego stvara začarani krug stalne uporabe.

🐌🌿

Zamke s pivom se preporučuju samo ako se koriste promišljeno jer: privlače još više puževa iz okolice, mogu usput uništiti korisne kukce koji upadnu u zamke i utope se, a čak mogu nauditi ježevima koji pojedu alkoholizirane puževe ili piju pivo iz zamki. Stoga treba spriječiti da je pivo dostupno korisnim vrtnim organizmima.

* mamci poput krumpira ili hrane za životinje mogu privući dodatne puževe pa ih treba koristiti samo iznimno i privremeno. Pseća i mačja hrana služi kao dobar mamac za puževe, ali ako je na dohvat ježevima, ukoliko ju redovito jedu, jesti će manje svoju prirodnu hranu što nam nikako nije cilj, a također im takva hrana može uzrokovati zdravstvene probleme i smrt jer uzrokuje bolest masne jetre.

* hranilice s kukuruzom (sirovi, suhi kukuruzni gris ili prekrupa tj. šrot - puževi pojedu kukuruz koji im zatvori probavu, prestaju se hraniti i ugibaju u svom skloništu)

Dugoročno rješenje je pametno oblikovanje vrta, stvaranje ravnoteže i ciljana zaštita najugroženijih biljaka.

POPIS BILJAKA I NJIHOVA FUKCIJA

( iz knjige "Schneckenalarm", autrice Sofie Meys)

- da biste vidjeli o kojoj biljci se radi, kopirajte latinski naziv u google tražilicu.

Važno je naglasiti da se situacija s biljkama razlikuje od vrta do vrta, jer ovisi o mnogim čimbenicima, pa se tako dogodi da u jednom vrtu puževi zaobilaze luk i češnjak, a u drugom ih obožavaju jesti. 

BILJKE KOJE PUŽEVI NAVODNO IZBJEGAVAJU

Ljetno cvijeće

• Turski karanfil (Dianthus barbatus)

• Trajnocvjetna begonija (Begonia semperflorens)

• Primorska češljika (Lobularia maritima) 

• Dimnjača (vrste roda Fumaria)

• Pamučni čičak / Magareći trn (Onopordum acanthium)

• Tratinčica (Bellis perennis)

• Kalifornijski mak (Eschscholzia californica)

• Šeboj (Erysimum cheiri)

• Djevojka u zelenom / Damaščanska crnjika (Nigella damascena)

• Dragoljub (vrste roda Tropaeolum)

• Kosmeja / Ukrasni košarić (vrste roda Cosmos)

• Lanilist (vrste roda Linaria)

• Lobelija (Lobelia erinus)

• Zjevalica (vrste roda Antirrhinum)

• Suho cvijeće / Kserantemum (Xeranthemum annuum)

• Prkos (Portulaca grandiflora)

• Neven (Calendula officinalis)

• Krizantema / Sjetvena ivančica (Chrysanthemum segetum)

• Potočnica / Nezaboravak (Myosotis sylvatica)

• Mirisna grašica (Lathyrus odoratus)

• Šumska češljugovina (Dipsacus sylvestris)

Trajnice, lukovice i gomolji

Za polusjenovita staništa:

• Astilba / Kresnica (Astilbe japonica)

• Bergenija (vrste roda Bergenia)

• Snježnica / Božićni kukurijek (Helleborus niger)

• Gospina plahtica / Vruta (Alchemilla mollis)

• Velikocvjetni epimedium (Epimedium grandiflorum)

• Kresnica / Jarčja brada (Aruncus dioicus)

• Gola zvjezdica / Valdštajnija (Waldsteinia ternata)

• Kanalna ljubica (Viola riviniana)

• Bršljanolisna ciklama (Cyclamen hederifolium)

• Kavkaska potočnica (Brunnera macrophylla)

• Plava ivica / Ivica puzava (Ajuga reptans)

• Ljekovita jetrenka (Hepatica nobilis var. nobilis)

• Đurđica (Convallaria majalis)

• Končara / Slatka končara (Filipendula ulmaria)

