Oformite svoj vrt iz bajke, posadite svoje povrće, proizvedite svoju hranu uz pomoć jedinstvene Zajednice TRAG BILJKE

Prije dvije godine sam divnom igrom sudbine i na poziv Biljane Banović, postala članica fantastične Viber zajednice Trag Biljke. Tu je okupljeno nekoliko stotina vrtlara-baštovana (broj se svakodnevno povećava) koji  žele sami uzgojiti svoju hranu, ali u skladu sa prirodom i njenim zakonitostima.

Osnivači, voditelji i organizatori "Prve online regionalne baštovanske zajednice Trag Biljke" su Biljana Banović i Goran Pivašević.

Biljana Banović, predana mentorica i izuzetna bio-vrtlarica

Članstvo  zajednice je vrlo šaroliko. Tu su oni koji imaju velike vrtove, kao i oni koji svoje povrće uzgajaju na balkonima. Tu su potpuni početnici tj. bez ikakvog predznanja o sjetvi, sadnji i uzgoju, a također i oni iskusniji koji su poput mene godinama tražili savršeni način vrtlarenja i u  metodama Biljane Banović pronašli svoju "trešnju na torti".

🌻🌺🌻🌿🌻🍅🌻🍐🌻🍃🌻🌸🌻🌾🌻

Prenosim tekst sa službene web stranice Zajednice Trag Biljke i pozivam sve koji žele biti bio-vrtlari u punom smislu te riječi da krenu Tragom Biljke:

👇 👇 👇 👇 👇 👇 👇

Učinite svoj prvi korak, promenite sebe, unapredite svoje baštovanstvo i postanite nezavisni u proizvodnji vlastite hrane.

Uz pomoć dugogodišnjeg iskustva u oblasti bio uzgoja u skladu sa prirodom, upoznaćemo vas sa svim potrebnim tehnikama pomoću kojih ćete proizvesti zdravu hranu, nahraniti vaše tlo i uspostaviti prirodni balans u vašem mikrosvetu – u vašoj bašti i njenoj okolini.

Pored toga, u mogućnosti smo, da kroz dugogodišnje iskustvo planiranja i projektovanja prostora, isprojektujemo funkcionalan prostor vaše bašte na osnovu raspoloživog prostora i uslova koji su vam na raspolaganju.

U istom tom prostoru naći ćemo prostora za svaku biljku koju izaberete i kreirati potpuno funkcionalnu šemu smene kultura kroz celu sezonu, koja će biti u skladu sa onim što propagiramo – bio uzgoj u skladu sa prirodom!

🐛🐸🐞🌻🌱🌻🌳🌻🌺🌻🌿🌻🍀

Moj način vrtlarenja je oduvijek bio biološki, bez mineralnih gnojiva, bez pesticida, herbicida i svih ostalih "cida". Vrtlarim preko 15 godina, proučila sam raznu literaturu, primjenjivala razne tehnike, ubrala mnogo plodova i trebala bih zapravo biti zadovoljna.
Ali, mi istinski bio vrtlari nikad nemamo mira. Gledamo na svoj vrt kao na živo biće (što vrt zapravo i je), pa želimo taj život podržati, njegovati i sačuvati. To je moguće jedino oponašajući samu prirodu, najbolji primjer je šuma - prirodno izrasla šuma, ne ona zasađena ljudskom rukom. Šuma sama o sebi brine, o svakom svom biljnom, životinjskom ili mikrobiološkom članu. Sve je savršeno posloženo i funkcionira do zadnjeg detalja. Šuma je savršeni primjer "no-dig" sistema. Ne ore se, ne kopa, tlo je uvijek rahlo, vlažno, plodno i plodonosno.
Srećom, već na početku sam to shvatila i nakon par sezona uspjela sam se izboriti da kopačica (freza) na mojim gredicama nema nikakvog posla. Čitavu sezonu sam malčirala gredice pokošenom travom, sijenom, raznim zelenim materijalima, a u jesen sam ih pokrivala biljkama koje su završile plodonošenje, lišćem, biljnim otpacima iz kuhinje i biljnom masom koju sam sakupila tokom godine. U proljeće me dočekala divna, rahla zemlja spremna sa sjetvu i sadnju.
 Tražila sam idealne kombinacije biljaka jer mi tabele "dobrih i loših susjeda" u praksi većinom nisu davale dobra rješenja. Put me doveo do Biljaninog fejsbuk profila gdje sam pronašla saznanja koja su mi nedostajala. 

