Nadin kutak 67: Malabarski špinat

U najstojanjima da u svoj vrt uvedem što više jestivih biljaka jednostavnih za uzgoj, još prije osam godina sam nabavila sjeme malabarskog špinata (lat. Basella alba). 

To je sve popularnija biljka među vrtlarima, osobito kada krenu topliji dani u sezoni jer tada pravi špinat slabo uspijeva. 

Riječ je o izuzetno otpornom, zahvalnom i višestruko korisnom povrću koje kombinira hranjivu vrijednost, dekorativni izgled i jednostavan uzgoj. 

 

Iako nosi ime špinat, botanički nije u srodstvu s pravim špinatom (Spinacia oleracea), već pripada porodici Basellaceae.

Potječe iz tropske Azije, najvjerojatnije s područja Indije, Šri Lanke i Indonezije. U prirodnim uvjetima ponaša se kao trajnica, no u umjerenoj klimi uzgaja se kao jednogodišnja biljka. Moguće je i da prezimi ako mu se korijen dobro pokrije debljim slojem malča kako bi bio zaštićen od niskih zimskih temperatura, jer nadzemni dio već s prvim mrazom završava vegetaciju. 

Radi se o brzo rastućoj penjačici s mekanim stabljikama koja se uvija oko potpore i može narasti nekoliko metara u jednoj sezoni. 

Kad sam ga posijala prvi puta, nisam o njemu ništa znala. Po nazivu sam zaključila da se radi o biljci sličnoj špinatu pa sam ga tako i tretirala. No, ubrzo mi je postalo jasno da sam u zabludi jer se on svojim izdancima proširio po cijeloj gredici i morala sam ga dizati na potpornje kako bih oslobodila mjesto mrkvi uz koju je bio posađen.

 

kolovoz, 2018.

Listovi su debeli, sjajni, ovalnog do srcolikog oblika, a cijela biljka izgleda vrlo svježe i bujno. Upravo zbog toga se  često uzgaja i kao ukrasna penjačica, a ne samo kao povrće.

Postoje dvije najčešće uzgajane varijante:

Zeleni malabarski špinat (Basella alba)

Ima zelene stabljike i tamnozelene listove. Raste bujnije, snažnije i brže od crvene varijante, a listovi su obično veći i mesnatiji. Zbog obilnijeg rasta i većeg prinosa, najčešći je izbor za povrtnjake.

 

Crveni malabarski špinat (Basella alba ‘Rubra’ ili Basella rubra)

Prepoznatljiv je po crvenim do ljubičastim stabljikama i ružičasto obojenim žilama na listovima. Raste nešto sporije i s manjim listovima, ali je izuzetno dekorativan. Okusom je gotovo identičan zelenom, pa se izbor često svodi na estetske preferencije ili na kombinaciju oba tipa u vrtu.

srpanj, 2021.

Malabarski špinat je biljka topline i sunca, ali ja sam se u svom vrtu uvjerila da mu jako odgovara kada nije cijeli dan izložen suncu, već ima zaštitu neke pokrajnje voćke i laganu polusjenu. Važno je da je dobro malčiran jer će mu tako korijen biti zaštićen od isušivanja i spriječiti da prerano ode u cvijet. To je važno ako listove koristite za jelo. Kad krene cvatnja, listovi postaju gorki. Ako se uzgaja za ukras, cvjetanje je poželjno jer mu daje još veću dekorativnu vrijednost. 

rujan, 2024.

listopad, 2024.

Sjeme ima tvrdu ljusku pa klijanje može biti sporo, a traje od 7 do 15 dana. Preporučuje se namakanje sjemena u vodi preko noći ili naklijavanje na vlažnom ubrusu. 

Inače ga, kao i većinu biljaka koje uzgajam, ne sijem direktno na gredice, već pojedinačno u posudice, pa ga presađujem u vrt tek kad ojača i dobije desetak listova. U suprotnom bi ga jako oštetili puževi, a većim biljkama ne mogu nanijeti znatniju štetu. U vrt se sadi tek kada prođe opasnost od mrazeva.