• Metiljeva trava / Puzavi protivak (Lysimachia nummularia)

• Sibirski zvončić (Campanula poscharskyana)

• Heuhera / Koraljni zvončić (vrste roda Heuchera)

• Grimizni digitalis / Crveni pustikara (Digitalis purpurea)

• Kockavica (Fritillaria meleagris)

• Perunika / Iris (vrste roda Iris)

• Kamenika (vrste roda Saxifraga)

• Iglica / Zdravac (vrste roda Geranium)

• Presličica (Muscari armeniacum)

• Tulipan (vrste roda Tulipa)

Za potpuno sunčana staništa:

• Alpski zvjezdan / Oštriac (Erigeron alpinus)

• Balončić (Platycodon grandiflorus)

• Sporiš / Čestoslavica (vrste roda Veronica)

• Ljekoviti sporiš / Verbena (Verbena officinalis)

• Gorska gromotulja (Aurinia saxatilis)

• Žednjak / Tustika (vrste roda Sedum)

• Fizostegija (Physostegia virginiana)

• Dvogodišnja pupoljka (Oenothera biennis)

• Protivak (vrste roda Lysimachia)

• Zlatnica (vrste roda Solidago)

• Trave poput japanskog šaša (Carex morrowii)

• Čuvarkuća (vrste roda Sempervivum)

• Jakovljeve ljestve / Plava kukurijek (Polemonium caeruleum)

• Sitnocvjetna divizma (Verbascum thapsus subsp. thapsus)

• Broćac (vrste roda Cruciata)

• Dlakavi dubačac / Grimizni karanfil (Lychnis coronaria)

• Sasa / Pulsatila (Pulsatilla vulgaris)

• Goli čičak / Kuglasti čičak (vrste roda Echinops)

• Ivančica / Margareta (vrste roda Leucanthemum)

• Misurska pupoljka (Oenothera macrocarpa)

• Noćna frajla / Noćurak (Hesperis matronalis)

• Božur (Paeonia lactiflora)

• Floks (Phlox paniculata)

• Širokolisna grašica (Lathyrus latifolius)

• Grimizna divizma (Verbascum phoeniceum)

• Golemi ukrasni luk (Allium giganteum)

• Ružičasti jaglac (Primula rosea)

• Crvena mamuzica (Centranthus ruber)

• Stolisnik / Hajdučka trava (vrste roda Achillea)

• Oštriac (Erigeron acris)

• Sadarka / Šlejer (Gypsophila repens)

• Snježak / Iberis (Iberis sempervirens)

• Crna divizma (Verbascum nigrum)

• Helenium / Steleža (vrste roda Helenium)

• Sunčanica (vrste roda Helianthemum)

• Sredozemna mlječika (Euphorbia myrsinites)

• Vunasti čistac (Stachys byzantina)

Povrtne vrste, mirisno i začinsko bilje

• Medvjeđi luk (Allium ursinum)

• Planinski čubar (Satureja montana)

• Boražina (Borago officinalis)

• Smilje (Helichrysum italicum)

• Božje drvce / Pelin (Artemisia abrotanum)

• Ljekoviti odoljen / Valerijana (Valeriana officinalis)

• Endivija (Cichorium endivia)

• Grašak (Pisum sativum)

• Matovilac (Valerianella locusta)

• Gospina trava / Kantarion (Hypericum perforatum)

• Prava kamilica (Matricaria recutita)

• Češnjak (Allium sativum)

• Vrtna grbica (Lepidium sativum)

• Poriluk (Allium porrum)

• Prava lavanda (Lavandula angustifolia)

• Maruna / Majčinski vratić (Chrysanthemum parthenium)

• Rabarbara (Rheum rhabarbarum)

• Ružmarin (Rosmarinus officinalis)

• Rukola / Divlja rukola (Diplotaxis tenuifolia)

• Salata - sorte crvenog lista poput Lollo rosso

• Vlasac (Allium schoenoprasum)

• Šparoga (Asparagus officinalis)

• Majčina dušica / Thymian (vrste roda Thymus)

• Refleksni žednjak (Sedum reflexum)

• Rajčica (Lycopersicon esculentum)

• Mirisni broć / Lazarkinja (Galium odoratum)

• Divlji mažuran / Mravinac (Origanum vulgare)

• Miloduh / Izop (Hyssopus officinalis)

• Matičnjak / Limunska melisa (Melissa officinalis)

• Luk (Allium cepa)

Divlje bilje

Na popisu su biljke koje osim što odbijaju puževe, hrane mnoge korisne životinje te im na taj način pružaju osnovu za život.