plodovi iz mog povrtnjaka, uzgojeni isključivo biološkim metodama

moj povrtnjak (šest gredica, zapadni dio)

tri gredice, istočni dio

dvije gredice, zapadni dio

Danas je moj povrtnjak zapravo jedna vesela životna zajednica koja je na dobrom putu da postigne savršeni sklad između divljih i uzgojenih biljaka, životinja, kukaca... kako iznad tla, tako i u samom tlu.
Cilj je doći do razine kada vrt odnosno tlo samo sebe hrani vlastitim resursima. 

🌻🌲🌻🍊🌻🍐🌻🍎🌻🍑🌻🌽🌻🐌

Pratite youtube kanal na kojem sada već ima preko 600 edukativnih videa koji prolaze kroz nekoliko vrtlarskih sezona, prilagođavajući se prilikama svake pojedine sezone i unaprjeđujući ih novim saznanjima. 

U njima Biljana pokazuje kako doći od sjemena do hrane na način koji minimalno narušava prirodnu ravnotežu, čuva biološku raznolikost, a vas čini praktično ostvarenim i ponovo zaljubljenim u sebe i svijet oko sebe.

Otkrijte što je to "motivaciono bio-baštovanstvo". 

facebook profil Trag Biljke: Trag Biljke

facebook profil Biljane Banović: Biljana Banović

instagram profil: Trag Biljke

YouTube kanal Trag Biljke: YouTube Trag Biljke

Za ulazak u Viber zajednicu, izradu projekta vašeg vrta i mentorstvo Biljane Banović kroz čitavu sezonu, javite se koordinatoru Goranu Pivaševiću na e-mail adresu: tragbiljke@gmail.com

🌻SRETNO VAM BILO! 🌻

ZAČINSKE I LJEKOVITE BILJKE U VRTU, KOMBINACIJE

 

Začinske i ljekovite biljke u vrtu

Brojne ljekovite i začinske biljke od velike su koristi u vrtnim gredicama. Njihovi cvjetovi mogu privlačiti razne oprašivače kao pčele i druge kukce, ali istovremeno mogu svojim aromatičnim mirisom odbijati nametnike, poput muha, lisnih uši, komaraca i grinja.

Poznato je da je bosiljak – Ocimum basilicum, poželjno saditi uz rajčice jer ih štiti od štetnika, a smatra se da rajčice koje rastu uz bosiljak daju ukusnije plodove.

Biljke iz porodice Apiaceae – štitarki, primjerice kopar – Anethum graveolens ili komorač – Foeniculum vulgare svojim cvatom privlače korisne kukce, poput muhe cvjetare i pčele koje obožavaju medonosni cvijet komorača, te tako osiguravaju bolje oprašivanje ostalih biljaka u vrtu, a time i veći prinos.

Kamilica – Matricaria chamomila predstavlja prirodni mamac za biljne uši, pogotovo crne, pa posađena uz bob, špinat, blitvu, grah ili mahune, na neki ih način štiti jer su veće šanse da će biljne uši napasti kamilicu umjesto povrća. Osim toga smatra se da djeluje ozdravljujuće na tlo, a poznato je i da kamilica štiti nasade krumpira od krumpirove zlatice. Kamilica poboljšava okus krumpirima i kupusnjačama, a koristi se i za pripremu ekoloških sredstava za zaštitu biljaka.

