Kadulju sam posadila u svoj vrt prije desetak godina. Svake godine obilno cvjeta i doprinosi na mnoge načine zdravlju mog vrta. Osim toga, njene listove koristim za čaj, a cvjetove za ukusan i osvježavajući sok.
To je vrlo zanimljiva i osebujna divlja biljka koja ima alelopatsko djelovanje. To znači da ona kemijski utječe na biljke u svojoj neposrednoj blizini. Ali ne agresivno, nego selektivno. Spojevi koje kadulja ispušta iz korijena i opalog lišća smanjuju klijanje nekih divljih biljaka, a istovremeno ne smetaju drugim mediteranskim i sušootpornim biljkama
Zato se kadulja u prirodi često vidi kao biljka koja „drži red“ u kamenjaru. Za vrtlara to znači da je idealna je za rubove gredica i za suhe vrtove.
Kadulja je vrlo "žilava" i prilagodljiva biljka. Ako jednom proživi ozbiljnu sušu, ona ju pamti i idućih sezona ranije zatvara puči (mikro otvore na listu), troši manje vode i proizvodi više eteričnih ulja. Drugim riječima, biljka se prisjeti da je bilo gadno - i prilagodi se unaprijed.
Za nas vrtlare to znači da je mlada biljka kadulje puno manje otporna od starijeg grma i da presađivanje nježnih sadnica iz rasadnika u suhi vrt često završi loše. Zbog toga joj treba postupna adaptacija i prilagođavanje da bi mogla živjeti u uvjetima kao njene sestre u divljini.
Kadulja ima mehanizam oprašivanja koji tjera pčelu da se zaprlja peludom. Prašnici su poput male poluge. Kad pčela uđe po nektar poluga se pokrene i zalijepi pelud na točno određeno mjesto na tijelu. Sljedeći cvijet ga precizno preuzme. Zato pčele ne lutaju bez veze i oprašivanje je izuzetno učinkovito. Kaduljina paša daje jake, zdrave zajednice i puno meda
Kod kadulje vrijedi: u bogatom tlu raste više listova, manje je eteričnih ulja, dok je u siromašnom, kamenitom tlu biljka manja, ali eterična ulja su moćnija.
Zato je najbolja kadulja ona koja izgleda pomalo jadno. Preveliki, bujni grm često znači razvodnjenu ljekovitost. Ako kadulja izgleda kao da je „na rubu“, često je upravo tada u punoj snazi.
Ako berete listove u sušnom periodu, koncentracija eteričnih ulja u listu je veća, sušenje je kvalitetnije i miris jači. Tako rade kvalitetni profesionalni uzgajivači ljekovitog bilja.
Za vrijeme cvjetanja kadulje skupim cvjetove na način da ne režem biljku već skidam cvjetove, tj čupam ih sa cvjetnih grana. Na taj način joj ostavljam mogućnost da i dalje cvate jer se na vrhu cvjetnih grana stalno otvaraju novi cvjetovi. Tako ima dovoljno cvjetova i za mene i za pčele.
Sirup tj. sok od cvijeta kadulje mi je omiljen kao i bazgin i nastojim ga svake godine napraviti. Koristim samo cvijet kadulje, ne list. Cvijet je blaži i sigurniji za ovakvu upotrebu. List kadulje u većim količinama nije za svakodnevno ispijanje.
Za sirup od cvijeta kadulje pripremiti otprilike dvije pune šake svježih, potpuno otvorenih cvjetova kadulje, 1 litru vode, 1 kilogram šećera, 2 neprskana limuna te po želji 1 žličicu limunske kiseline.
Vodu zakuhati i maknuti s vatre, zatim u nju ubaciti cvjetove kadulje, narezane limune (bez kore - ako ne volite njen pomalo gorak okus). Posudu poklopiti i kada se ohladi, dodati limunsku kiselinu i ostaviti da stoji 24 sata na hladnom mjestu, po želji i do 36 sati radi jače arome, ali ne dulje kako cvjetovi ne bi pustili gorčinu.
Nakon stajanja tekućinu procijediti kroz gusto cjedilo ili gazu, cvjetove samo lagano pritisnuti da puste tekućinu. U procijeđeni macerat dodati šećer i zagrijavati na laganoj vatri, miješati dok se šećer potpuno ne otopi. Ne dopustiti jako vrenje, već zagrijavati tek toliko da sirup postane bistar i malo gušći. Može se raditi i bez kuhanja, tada se sirup čuva u zamrzivaču.
Vrući sirup uliti u sterilne boce, odmah zatvoriti i ostaviti da se lagano hlade zamotane u deblju deku. Nakon hlađenja čuvati na tamnom i hladnom mjestu.