Nisam probala, ali naišla sam na informaciju da se izuzetno lako razmnožava reznicama. Vršni dijelovi stabljike brzo puštaju korijen u vodi ili vlažnom tlu. Ako se sjetim, isprobati ću to ove sezone.

Sadnice se sade uz obaveznu potporu za penjanje (rešetka, mreža, kolci, ograda).

 

Listovi i mladi izdanci mogu se brati kontinuirano tijekom cijele sezone, sve dok biljka ne počne intenzivno cvjetati. Mladi listovi su najnježniji i mogu se jesti sirovi, dok se stariji češće koriste kuhani.

Pri kuhanju oslobađa prirodnu sluzavu tvar koja zgušnjava jela, slično bamiji. To ga čini izvrsnim za juhe, variva i umake, dok svjež u salatama daje hrskavost i svježinu. Sadrži vitamin A, C, željezo i kalcij.

Redovita berba potiče rast novih listova i izdanaka.

Biljka je relativno otporna na štetnike i poremećaje. Puževi vole mlade biljke, ali već sam spomenula kako ja to rješavam.

rujan, 2024.

U suhim uvjetima ili pri kraćem danu biljka počinje cvjetati. Cvjetovi su sitni, bijeli ili ružičasti i neupadljivi, a nakon njih se razvijaju tamnoljubičasti do crni plodovi. Bobice nisu osobito ukusne, ali se koriste kao prirodno bojilo, a osušeni plodovi mogu poslužiti kao sjeme za iduću sezonu. Sjeme je zrelo kad na lagani dodir samo padne sa stabljike.

Ima tamnoljubičastu mekanu ovojnicu koja se lako oštećuje i pušta jaku boju. Sjemenke je dovoljno staviti u jednom sloju na neki tanjurić i držati na sobnoj temperaturi da se potpuno osuše. 

Malabarski špinat je idealna biljka za ljetni vrt jer u vremenu sve toplijih ljeta, predstavlja izvrsnu i održivu alternativu klasičnom špinatu.

Sjeme crvenog se već duže vrijeme može nabaviti kod nas u većim poljoapotekama i vrtnim centrima, a na internetu mu cijena jako varira, od 30-ak sjemenki za 0,70 eura do 6 eura za 5 sjemenki. No, kad ga jednom kupite, vrlo ćete lako umnožiti sjeme i višestruko vratiti uloženi novac.

 

foto: Anđelka Šafran

Na slici je zeleni malabarski špinat moje prijateljice Anđelke Šafran iz Zagreba. Pretprošle sezone sam od nje dobila nekoliko sadnica i pridružila ih svojima da im malo pojačam genetiku. Anđelka o malabarskom kaže ovako: "...Uzgajam ga preko 20 godina. Zadnjih godina samo zeleni varijetet jer je crveni puno osjetljiviji i sitnijih listova. Obožavamo ga na salatu  pomiješanog s paradajzom i lukom. Odličan je na lešo, pripremljen kao i blitva. Jako kratko se kuha. Višak se može blanširati 1 minutu i  zamrznuti. Obavezno ga nosim na more jer se odlično čuva u frižideru pa ga imamo  najmanje 15 dana...

...Moja  preporuka je da ga uzgojite ako volite zelenje na tanjuru, osim toga predivan je ukras svakog vrta... ...Uzgajala sam ga i iz reznica no brzo je otišao u sjeme pa sam odustala."

 🌿  🌿  🌿

Osim malabarskog, postoji još jedna zanimljiva inačica špinata, o njemu sam pisala 2014. godine, a tekst se nalazi ovdje: novozelandski-spinat

Nadin kutak 66

Snijeg se otopio i biljke su živnule.

