Nadin kutak 54

    Jesen je donijela svoje šarenilo na okućnicu. Lišće svakim danom poprima nove nijanse, pa se i najobičniji kutak dvorišta pretvara u neki zanimljiv prizor. Sve se čini veselije. 

    Kiše ima u izobilju i često mi prekida rad vani, ali i donosi onaj osjećaj smirenosti i svježine koji mi u kasno ljeto već pomalo nedostaje. Dani su još uvijek ugodno topli i lijepo je kada meni zimogroznoj kiša dozvoli da uspijem nešto korisno napraviti vani. 

    Sunce već baca duge sjene, sve izgleda nekako mekše, sporo i mirnije. Konačno i ja imam mir kad sam na vrtu, jer moram priznati kada se uhvatim nekog posla nisam baš nešto društvena.

    Često ću se sakriti iza nekog grma kada prolaze susjedi, jer ne želim trošiti vrijeme na duge razgovore kad su mi dani ionako prekratki. Znaju oni da sam ja "čudna" pa mi ne zamjeraju. Nadam se. 

    Ljeti je sasvim drugačije jer ionako svako malo koristim pauzu da bih se odmorila u hladu uz čašu vode, pa je tada i društvo dobro došlo.  

 

    Uskoro će jesenje šarenilo nestati. Neki među nama ni ne primjećuju tu čaroliju boja, ali zato imamo umjetnike koji nas svojim božanskim darom podsjećaju na ljepotu kojom smo okruženi. Nikola Faller iz Osijeka svake jeseni koristi parkove za svoje platno i opalo lišće za svoje boje. Potražite ga na internetu jer osim lišća u jesen, za svoj umjetnički izričaj koristi i travnjake u proljeće, pješčane površine ljeti, zimi led, pa vam preporučam da svojim očima priuštite tu ljepotu...

🍂  🍁  🍂  🍁

Prošli tjedan sam ubrala još nešto plodova u svom vrtu i to je označilo kraj plodovitog povrća, a sad ostaje lisnato i korijenasto koje će nas hraniti preko zime i dobrog dijela proljeća. 

tomatilo, špageti tikve, patlidžani i nedozrele rajčice

smokvolisne tikve, patlidžani, Baby boo tikvice i paprike

Pošto kiše ovih dana ima u izobilju, u posudama na terasi sve lijepo napreduje. Dodajem nove posude i gajbice, punim zemljom i presađujem salate i azijsko povrće. Na terasi mi je sve puno bolje zaštićeno od puževa, pa tu nastojim imati što više salate. Naravno, i tu uvijek ima  poneki puž, ali samo naš domaći, tigrasti. Španjolskim narančastima se valjda ne da penjati tako visoko. Na terasi su štete od puževa male jer čim vidim da su neku biljku počeli jesti, podignem posudu i obično ih nađem ispod nje. 

azijske salate 

mizuna

azijske salate

puževi su uspjeli skoro do kraja pojesti salate gore i dole lijevo (sorta Četiri godišnja doba)

šumske jagode na terasi još rađaju

Na vrtu također imam nekoliko gajbica s posađenom salatom, ali njih sam stavila na improvizirani stol koji sam pokrila stolnjakom od stare zavjese. To je odlična barijera jer se puževi ne mogu popeti preko tankog i mekog ruba zavjese. Samo je važno da zavjesa ne dodiruje noge od stola, na žalost nisam uspjela slikati da bi se to moglo primijetiti.

Između salata sam pobockala lučice ljutike. Počele su klijati, pa bi bilo šteta da mi propadnu

🌿  🌿  🌿  🌿

Obećala sam u ovom kutku pisati o nastambama i zimskim skloništima za životinje koje se preko godine i tijekom zime zadržavaju oko naših kuća, po vrtovima i voćnjacima - ptice, šišmiši, ježevi, žabe, leptiri... 

