Začinske i ljekovite biljke u vrtu
Brojne ljekovite i začinske biljke od velike su koristi u vrtnim gredicama. Njihovi cvjetovi mogu privlačiti razne oprašivače kao pčele i druge kukce, ali istovremeno mogu svojim aromatičnim mirisom odbijati nametnike, poput muha, lisnih uši, komaraca i grinja.
Poznato je da je bosiljak – Ocimum basilicum, poželjno saditi uz rajčice jer ih štiti od štetnika, a smatra se da rajčice koje rastu uz bosiljak daju ukusnije plodove.
Biljke iz porodice Apiaceae – štitarki, primjerice kopar – Anethum graveolens ili komorač – Foeniculum vulgare svojim cvatom privlače korisne kukce, poput muhe cvjetare i pčele koje obožavaju medonosni cvijet komorača, te tako osiguravaju bolje oprašivanje ostalih biljaka u vrtu, a time i veći prinos.
Kamilica – Matricaria chamomila predstavlja prirodni mamac za biljne uši, pogotovo crne, pa posađena uz bob, špinat, blitvu, grah ili mahune, na neki ih način štiti jer su veće šanse da će biljne uši napasti kamilicu umjesto povrća. Osim toga smatra se da djeluje ozdravljujuće na tlo, a poznato je i da kamilica štiti nasade krumpira od krumpirove zlatice. Kamilica poboljšava okus krumpirima i kupusnjačama, a koristi se i za pripremu ekoloških sredstava za zaštitu biljaka.
Stolisnik – Achillea millefolium, osim što privlači kukce oprašivače, pčele i bumbare, odlična je medonosna biljka. Međutim stolisnik je istovremeno i prirodni repelent koji odbija mrave, muhe i komarce, a mogu se od njega pripremati i preparati za ekološku zaštitu bilja.
Matičnjak – Melissa officinalis u vrt privlači korisne insekte poput bubamara i pčela. Posađen ispod voćaka jača njihovu otpornost i poboljšava aromu plodova. Poznato je i da sadnja matičnjaka ispod stabala breskve, sprječava kovrčanje lista.
I ostale aromatične i ljekovite biljke imaju utjecaj u vrtu, pa tako kadulja, timijan i miloduh štite povrtne kulture od različitih vrsta gusjenica, dok pelin i metvica odbijaju insekte.
Puževi iz vrta mogu se potjerati sadnjom timijana i boražine. Kopriva pomaže kod suzbijanja lisnih uši te povrće i cvijeće čini otpornijim. Gavez obogaćuje tlo fosforom, kalijem, kalcijem, željezom, B vitaminima i magnezijem.
Matičnjak, mažuran i origano djeluju pozitivno na sve okolne biljke gdje su posađene, dok kamilica i valerijana poboljšavaju kvalitetu tla.
Sadnja ljekovitih biljaka u vrtu ne samo da će poboljšati zdravlje povrtnih biljaka već nam istovremeno omogućava sakupljanje i sušenje istih za kasniju upotrebu i pripravu ljekovitih čajeva, tinktura, ulja i krema od biljaka koje smo sami uzgojili.
Cvjetnice u vrtu i voćnjaku
Osim estetskoga ugođaja cvjetnice imaju zaštitno djelovanje na biljke, osobito kao repelenti koji odbijaju štetne insekte ili kao biljke koje privlače korisne insekte za oprašivanje, te na taj način povećavaju urod.
Dragoljub – Tropaeoloum majus – raste kao grmić visine oko 30 cm, ali postoje i visoke sorte koje mogu narasti više od dva metara. S obzirom da nema vitice uglavnom puže po tlu stvarajući predivne grmove. Dragoljub na taj način štiti tlo od isušivanja i ispiranja. Cvijet dragoljuba privlači bumbare i veoma je privlačan lisnim ušima i gusjenicama pa ga je dobro posaditi u blizini rajčice i kupusnjača. Dragoljub štiti stabla jabuke od napada lisnih i krvavih uši. Osim toga dragoljub odbija gusjenice, puževe, mrave i miševe.
Cinija – Zinnia elegans sadi se u vrtu jer privlači leptire i bubamare koji se hrane lisnim ušima i tako se smanjuje napad ovih nametnika koji crpe biljne sokove i time oslabljuju biljku. Cinije se mogu naći u svim bojama, imaju snažnu i uspravnu stabljiku i vrlo su zahvalne biljke kojima odgovaraju sunčana mjesta i tla bogata hranjivima, a zahtijeva i velike količine vode. Ako želimo produžiti cvatnju, potrebno ju je obilno zalijevati i redovito dohranjivati, koje uvjete osigurava vrt koji se redovito obrađuje.
Kadifica – Tagetes sp. Tri su vrste kadifica – Francuska kadifica (Tagetes patula), Afrička kadifica (Tagetes erecta) i mala niska kadifica (Tagetes tenuifolia). Zbog njezina intenzivnoga mirisa ne podnose je mnogi štetnici i stoga služi kao prirodni insekticid, pa bi trebala biti stalni stanovnik svakoga vrta. Cvijeta od srpnja do jeseni zlatnožutim, narančastim i baršunasto smeđim cvjetovima. Uzgaja se na sunčanim gredicama, voli plodno, propusno tlo i dobro podnosi sušu.