U ovom kutku vam donosim 20 recepata za hummus i jedan koristan popis, a nalaze se na ovim linkovima:

 

https://probajovako.blogspot.com/2026/01/humus-u-20-recepata.html

https://probajovako.blogspot.com/2026/01/popis-sjemenja-po-1-gramu-koliko.html

Popis sjemenja po 1 gramu (Koliko sjemenja ima u paketiću kojeg kupite?)

    

Pri kupovini sjemenja volimo znati koju količinu kupujemo, tj. koliko se sjemenki nalazi u pakiranju. Negdje piše količina u komadima, negdje u gramima, a negdje čak i vrlo malo koristan podatak: za koju površinu je predviđen broj sjemenki u pakiranju. 

 

    Kod većeg sjemenja kao što je sjeme tikvica, krastavaca, graha, kukuruza i slično, obično je naveden broj sjemenki, dok se kod sitnog sjemenja najčešće navodi gramaža. No, pri tome je ipak potrebno znati koliko sjemenja ide u jedan gram, a taj se broj razlikuje od kulture do kulture, od sorte do sorte.

 

Evo nekih primjera isticanja količine sjemenki na pakiranjima: 

 

     

    Tijekom godina sam bilježila te podatke s pakiranja, prepisivala iz knjiga, kataloga i pouzdanih internetskih izvora. Tako je nastao ovaj popis.

 

    Podaci u njemu su samo okvirni (+/- 20 %) jer npr. postoje neke salate koje u gramu imaju oko 700, dok druge mogu imati oko 1200 sjemenki, ali ipak je lakše kada znate, ako na paketiću piše 1 gram, da je to oko 1000 sjemenki i da će vam samo jedan paketić biti dovoljan za nekoliko sezona.

 

    S tom količinom  imati ćete dovoljno za razmjenu sa ostalim vrtlarima ili čak prodaju, zašto ne? Za taj novac ćete kupiti neko drugo željeno sjeme, a ovom neće isteći rok klijavosti, već će biti korisno upotrijebljeno. 

    Slijedi popis s nazivima biljaka na hrvatskom, latinskom, engleskom i količinom sjemenja u 1 gramu, složeno po abecednom redu:

AMARANT (Amaranthus tricolor) – Amaranth: 900
ANĐELIKA (Angelica archangelica) – Angelica: 180
ANČOČA (Cyclanthera pedata) – Caigua: 7 – 12
ANIS (Pimpinella anisum) – Anise: 400
ANISNI IZOP (Agastache foeniculum) – Anise Hyssop: 2500
ARTIČOKA (Cynara scolymus) – Globe Artichoke: 6 – 9
AZUKI GRAH (Vigna angularis) – Adzuki Bean: 6 – 9

BAMIJA (Abelmoschus esculentus) – Okra: 19
BOB (Vicia faba) – Broad Bean: 1 – 3
BOK CHOY (Brassica rapa subsp. chinensis) – Bok Choy: 600
BORAŽINA (Borago officinalis) – Borage: 70
BOSILJAK (Ocimum basilicum) – Sweet Basil: 650
BROKULA (Brassica oleracea var. italica) – Broccoli: 315

CELER lisnati i korijenaš (Apium graveolens) – Celery/Celeriac: 2500
CHIA (Salvia hispanica) – Chia: 555
CIKLA (Beta vulgaris) – Beetroot: 60
CIKORIJA (Cichorium intybus) – Chicory: 700
CVJETAČA (Brassica oleracea var. botrytis) – Cauliflower: 300

ČILI (Capsicum chinense) – Chilli: 150
ČIČAK (Arctium lappa) – Burdock: 105

DRAGOLJUB (Tropaeolum majus) – Nasturtium: 6 – 10

ENDIVIJA (Cichorium endivia) – Endive: 2500

FACELIJA (Phacelia tanacetifolia) – Phacelia: 270
FIZALIS (Physalis edulis) – Cape Gooseberry: 600