Prošle godine sam već pisala o hranjenju ptica preko zime, a sada sam dodala i još materijala o kućicama i hranilicama, pa to možete pronaći na ovom linku: 

HRANJENJE PTICA ZIMI I IZRADA KUĆICA ZA PTICE

Zoološki vrt, osim što drži životinje u zatočeništvu, u većini slučajeva neopravdano, ima na svu sreću i vrlo korisnih aktivnosti za društvo i za dobrobit životinja, pa vam ovdje dajem dva linka gdje se mogu naći korisne informacije o potrebama divljih životinja u našem okruženju, kako zimi, tako i cijele godine: 

1.  https://zoo.hr/publikacije/

2. https://zoo.hr/oporaviliste/

Nadin kutak 53

U zadnje vrijeme na tržištu susrećemo razne gotove „hotele za kukce”: ti mali drveni ormarići, puni rupica, češera i bambusovih štapića, izgledaju vrlo privlačno. No, na žalost, većina njih je neupotrebljiva, čak i štetna za prezimljavanje i gniježđenje kukaca jer se vodi računa samo o atraktivnom izgledu , a ne i o funkcionalnosti. Stoga ćete u vrtnim centrima ili drugim trgovinama najčešće naći samo takve neprikladne i štetne izvedenice. 

🐛 🦋 🐞 🐛 🐜 🐛 🐝 🐛

U svom vrtu nemam hotel za kukce. Zašto? Pa zato jer se priroda uvijek sama najbolje pobrine za svoje. Bogati prirodni vrt nudi brojne mogućnosti skrovišta i prezimljavanja, a također i sadnja autohtonih divljih trajnica i grmlja. Znači, što nam je okruženje bogatije vrstama, biti će i više staništa za  razne oprašivače, kukce koji se hrane lišćem ili sišu sokove biljaka. Pri tom, naravno treba izbjegavati bilo kakve insekticide ( ja ne koristim baš ništa, čak ni biološke pripravke, dakle, veliko NIŠTA. Jedino tako mogu biti sigurna da će se u mom vrtu nesmetano održavati čitav hranidbeni lanac. 

🐛 🦋 🐞 🐛 🐜 🐛 🐝 🐛

Hotel za kukce mora osigurati sigurno mjesto koje neće doći glave njegove stanovnike. Na njemačkoj internetskoj stranici naturgartenfreude.de autor David Werner vrlo opširno opisuje ovu problematiku i ostala sam zapanjena kad sam shvatila koliko štete činimo s postavljanjem neadekvatnih hotela u naše vrtove. 

Sadržaj na stranici je na njemačkom jeziku, ali uz google se brzo i lako prevede i pročita, a ovdje ću staviti samo neke osnovne smjernice.

Lijevo je hotel komercijalne izrade, a desno je hotel pravilno izrađen.

Najveći problem su pogrešni materijali i loša izrada. U mnogim gotovim hotelima rupe su preširoke ili grubo izbušene, pa ih kukci ne koriste. Rubovi rupa često su oštri, drvo je mekano i ispuca nakon prve zime, često i u istoj zimi kada su već unutra kukci, pa se dogodi da zbog loših uvjetu uginu na prezimljavanju, a šta smo onda napravili? 

Drugi čest problem su beskorisni dodaci. U raznim pregradama često vidimo češere, piljevinu, komadiće kore ili „kućice za leptire“. Nažalost, to je samo ukras – kukci takve dijelove uopće ne koriste. Leptiri, primjerice, zimu ne provode u takvim kutijama, nego u skrovitim prirodnim zaklonima, kao što su šupljine drveća, gomile lišća ili tlo.

Stoga je vjerojatno veća korist da oko svog vrta osigurate takva mjesta.

rupe s neizbrušenim rubovima će neminovno oštetiti nježna krila kukaca

Važnije od hotela je pravo okruženje.

Čak i savršeno izrađen hotel neće imati posjetitelje ako nema hrane u blizini. Samotne pčele i drugi kukci trebaju cvjetove od ranog proljeća do kasne jeseni. Ako oko hotela nema livadnog cvijeća, trava i grmova koji cvjetaju, nema ni razloga da se kukci ondje nastane. Zato autor naglašava da je vrt bez kemije i s raznolikim biljem najbolji hotel koji možemo imati.

Također, hotel treba stajati na sunčanom, suhom mjestu, okrenut prema jugu ili jugoistoku, barem pola metra iznad tla. Ako ga stavimo u sjenu, na vlažno ili vjetrovito mjesto, ni tada ga kukci neće koristiti. Ako se i nastane unutra, velika je opasnost da će se uslijed vlage stvoriti plijesan i ubiti ih na spavanju. To ne želimo.