Stolisnik – Achillea millefolium, osim što privlači kukce oprašivače, pčele i bumbare, odlična je medonosna biljka. Međutim stolisnik je istovremeno i prirodni repelent koji odbija mrave, muhe i komarce, a mogu se od njega pripremati i preparati za ekološku zaštitu bilja.

Matičnjak – Melissa officinalis u vrt privlači korisne insekte poput bubamara i pčela. Posađen ispod voćaka jača njihovu otpornost i poboljšava aromu plodova. Poznato je i da sadnja matičnjaka ispod stabala breskve, sprječava kovrčanje lista.

I ostale aromatične i ljekovite biljke imaju utjecaj u vrtu, pa tako kadulja, timijan i miloduh štite povrtne kulture od različitih vrsta gusjenica, dok pelin i metvica odbijaju insekte.

Puževi iz vrta mogu se potjerati sadnjom timijana i boražine. Kopriva pomaže kod suzbijanja lisnih uši te povrće i cvijeće čini otpornijim. Gavez obogaćuje tlo fosforom, kalijem, kalcijem, željezom, B vitaminima i magnezijem.

Matičnjak, mažuran i origano djeluju pozitivno na sve okolne biljke gdje su posađene, dok kamilica i valerijana poboljšavaju kvalitetu tla.

Sadnja ljekovitih biljaka u vrtu ne samo da će poboljšati zdravlje povrtnih biljaka već nam istovremeno omogućava sakupljanje i sušenje istih za kasniju upotrebu i pripravu ljekovitih čajeva, tinktura, ulja i krema od biljaka koje smo sami uzgojili.

Cvjetnice u vrtu i voćnjaku

Osim estetskoga ugođaja cvjetnice imaju zaštitno djelovanje na biljke, osobito kao repelenti koji odbijaju štetne insekte ili kao biljke koje privlače korisne insekte za oprašivanje, te na taj način povećavaju urod.

Dragoljub – Tropaeoloum majus – raste kao grmić visine oko 30 cm, ali postoje i visoke sorte koje mogu narasti više od dva metara. S obzirom da nema vitice uglavnom puže po tlu stvarajući predivne grmove. Dragoljub na taj način štiti tlo od isušivanja i ispiranja. Cvijet dragoljuba privlači bumbare i veoma je privlačan lisnim ušima i gusjenicama pa ga je dobro posaditi u blizini rajčice i kupusnjača. Dragoljub štiti stabla jabuke od napada lisnih i krvavih uši. Osim toga dragoljub odbija gusjenice, puževe, mrave i miševe.

Cinija – Zinnia elegans sadi se u vrtu jer privlači leptire i bubamare koji se hrane lisnim ušima i tako se smanjuje napad ovih nametnika koji crpe biljne sokove i time oslabljuju biljku. Cinije se mogu naći u svim bojama, imaju snažnu i uspravnu stabljiku i vrlo su zahvalne biljke kojima odgovaraju sunčana mjesta i tla bogata hranjivima, a zahtijeva i velike količine vode. Ako želimo produžiti cvatnju, potrebno ju je obilno zalijevati i redovito dohranjivati, koje uvjete osigurava vrt koji se redovito obrađuje.

Kadifica – Tagetes sp. Tri su vrste kadifica – Francuska kadifica (Tagetes patula), Afrička kadifica (Tagetes erecta) i mala niska kadifica (Tagetes tenuifolia). Zbog njezina intenzivnoga mirisa ne podnose je mnogi štetnici i stoga služi kao prirodni insekticid, pa bi trebala biti stalni stanovnik svakoga vrta. Cvijeta od srpnja do jeseni zlatnožutim, narančastim i baršunasto smeđim cvjetovima. Uzgaja se na sunčanim gredicama, voli plodno, propusno tlo i dobro podnosi sušu.