GORUŠICA (Brassica juncea) – Mustard: 500
GRAŠAK (Pisum sativum) – Pea: 4 – 7

HELJDA (Fagopyrum esculentum) – Buckwheat: 33

JEČAM (Hordeum vulgare) – Barley: 22

KADIFICA (Tagetes spp.) – Marigold: 300
KADULJA (Salvia officinalis) – Sage: 250
KALIFORNIJSKI MAK (Eschscholzia californica) – California Poppy: 900
KELJ (Brassica oleracea var. acephala) – Kale: 300
KIM (Carum carvi) – Caraway: 370
KOPAR (Anethum graveolens) – Dill: 700
KORABICA (Brassica oleracea var. gongylodes) – Kohlrabi: 250
KORIJANDAR (Coriandrum sativum) – Coriander: 90
KOZMOS (Cosmos bipinnatus) – Cosmos: 90
KRASTAVAC (Cucumis sativus) – Cucumber: 35
KRES SALATA (Lepidium sativum) – Cress: 425
KRABULJICA (Anthriscus cerefolium) – Chervil: 600
KRILATI GRAH (Psophocarpus tetragonolobus) – Winged Bean: 1 – 4
KUKURUZ (Zea mays) – Corn: 5 – 15
KUPUS (Brassica oleracea var. capitata) – Cabbage: 300

LEĆA (Lens culinaris) – Lentil: 21
LEPTIROV GRAŠAK (Clitoria ternatea) – Butterfly Pea: 20
LISNATI KUPUS (Brassica oleracea var. viridis) – Collards: 300
LUCA…
LUCERNA (Medicago sativa) – Alfalfa: 330
LUFA (Luffa aegyptiaca) – Luffa: 10
LUK (Allium cepa) – Onion: 300
LUBENICA (Citrullus lanatus) – Watermelon: 9 – 15

MAČJA METVICA (Nepeta cataria) – Catnip: 2000
MAŽURAN (Origanum majorana) – Sweet Marjoram: 5000
MATIČNJAK (Melissa officinalis) – Lemon Balm: 1800
MATOVILAC (Valerianella locusta) – Corn Salad: 325
METARSKE MAHUNE (Vigna unguiculata) – Snake Bean: 5
MIZUNA (Brassica rapa var. nipposinica) – Mizuna: 300
MONARDA (Monarda fistulosa) – Bergamot: 1000
MRKVA (Daucus carota) – Carrot: 600

NEVEN (Calendula officinalis) – Calendula: 150
NISKI GRAH (Phaseolus vulgaris) – Bush Bean: 4 – 7

ORIGANO (Origanum vulgare) – Oregano: 9500

PAPRENA METVICA (Mentha piperita) – Peppermint: 12000
PAPRIKA (Capsicum annuum) – Capsicum: 150
PASTRNJAK (Pastinaca sativa) – Parsnip: 176
PATLIDŽAN (Solanum melongena) – Eggplant: 230
PERŠIN (Petroselinum crispum) – Parsley: 700
PISKAVICA (Trigonella foenum-graecum) – Fenugreek: 72
PORILUK (Allium ampeloprasum var. porrum) – Leek: 388
PROKULICA (Brassica oleracea var. gemmifera) – Brussels Sprouts: 270

RAJČICA (Solanum lycopersicum) – Tomato: 200 – 400
REPA (Brassica rapa subsp. rapa) – Turnip: 335
ROTKVICA (Raphanus sativus) – Radish: 90
RUKOLA (Eruca sativa) – Rocket: 500
RUŽMARIN (Rosmarinus officinalis) – Rosemary: 900

SALATA (Lactuca sativa) – Lettuce: 882
SESBANIJA (Sesbania grandiflora) – Agati: 20
SLANUTAK (Cicer arietinum) – Chickpea: 3 – 6
SLATKI KOMORAČ (Foeniculum azoricum) – Florence Fennel: 300
SUNCOKRET (Helianthus annuus) – Sunflower: 10 – 16