Za sunčana staništa:

• Alpski kotrljan (Eryngium alpinum): Izuzetno atraktivna srednje visoka trajnica s bodljikavim izgledom i ametist-plavim cvjetovima.

• Potočni Blaženičak / Zečja stopa (Geum rivale): Niska trajnica s kimajućim, crvenosmeđim cvjetnim čaškama za vlažna do mokra staništa.

• Gorski zvjezdan (Aster amellus): Srednje visoka trajnica koja cvate u jesen s jorgovan-plavim glavičastim cvjetovima za sva staništa.

• Obična gorkač / Grimizna vrbica (Lythrum salicaria): Visoka trajnica koja nosi pink-ružičaste cvjetove s dugim, visoko uspravljenim cvatovima za vlažna do mokra staništa.

• Obični babuljak / Travni karanfil (Armeria maritima): Trajnica koja tvori jastučiće s ružičastim cvjetnim busenima na kratkim stabljikama.

• Pješčani karanfil / Klinčić (Dianthus deltoides): Trajnica koja tvori jastučiće s bezbrojnim grimiznim cvjetovima, izvrsno prikladna i za posude i balkonske sandučiće.

• Kartuzijanski karanfil (Dianthus carthusianorum): Trajnica koja tvori jastučiće s pink-ružičastim cvjetovima na dugim cvjetnim stabljikama za suša staništa.

• Glavati luk (Allium sphaerocephalon): Lukovičasta biljka s ljubičastim cvjetnim glavicama na dugim stabljikama za suha, pješčana tla.

• Mošusni sljez (Malva moschata): Srednje visoka trajnica s velikim svjetloružičastim cvjetovima.

• Obična lisičina (Echium vulgare): Srednje visoka trajnica s prekrasnim plavim cvjetovima za pješčana, kamenita ili ilovasta tla.

• Narančasta runjika (Hieracium aurantiacum): Trajnica koja tvori jastučiće s bušeničasto raspoređenim, jarkonarančastim glavičastim cvjetovima na dugim stabljikama za svježa tla.

• Metličasti različak (Centaurea stoebe): Srednje visoka trajnica s ružičasto-ljubičastim, resastim cvjetovima za sva staništa.

• Europska planinska skreč / Planinski kukurijek (Trollius europaeus): Atraktivna divlja biljka s kuglastim, zlatnožutim cvjetovima za rub jezerca.

• Mlječika čempresasta (Euphorbia cyparissias): Srednje visoka, dekorativna trajnica sa žutim cvjetovima i igličastim lišćem za pješčana ili kamenita tla.

Za sunčana i polusjenovita staništa:

• Modri jedić / Klobučac (Aconitum napellus): Visoka trajnica s dubokoplavim ždrijelastim cvjetovima i vrijednošću rariteta. Raste prije svega na hranjivim tvarima bogatim, vlažnim staništima.

• Ptičje mlijeko (Ornithogalum umbellatum): Niska lukovičasta biljka sa zvjezdastim, čistobijelim cvjetovima.

• Ljekovita sapunika (Saponaria officinalis): Srednje visoka, bujno cvatuća trajnica s mirisnim, bijelo-ružičastim cvjetovima za svježa tla.

• Obični pakujac (Aquilegia vulgaris var. vulgaris): Srednje visoka trajnica s elegantnim cvjetovima od plave preko ružičaste, bijele do tamnoljubičaste.

• Dvodomna nadbila / Mačja šapa (Antennaria dioica): Niska jastučasta trajnica s ružičastim cvjetovima na kratkim stabljikama za pješčana ili šljunčana tla.