Neven – Calendula officinalis bi trebao biti neizostavan cvijet u svakomu vrtu jer sprječava pojavu nematoda u tlu i tako štiti povrće od toga nametnika. Neven je jednogodišnja biljka kojoj odgovara bogato tlo, a prvi cvjetovi procvatu 40 dana nakon nicanja i cvatu sve do jačih mrazova u jesen te svojom narančastom bojom oplemenjuju vrtne gredice. U vlažnim uvjetima bez zraka biljka je sklona gljivičnim bolestima pa je važno da je posađen na sunčanoj lokaciji s dovoljnim razmakom između biljaka.

Uresnica – Cosmos bipinnatus – nekada je svaka kuća imala ovaj cvijet negdje u kutu svoga vrta. Od svih navedenih »Cosmos« je možda jedan od najljepših cvjetova koji će krasiti vrt cijeloga ljeta sve do prvoga mraza. Cvate u raznim nijansama, od bijele do tamnocrvene boje, a pčele najviše vole ružičaste.

Uspješno se sam zasije i traži minimalnu brigu, no ako želimo da neprestano cvate, potrebno je uklanjanje svakoga ocvaloga cvijeta. Grmolikoga je rasta i naraste više od 1.5 metara u dobrim uvjetima, ima nježne duge igličaste listove, cvate velikom cvjetovima sve do mrazova te se sama nadalje razmnožava. Najbolje uspijeva na sunčanim gredicama i dobro podnosi sušu. S obzirom na to da je prilično visoka biljka, Cosmos je najbolje saditi uz ogradu.

Lavanda privlači pčele i bumbare i smatra se da je jedna od medonosnijih biljaka kod nas istovremeno lavanda će spriječiti pojavu lisnih ušiju i mrava.

Kombiniranje kompatibilnih biljaka za bolji urod

Ako su u vrtu planirane gredice s češnjakom ili lukom, njima najbolji susjedi bi bili krastavac, rajčice ili mrkva.

Sve mahune vole blizinu krastavca, rotkvica, salate, cikle, rajčice, celera, špinata, kelja pupčara, tikvice.

Celer i cikla bi se trebali kombinirati s grahom i salatom. Grašak bi bilo dobro posaditi uz mrkvu, kupus, salate ili rotkvice.

Nezaobilazni krumpir će najbolje uspijevati ako uz njega ide kupus, crveni luk i češnjak, grah, zelena ljetna salata i celer. Hren isto voli krumpir, samo treba pripaziti jer je hren dosta invazivan i osvaja prostor te ga je kasnije teško iskorijeniti. Stoga bi ga bilo dobro posaditi na rubna mjesta vrta gdje ga se može držati pod kontrolom.

Rajčica obožava i napreduje ako su uz nju mrkva, grah, crveni luk, kupus, salata, peršin, poriluk, celer ili rotkvice.

Špinat treba sijati uz kupus, krumpir, korabu, rotkvice, rajčice i grah.

Tikvice i bundeve idu uz crveni luk i mahune, kao i ostalo povrće, jer nepoželjnih susjeda nema.

Pojedine biljke međusobno si pomažu ispuštanjem korijenskih izlučevina, a neke od njih su: mrkva i grašak, luk i blitva, mrkva i luk, kupusnjače i krastavci, celer i luk, paprena metvica i kopriva.

Dobro je poznavati kojoj porodici pripadaju posađene biljke u vrtu, pa u nastavku slijede najčešće vrtne biljke prema sistematizaciji:

Porodici glavočika- Asteraceae pripadaju salata, endivija,radič, suncokret, maslačak, artičoka.

Porodici mahunarki–Fabaceae spadaju grah, grašak, mahune, bob, soja, leća, slanutak, bamija, rogač i kikiriki.

U porodicu kupusnjača – Brasicaceae su cvjetača, kelj, brokula, rotkvica, bijela repa, kupus, kineski kupus, hren, kelj pupčar, lisnati kelj, korabica, podzemna koraba, gorušica.

Porodica lobodnjača – Chenopodiaceae obuhvaća špinat, blitvu, ciklu, šećerna repa, lobodu, lubenice.

U porodicu lukova – Alliaceae spadaju luk, češnjak, vlasac, luk kozjak i poriluk.