ŠPAROGA (Asparagus officinalis) – Asparagus: 24
ŠPAROGASTI GRAŠAK (Tetragonolobus purpureus) – Asparagus Pea: 25 – 35
ŠPINAT (Spinacia oleracea) – Spinach: 80

TIKVA (Cucurbita maxima) – Pumpkin: 6 – 9
TIKVICA (Cucurbita pepo) – Zucchini: 6 – 9
TIMIJAN (Thymus vulgaris) – Thyme: 3000
TURSKI GRAH (Phaseolus coccineus) – Scarlet Runner Bean: 3

VLASAC (Allium schoenoprasum) – Chives: 200

 

Humus u 20 recepata

 Recepti iz jedne stare brošurice u mojoj arhivi:

1. Klasični hummus

1 konzerva (oko 425 g) slanutka, ocijeđenog i ispranog

1/4 šalice tahinija

2 žlice limunovog soka

2 režnja češnjaka, sitno sjeckana

2 žlice maslinovog ulja

1/2 čajne žličice soli

1/4 čajne žličice mljevenog kumina

2–3 žlice vode

paprika i maslinovo ulje za ukras

Priprema

U blender ili procesor hrane dodajte slanutak, tahini, limunov sok, češnjak, maslinovo ulje, sol i kumin.

Miješajte dok ne dobijete glatku smjesu, dodajući vodu po potrebi.

Poslužite u zdjeli i ukrasite paprikom i malo maslinovog ulja.

 

2. Hummus s pečenom crvenom paprikom

Sastojci:

1 konzerva slanutka, ocijeđena i isprana

1/4 šalice tahinija

2 pečene crvene paprike

2 žlice limunovog soka

2 režnja češnjaka

2 žlice maslinovog ulja

1/2 čajne žličice soli

1/4 čajne žličice dimljene paprike

2–3 žlice vode

Priprema:

Blendajte sve sastojke dok ne postanu kremasti. Poslužite s omiljenim povrćem.

 

3. Hummus s pečenim češnjakom

Sastojci:

 slično klasičnom, uz cijelu glavicu češnjaka pečenu u foliji (30–40 min na 200 °C).

Upute: 

Pečeni češnjak dodajte u smjesu i blendajte do glatke teksture.

 

 

4. Ljuti hummus sa Srirachom

Sastojci: 

kao klasični hummus + 1 žlica Sriracha umaka.

Upute: 

Blendajte sve zajedno, po želji dodatno ukrasite Srirachom.

5. Kremasti hummus s avokadom

Sastojci: 

dodajte 1 zreli avokado u osnovnu smjesu hummusa.

Upute: Blendajte dok je potpuno glatko, pospite svježim korijanderom.

6. Hummus od crnog graha

Sastojci: 

zamijenite slanutak s crnim grahom, dodajte limetu umjesto limuna i kumin.

Upute: 

Blendajte sve dok ne postane gladak, ukrasite svježim korijanderom.

7. Hummus sa ciklom i kozjim sirom

Sastojci: 

hummus + pečena cikla + kozji sir.

Upute: 

Blendajte sastojke dok ne postanu kremasti i intenzivno ružičasti.

8. Hummus s rajčicom i bosiljkom

Sastojci: 

hummus + sušene rajčice + svježi bosiljak.

Upute: 

Blendajte sve sastojke i ukrasite svježim bosiljkom.

 

9. Hummus s cilantro i jalapenom

Sastojci: 

hummus + svježi jalapeno + svježi cilantro + limeta.

Upute: 

Blendajte dok ne postane gladak.

 

10. Hummus od slatkog krumpira

Sastojci: 

hummus + pečeni slatki krumpir + kumin.

Upute: 

Blendajte sve sastojke dok ne postanu kremasti.

 

11. Hummus od bundeve

Sastojci: 

hummus + pirea od bundeve + cimet + muškatni oraščić.

Upute: 

Blendajte do glatkog.