Neven – Calendula officinalis bi trebao biti neizostavan cvijet u svakomu vrtu jer sprječava pojavu nematoda u tlu i tako štiti povrće od toga nametnika. Neven je jednogodišnja biljka kojoj odgovara bogato tlo, a prvi cvjetovi procvatu 40 dana nakon nicanja i cvatu sve do jačih mrazova u jesen te svojom narančastom bojom oplemenjuju vrtne gredice. U vlažnim uvjetima bez zraka biljka je sklona gljivičnim bolestima pa je važno da je posađen na sunčanoj lokaciji s dovoljnim razmakom između biljaka.
Uresnica – Cosmos bipinnatus – nekada je svaka kuća imala ovaj cvijet negdje u kutu svoga vrta. Od svih navedenih »Cosmos« je možda jedan od najljepših cvjetova koji će krasiti vrt cijeloga ljeta sve do prvoga mraza. Cvate u raznim nijansama, od bijele do tamnocrvene boje, a pčele najviše vole ružičaste.
Uspješno se sam zasije i traži minimalnu brigu, no ako želimo da neprestano cvate, potrebno je uklanjanje svakoga ocvaloga cvijeta. Grmolikoga je rasta i naraste više od 1.5 metara u dobrim uvjetima, ima nježne duge igličaste listove, cvate velikom cvjetovima sve do mrazova te se sama nadalje razmnožava. Najbolje uspijeva na sunčanim gredicama i dobro podnosi sušu. S obzirom na to da je prilično visoka biljka, Cosmos je najbolje saditi uz ogradu.
Lavanda privlači pčele i bumbare i smatra se da je jedna od medonosnijih biljaka kod nas istovremeno lavanda će spriječiti pojavu lisnih ušiju i mrava.
Kombiniranje kompatibilnih biljaka za bolji urod
Ako su u vrtu planirane gredice s češnjakom ili lukom, njima najbolji susjedi bi bili krastavac, rajčice ili mrkva.
Sve mahune vole blizinu krastavca, rotkvica, salate, cikle, rajčice, celera, špinata, kelja pupčara, tikvice.
Celer i cikla bi se trebali kombinirati s grahom i salatom. Grašak bi bilo dobro posaditi uz mrkvu, kupus, salate ili rotkvice.
Nezaobilazni krumpir će najbolje uspijevati ako uz njega ide kupus, crveni luk i češnjak, grah, zelena ljetna salata i celer. Hren isto voli krumpir, samo treba pripaziti jer je hren dosta invazivan i osvaja prostor te ga je kasnije teško iskorijeniti. Stoga bi ga bilo dobro posaditi na rubna mjesta vrta gdje ga se može držati pod kontrolom.
Rajčica obožava i napreduje ako su uz nju mrkva, grah, crveni luk, kupus, salata, peršin, poriluk, celer ili rotkvice.
Špinat treba sijati uz kupus, krumpir, korabu, rotkvice, rajčice i grah.
Tikvice i bundeve idu uz crveni luk i mahune, kao i ostalo povrće, jer nepoželjnih susjeda nema.
Pojedine biljke međusobno si pomažu ispuštanjem korijenskih izlučevina, a neke od njih su: mrkva i grašak, luk i blitva, mrkva i luk, kupusnjače i krastavci, celer i luk, paprena metvica i kopriva.
Dobro je poznavati kojoj porodici pripadaju posađene biljke u vrtu, pa u nastavku slijede najčešće vrtne biljke prema sistematizaciji:
Porodici glavočika- Asteraceae pripadaju salata, endivija,radič, suncokret, maslačak, artičoka.
Porodici mahunarki–Fabaceae spadaju grah, grašak, mahune, bob, soja, leća, slanutak, bamija, rogač i kikiriki.
U porodicu kupusnjača – Brasicaceae su cvjetača, kelj, brokula, rotkvica, bijela repa, kupus, kineski kupus, hren, kelj pupčar, lisnati kelj, korabica, podzemna koraba, gorušica.
Porodica lobodnjača – Chenopodiaceae obuhvaća špinat, blitvu, ciklu, šećerna repa, lobodu, lubenice.
U porodicu lukova – Alliaceae spadaju luk, češnjak, vlasac, luk kozjak i poriluk.
Porodici pomoćnica – Solanaceae pripadaju krumpir, rajčica, paprika, patlidžan, feferon.
Porodici štitarki – Apiaceae pripada mrkva, peršin, celer, komorač, kopar, pastrnjak, anđelika.
Te u porodicu tikvenjača – Cucurbitaceae su tikve, krastavci, dinje, buče, bundeve, lubenice.
Prirodna gnojiva i insekticidi
Određene biljke smanjuju napad bolesti, pa je općenito prihvaćeno da sve vrste luka dobro djeluju protiv plijesni. Pelin u ribizu smanjuje napad rđe, a bosiljak u krastavcima napad bolesti krastavaca.
U današnja je vremena raširena svijest da se koriste prirodna, bio sredstva za zaštitu i dohranjivanje biljaka, pa evo neke preporuke za pripremu takvih sredstava kod kuće.
Kava – Coffea arabica, služi za odbijanje puževa koji ne vole talog od kave, a istovremeno talog blago gnoji zemlju te tjera dosadne biljne mušice. Talog kave diže kiselost zemlje, pa je dobro dodavati ga biljkama koje traže niži pH kao aronije, agrumi, borovnice ili kruške.
Sitno nasjeckana kora banane može poslužiti služi kao gnojivo cvijeću kojem je potrebno više kalija.
Pepelnica je poznata gljivična "bolest", tj. pokazatelj pada imuniteta biljaka. Protiv pepelnice, krastavosti i drugih bolesti učinkovito je prirodno sredstvo na bazi poljske preslice. Sredstvo djeluje preventivno tako što jača stijenku biljke i na taj način se biljka brani od prodora infekcije.