Porodici pomoćnica – Solanaceae pripadaju krumpir, rajčica, paprika, patlidžan, feferon.

Porodici štitarki – Apiaceae pripada mrkva, peršin, celer, komorač, kopar, pastrnjak, anđelika.

Te u porodicu tikvenjača – Cucurbitaceae su tikve, krastavci, dinje, buče, bundeve, lubenice.

Prirodna gnojiva i insekticidi

Određene biljke smanjuju napad bolesti, pa je općenito prihvaćeno da sve vrste luka dobro djeluju protiv plijesni. Pelin u ribizu smanjuje napad rđe, a bosiljak u krastavcima napad bolesti krastavaca.

U današnja je vremena raširena svijest da se koriste prirodna, bio sredstva za zaštitu i dohranjivanje biljaka, pa evo neke preporuke za pripremu takvih sredstava kod kuće.

Kava – Coffea arabica, služi za odbijanje puževa koji ne vole talog od kave, a istovremeno talog blago gnoji zemlju te tjera dosadne biljne mušice. Talog kave diže kiselost zemlje, pa je dobro dodavati ga biljkama koje traže niži pH kao aronije, agrumi, borovnice ili kruške.

Sitno nasjeckana kora banane može poslužiti služi kao gnojivo cvijeću kojem je potrebno više kalija.

Pepelnica je poznata gljivična "bolest", tj. pokazatelj pada imuniteta biljaka. Protiv pepelnice, krastavosti i drugih bolesti učinkovito je prirodno sredstvo na bazi poljske preslice. Sredstvo djeluje preventivno tako što jača stijenku biljke i na taj način se biljka brani od prodora infekcije.

autor teksta: dr. sc. Olivera CRMARIĆ
preuzeto sa: https://zvonimirsolin.hr/zelena/kombiniranje-biljaka-u-vrtu/

PODJELA BILJAKA I ZAHTJEVI ZA MINERALIMA

 

Brassicaceae krstašice (kupusnjače) – brokula, kupus, kelj, korabica, rotkvica, repa, cvjetača, raštika, žuta repa, kineski kupus    

Asteraceae (glavočike) – salata, endivija, radić, artičoka

Umbelliferae (štitarke)- peršin, pastrnjak, mrkva, celer, kopar, komorač, kim, anis

Liliaceae (porodica ljiljani)- luk, češnjak, poriluk, luk kozjak,vlasac,

Chenopodiaceae (pepeljuge) – cikla, blitva, špinat, vrtna loboda

Solanaceae (pomoćnice) – rajčica, paprika , patlidžan, krumpir

Cucurbitaceae (tikvenjače) – krastavci, tikvice, dinja, lubenica, bundeva, meksički krastavac

Fabaceae (mahunarke) – grah, grašak, lima grah, slanutak, bob, zelenčić, leća, soja, sjekirica

Poaceae (trave) – kukuruz, šećerac

Lisnate biljke zahtijevaju više dušika: salata, kupus, kelj, karfiola, brokula, kelj pupčar

Biljke ploda – jači zahtjevi za fosforom i kalcijem- rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, dinje, bundeve

Korjenaste biljke – jači zahtjev za kalijem- luk, mrkva, češnjak, poriluk, repa, rotkvica, krumpir.

veće zahtjeve za sumporom imaju luk i kupusnjače

veće zahtjeve za željezom imaju: špinat, cvjetača, cikla, blitva, brokula, grah i rajčica

veće zahtjeve za magnezijem imaju: rajčica, patlidžan, blitva i luk

veće zahtjeve za borom: celer, brokula, cvjetača, postrna repa, pri čemu je potreban oprez jer prevelike koncentracije bora mogu biti toksične, naročito kada se koriste podzemne vode u blizini termalnih izvora.          

visoke zahtjeve za manganom imaju: krastavac, salata, luk, grašak i špinat

na nedostatak molibdena osjetljive su: brokula, cvjetača, kupus, salata, luk i špinat.