• Velika zvjezdanka (Astrantia major): Srednje visoka, uspravno rastuća i vrlo dekorativna trajnica s velikim, crvenkasto-bijelim štitastim cvatovima za svježa, ilovasta tla.

• Mak turčin / Divlji mak (Papaver rhoeas): Srednje visoka, nježno rastuća jednogodišnja divlja biljka s jarkocrvenim cvjetovima.

• Mali zimzelen (Vinca minor): Pokrovni polugrm s plavoljubičastim cvjetovima.

• Gomoljasta grašica (Lathyrus tuberosus): Penjačka trajnica s ružičastocrvenim cvjetovima za ograde, zidove ili balkon.

• Poljski kukolj (Agrostemma githago): Vitka, uspravno rastuća jednogodišnja divlja biljka s lijevkastim, lila cvjetovima.

• Rumenika / Kukurijek prskavac (Lychnis flos-cuculi): Srednje visoka trajnica s ružičastim, nježnim resastim cvjetovima za vlažna do mokra tla.

• Karanfil duhovski (Dianthus gratianopolitanus): Trajnica koja tvori jastučiće s velikim pink-ružičastim cvjetovima za kamenita ili pješčana tla.

• Krasni karanfil (Dianthus superbus): Srednje visoka trajnica s mirisnim, resastim, ružičastim cvjetovima.

• Dlakavi oman (Inula hirta): Srednje visoka trajnica sa žutim glavičastim cvjetovima za suha i kamenita staništa.

• Pješčana majčina dušica (Thymus serpyllum): Jastučasti polugrm s kriečim izbojcima i sićušnim, ružičastim cvjetovima.

• Tamnoljubičasti pakujac (Aquilegia atrata): Srednje visoka trajnica s neobičnim crnoljubičastim cvjetovima.

• Livadska kozja brada (Tragopogon pratensis): Trajnica sa žutim glavičastim cvjetovima i golemim maslačkovim "padobranima".

Za sjenovita staništa:

• Šumska jarčeva brada / Kresnica (Aruncus dioicus): Markantna trajnica sa žućkasto-bijelim cvjetovima za svježa do vlažna staništa.

* izbjegavati presadnju mladih biljaka u gredice, već ih odgojiti u veće biljke u posudicama, pa tek tada presaditi zajedno s zemljom iz posude, bez da se oštećuje korijen ili nadzemni dio jer svako oštećenje biljke privlači puževe.

* Kameno brašno, zaprašeno preko svježe presađenih biljaka, odbija puževe, no djeluje samo pri suhom vremenu.

* Mješovita kultura ima prednost pred monokulturom: s jedne strane puževi se raspoređuju po različitim biljkama, a s druge strane povoljni susjedi međusobno se jačaju i potiču zdrav rast. 

* grbica, gorušica ili kadifica mogu se kao mamac tj. "hrana za puževe" posijati u redovima između biljaka te se vrijednim kulturama na taj način može pomoći da prebrode vrijeme do "odrastanja". 

* Biljke optimalno opskrbljene hranjivim tvarima zdravije su i snažnije od loše opskrbljenih biljaka te su time za puževe manje zanimljive. 

* izbjegavati sva mineralna (umjetna) gnojiva, jer se njihovom primjenom stvara najčišća krepka hrana za puževe. Zbog pretjeranog unosa dušika biljke previše bujaju u lišće. Nastaje meko tkivo bogato plazmom koje puževi osobito rado jedu.

* zalijevanje isključivo ujutro, a ne uvečer

* Radije jednom temeljito natopiti nego više puta samo površinski

* od malena navikavati biljke na što manje vode kako bi razvile dubok korijen i bile otpornije na sušu, a samim tim im je potrebno i manje zalijevanja (manje pogodnog okruženja puževima)

* malčirati oko biljaka tankim slojem: paprati (miris), smrekovih.iglica, nevenom (miris), 

grančicama rajčice (miris), usitnjenom oštrobridnom trskom (Cartalit).