Kako napraviti dobar hotel za kukce?

Srećom, pravi hotel nije teško napraviti. Dovoljno je komad tvrdog drva (npr. bukve ili hrasta) u koji se izbuše glatke rupe promjera 2 do 9 milimetara. Rupe trebaju biti čiste i bez napuklina. Umjesto komercijalnih punila, može se dodati nekoliko očišćenih bambusovih štapića ili suhog šaša. Bitno je da sve bude čisto, suho i stabilno, s malim krovom koji štiti od kiše.

Takav jednostavan hotel, postavljen na pravom mjestu i okružen cvijećem, privući će više kukaca nego velika i skupa kupovna verzija.

Kukci ne trebaju luksuz, nego sigurno mjesto i dovoljno hrane

🐛 🦋 🐞 🐛 🐜 🐛 🐝 🐛

Za više informacija posjetite ovu odličnu stranicu s koje sam prenijela ovaj sažetak.

www.naturgartenfreuden

U newsletteru sam najavila domaći lijek za jačanje pluća,
 a njega možete naći na ovom linku:

R E C E P T

Čokoladni lijek za jačanje pluća

 

Sastojci: 

• čokolada za kuhanje
• svinjsko salo (ne mast!)
• med

Postupak:
Salo istopiti, ocijediti (ne istiskati!). 
U vruće dodati čokoladu, miješati da se čokolada rastopi i pomiješa sa masnoćom od sala, te na kraju umiješati med. Miješati drvenom kuhačom dok se sastojci sasvim ne povežu. 
Na slikama su prikazane faze izrade, a za količinu sastojaka i potpuno detaljan opis mi pišite na email adresu probajovako@gmail.com i sve ću vam detaljno objasniti jer ne želim da se ovaj recept nađe po razno raznim copy-paste stranicama za skupljanje klikova.

Nadin kutak 52

 

Smokva se već odavno udomaćila u zagrebačkim dvorištima i više nije neobično da na kontinentu imamo obilan urod tog suptropskog voća. 
Na mojoj okućnici raste desetak stabala, većih i manjih. 

Vrlo su zahvalne za uzgoj. 
Ako urod ostalog voća podbaci, smokva je ta u koju se uvijek može pouzdati. 
Često se događa da mi smokve niknu u žardinjerama ili po raznim mjestima na dvorištu gdje joj padne plod ili ih ptice raznesu. 
Na taj način se većina naših smokava smjestila na našoj okućnici. 
Tada bude zanimljivo strpljivo iščekivati i vidjeti kakav će biti plod, ali to je uvijek lutrija jer se može dogoditi da plodonošenje sasvim izostane. 
Smokve su sklone izbijanju mladica pored matičnog stabla, a također se lako razmnožavaju reznicama posađenim u ožujku. 
Ta dva načina su najpouzdanija kada želite baš tu sortu.

Gore su slike iz raznih sezona, a ovih dana beremo zadnje zrele plodove. Na stablima u ovo doba ima još jako puno nezrelih plodova. 

Oni neće uspjeti dozoriti, pa je šteta da propadnu kad se mogu iskoristiti za zimnicu. 

Prije par godina sam vidjela Biljanin (Trag Biljke) recept za ukiseljene smokve, isprobala i ugodno se iznenadila. Slikala sam prije pasterizacije, a nakon nje sadržaj poprimi tamniju boju.

Probajte, poigrajte se okusima!

VIDEO S RECEPTOM:

🠋🠋🠋

Pronašla sam i zanimljiv recept za smokve u medu, pa ću probati i taj način. Ovdje se med termički obrađuje što je šteta, ali ovaj proizvod se jede u malim količinama, pa istinitost tvrdnji da je takav med štetan, ovdje i nije toliko bitna. Drugi recept je za slatko od nezrelih smokvi kojeg također vrijedi probati.

Evo recepata, pa ako probate prije mene, javite dojmove:

Nezrele smokve u medu na južnoafrički način

Sastojci:

500 g nezrelih smokava (tvrde, zelene)
4 žličice morske soli
1/2 žličice praška za pecivo
750 ml meda
1/2 limuna (sok i korica)

Upute:

1. Smokve potopiti u vodu s 4 žličice soli i ostaviti da odstoje preko noći.

2. Nakon toga, smokve dobro isprati i staviti u veliki lonac s 1,5 litrom svježe vode, praškom za pecivo i preostale 3 žličice soli.

3. Zagrijavati do vrenja, zatim smanjiti temperaturu i kuhati 15–30 minuta dok smokve ne omekšaju.

4. Ocijediti smokve, vratiti ih u lonac, dodati med i još 50 ml vode.

5. Ponovno dovesti do vrenja, zatim smanjiti temperaturu i kuhati dok smjesa ne postane gusta i sirupasta.

6. Na kraju, dodati sok i koricu limuna te dobro promiješati.

7. Uliti vruć sadržaj u vruće staklenke, zatvoriti i postupno ohladiti ili u pećnici ili umotane debljom dekom.

Ove medom konzervirane smokve odlične su kao dodatak sirevima, na tostovima ili čak same po sebi kao slatki užitak.

Zašto prašak za pecivo? Njegova uloga nije dizanje, nego omekšavanje i očuvanje boje. On neutralizira mliječni sok koji nezrele smokve ispuštaju i koji je gorkog okusa. Omekšava kožicu smokve, tako da smokve kasnije bolje upiju sirup. Pomaže da smokve zadrže lijepu zelenu boju, umjesto da posmeđe tijekom kuhanja. 

Slatko od zelenih smokava

Sastojci:

1 kg nezrelih zelenih smokava
1 l vode (za kuhanje smokava)
1 kg šećera
1 šalica vode (za sirup)
nekoliko karanfilića
sok 1 limuna

Priprema:

1. Smokve operi i stavi u lonac s vodom. Pusti da zakuhaju i kuhaj oko 10 minuta.
2. Ocijedi ih i ostavi da se malo ohlade – tek toliko da ih možeš primiti rukama.

3. Svaku smokvu lagano stisni između prstiju kako bi izašao gorak sok. Možeš im prethodno probosti kožicu iglom da lakše izađe tekućina.
4. Postupak ponovi još jednom: ponovno ih prokuhaj 10 minuta, ohladi i ponovno iscijedi.
5. Smokve zatim ostavi u cjediljki da se dobro ocijede.

Sirup:
6. U drugom loncu pomiješaj šećer i vodu te zagrijavaj uz miješanje dok se šećer potpuno ne rastopi i sirup ne zakipi.
7. U vrući sirup pažljivo dodaj ocijeđene smokve i kuhaj 20–30 minuta na laganoj vatri.
8. Dodaj karanfilić i, prema želji, malo limunovog soka za svježinu i da se sirup zgusne.
9. Ako se na površini stvori pjena, ukloni je žlicom.
Završetak:
10. Kada se slatko zgusne, makni s vatre i pusti da se ohladi.
11. Vruće ulij u sterilizirane, još vruće staklenke, dobro zatvori, zamotaj dekom i ostavi da se postupno ohladi.

🍁  🌿  🍂  🍁  🌿  🍂  

Prošli tjedan sam pripremala posude na terasi za sadnju azijskog povrća, sjećate se onih malaca iz kutka broj 48 i 49 koje sam sijala na Krku i vozila u Zagreb, a sjeme mi je dala Bilja Od Milja. Sada su to lijepo razvijene sadnice. Većinu sam presadila u spirale, neke su pojedinačno u čašicama, a neke su još u kolektivu kako sam ih i dopremila. Nedostaje mi vremena, ali snalazim se nekako. Na vrtu je veliki rizik da će ih pojesti puževi jer su još uvijek aktivni, pa nastojim što više azijskih posaditi na terasu i po gajbicama na dvorištu.

Jedna grupna svih 18 sorti i pojedinačne fotke: 

🍁  🌿  🍂  🍁  🌿  🍂 

Posude na staroj terasi u kojima će ove zanimljive biljčice 

dobiti svoje mjesto:

Većinu posuda sam napunila raznim salatama:

Ovdje su već neke kupusnjače od prošle godine i od ovog proljeća, te blitva u prvom planu.

🍁  🌿  🍂  🍁  🌿  🍂 

Na dvorištu je još uvijek šareno. 

Amaranti samo što nisu krenuli sipati sjeme, a begonija polako prepušta vladavinu grmolikim krizantemama. 

💗  💗  💗