🐌🌿

BILJKE KOJE PUŽEVI JAKO VOLE

Ljetno cvijeće i trajnice

Ovisno o uvjetima na staništu, biljka koju puževi inače osobito vole može također biti izbjegavana i obrnuto. Najvažnije je biljke održati snažnima i zdravima – tako će čak i biljke koje puževi vole biti manje napadnute.

• Amsonija / Gospina plahtica (vrste roda Lavatera, npr. Lavatera trimestris)

• Plamteća ljubav / Crvena rascvjetana pušina (Silene chalcedonica)

• Kana (Canna indica)

• Krizantema (Chrysanthemum grandiflorum)

• Dalija / Georgina (hibridi roda Dahlia)

• Anđeoska trublja (vrste roda Brugmansia)

• Lincura / Encian (vrste roda Gentiana)

• Hosta / Funkija (vrste roda Hosta)

• Sjajna pupavica (Rudbeckia fulgida)

• Zvončić (vrste roda Campanula)

• Jesenska anemona (Anemone japonica)

• Indijanska kopriva / Monarda (Monarda didyma)

• Islandski mak (Papaver nudicaule)

• Platice / Ligularija (Ligularia dentata)

• Plavi različak (vrste roda Centaurea, divlji oblik uglavnom ostaje pošteđen)

• Trikirtis / Žablji ljiljan (vrste roda Tricyrtis)

• Goruća ljubav / Plavi jastučac (Ageratum houstonianum)

• Šeboj (Matthiola incana)

• Ljiljan (vrste roda Lilium)

• Lupina / Vučika (Lupinus polyphyllus)

• Djevojačko oko (vrste roda Coreopsis)

• Volovski jezik (Anchusa italica)

• Biserak (Anaphalis triplinervis)

• Ukrasna kadulja (Salvia splendens)

• Plamena zvijezda / Liatris (Liatris spicata)

• Prerijska sljezolika (Sidalcea candida)

• Kokotić / Žavornjak (vrste roda Delphinium)

• Crnooka Suzana (Thunbergia alata)

• Ljetni zvjezdan (Callistephus chinensis)

• Suncokret (Helianthus annuus)

• Amsonija / Stepska kadulja (Salvia nemorosa subsp. nemorosa)

• Grmolika ivančica (Argyranthemum frutescens)

• Smilje (Helichrysum bracteatum)

• Kadifica (vrste roda Tagetes)

• Djevojačko srce (Dicentra spectabilis)

• Orijentalni mak (Papaver orientale)

• Voskovica (Kirengeshoma palmata)

• Cinija (Zinnia elegans)

Bilje i povrće 

• Bosiljak (Ocimum basilicum)

• Cvjetača / Karfiol (Brassica oleracea var. botrytis)

• Čubar (Satureja hortensis)

• Niski grah mahunar (Phaseolus vulgaris var. nanus)

• Kineski kupus (Brassica rapa subsp. chinensis)

• Paprika babura (Capsicum annuum)

• Tušt / Portulak (Portulaca oleracea)

• Krastavci (Cucumis sativus)

• Koraba (Brassica oleracea var. gongylodes)

• Zelena salata (Lactuca sativa var. capitata)

• Tikva / Bundeva (vrste roda Cucurbita)

• Kukuruz (Zea mays)

• Mrkva (Daucus carota subsp. sativivus)

• Peršin (Petroselinum crispum var. crispum)

• Crveni kupus (Brassica oleracea var. capitata f. rubra)

• Visoki grah / Grah pritkaš (Phaseolus vulgaris var. vulgaris)

• Bijeli kupus (Brassica oleracea var. capitata f. alba)

• Tikvica (Cucurbita pepo convar. giromontiina)

Tekuća gnojiva koja odbijaju puževe

* izbojci rajčice,

* listovi rabarbare,

* paprat,

* begonije,

* crni ribiz,

* bazga,

* bršljan,

* lavanda,

* pelin,

* stolisnik.

Biljke se grubo usitne i stave u vodu na tri dana, ne više da ne bi bilo prejako (pokriti mrežom da ne se ne utapaju kukci). U omjeru jedan prema jedan razrijeđena s vodom, tekućina se izlijeva oko omiljenih biljaka.  (isprobati najprije na samo 1 do 3 biljke, pričekati oko pola sata na reakciju, ako biljka ne pokazuje da joj smeta, nastaviti dalje). Ako je gnojivo stajalo duže, treba ga razrijediti s više vode.

Mahovina i usitnjene šišarke jela se mogu na ovaj način preraditi u gnojivo, da drže puževe podalje od biljaka.

* kupovni pripravci s nematodama (ne nalazim dovoljno provjerene podatke o štetnosti za ljude i ekosustav - citat iz knjige: učinkovite samo oko šest tjedana..., španjolski golać od ovih parazita biva napadnut jedva ili nikako...,  Dugoročni uspjeh nakon primjene ove skupe metode nažalost izostaje).

🐌🌿

* granulirano gnojivo koje odbija puževe

(slovenski proizvođač), u Zagrebu ga prodaje Bauhaus

* kupovni pripravak koji odbija puževe (kukuruzni gris natopljem eteričnim uljima)

🐌🌿

METODE ZA OBRANU OD PUŽEVA

koje su se pokazale djelotvorne u praksi, 

sakupljene od članova zajednice Trag Biljke:

1.  mamci (hranilice) s palentom, kukuruznom krupicom (ne kuhanom, već sirovom; nikako instant, već obična palenta). Par žlica palente se stavi u neku posudu ili plastičnu bocu, bitno je da je zaštićeno od kiše. Na boci se napravi rupa promjera 2 cm koja se okrene prema tlu, da puževi mogu ući, a da kiša ne može padati unutra. Navodno istu funkciju imaju i mekinje.

 

2. Paprat - (video na youtube kanalu Trag Biljke) 2,5 kg svježih listova paprati ili 250 g suhih potopiti u 5 litara vode, kuhati 30 minuta, poklopiti, ohladiti, procijediti. Prskati biljke i tlo. Odbija puževe i istovremeno hrani biljke.

 

3. Barijere od sikavice, čička (imaju bodljikavu cvjetnu glavu)

 

4. Kopriva - sadrži histamin i mravlju kiselinu koja odbija puževe. Potrebno je staviti malč od koprive  i on će zaštiti biljke, naročito mahunarke koje puževi jako vole. Malč treba obnavljati svakih 10 dana.

 

5. bedem od svježe pokošene trave - visina od 20 cm, vrh bedema posuti većom količinom pepela.Napraviti bedeme kao okvir oko bašte ili, ukoliko su vam bašte velike, sa one strane gdje je najezda puževa veća. (pepeo odbija puževe samo kada je suh)

6. piljevina - posipati po PMovima ili ugraditi u njih.

 

7. stavljanje dasaka, crijepova, površina ispod kojih se sklanjaju, pa ih sakupiti.

8. talog od kave, preporuka je da to budu ostaci kave iz espreso aparata, jer je veći postotak kofeina.

9. mamci s pivom - posude napunjene pivom u kojoj se puževi utapaju (oprez, jer se mogu utopiti i razni kukci i sitne životinjice!!!)

 

10. svakodnevno ručno sakupljanje (rukavice na ruke, nauljiti ih sa par kapi jestivog ulja). 

 

11. Napraviti jezerce u vrtu gdje će se nastaniti žabe preko ljeta, održavati biološku ravnotežu koja će privući ježeve,  guštere, krtice, veće kukce i ptice koji pomažu smanjenju najezde.

 

12. okovratnici od plastičnih čaša (neprozirnih)

 

13. prekrivanje biljaka mrežicama

 

14. ploške svježih krastavaca stavljene na aluminijsku foliju, rasporediti po bašti, navodno odbija puževe svojim mirisom

YOUTUBE KANAL TRAG BILJKE I RAZNA RJEŠENJA ZA PROBLEM S PUŽEVIMA: 

Što je vama pomoglo i kako se borite s ovim problemom? 

Napišite u komentarima

HVALA NA ČITANJU! 

💖