 

12. Hummus s koprom i limunom

Sastojci: 

hummus + svježi kopar + sok 1 limuna.

Upute: 

Blendajte i poslužite.

 

13. Hummus od špinata i artičoka

Sastojci: 

hummus + svježi špinat + artičoke iz marinade.

Upute: 

Blendajte dok ne postane gladak.

 

14. Pesto hummus

Sastojci: 

hummus + svježi bosiljak + pinjoli + parmezan.

Upute: 

Blendajte sve sastojke zajedno.

 

15. Hummus sa ajvarom i svježom paprikom

 

Sastojci: 

hummus + ajvar + svježa slatka paprika 

Upute:  

Hummus i ajvar pomiješajte, na vrh bogato pospite svježom paprikom nasjeckanom na kockice, radi ljepšeg izgleda najbolje je koristiti paprike u više boja.  

16. Hummus od mrkve i đumbira

Sastojci: 

hummus + pečene mrkve + svježi đumbir.

Upute: 

Blendajte dok ne postane kremasto.

 

17. „Buffalo“ hummus

Sastojci: 

hummus + buffalo umak + slomljeni plavi sir.

Upute: 

Blendajte sastojke i poslužite pikantno.

 

18. Hummus s tapenadom

Sastojci: 

hummus + miješane masline + kapari.

Upute: 

Blendajte i poslužite.

 

19. Hummus s kurkumom i curryjem

Sastojci: 

hummus + kurkuma + curry prah.

Upute: 

Blendajte sve zajedno.

 

20. Hummus s javorovim sirupom i orasima

Sastojci: 

hummus + javorov sirup + tostirani (poprženi na suhoj tavi) orasi.

Upute: 

Blendajte sastojke i poslužite. Na vrh dodajte polovice ili krupno sjeckane orahe

 

Nadin kutak 65

 

Zimski ugođaj je i dalje na snazi. Sve je još uvijek pod bijelim pokrivačem.  

Ptičice su za vrijeme ovog hladnog vala pojele skoro 2 kg mješavine sjemenki. 

Na terasi i na vrtu snijeg je odlično zaštitio biljke od niskih temperatura.

Danas, u ponedjeljak, bi trebao biti kraj većim minusima. Olakšanje za sve nas koji možemo svoje mlade biljčice iz prošlomjesečne sjetve opet vratiti u vanjske uvjete da uživaju u zimi po svojoj mjeri. 

Sada mi predstoji još jedna sjetva, a najviše sam radoznala oko andskih jagoda. Pošto ih prati glas da im treba i po mjesec dana da proklijaju, nastojim ih staviti na klijanje što prije, ali me svaki puta iznenade i proklijaju već za tjedan dana. Prošle godine sam posijala veću količinu jer je sjeme bilo malo starije i predviđala sam lošiju klijavost. Međutim, isklijalo je skoro svako sjeme, pa sam imala presadnica, kako kažu, za cijelo selo.

 

Kod sjetve je vrlo važno adekvatno označiti šta smo posijali. Idealno je kada su oznake trajne i otporne na vlagu i sunce, a najbolja je opcija kada takve možemo izraditi sami. 

Najveći je problem kada vlaga ili sunčeva svjetlost uklone natpis. Meni su se odličnim pokazale  trakice koje izrežem od starih limenki za piće. Kada se malo bolje pritisne penkalom, slova ostaju udubljena i stvarno nema opasnosti da se natpis ikako obriše.

Druga opcija je tetrapak od mlijeka ili sokova. Također je natpis lijepo vidljiv, ali taj materijal nije toliko trajan kao limenka, pa će nakon jedne sezone završiti u smeću dok se ovi prvi mogu koristiti godinama. Jedan i drugi materijal je zgodan kao pregrada između raznih vrsta biljaka u istoj posudi.

oznake od limenki

 

oznake od tetrapaka

 

Na slici ispod je plastična ambalaža od alata koju sam izrezala u trake za istu svrhu i na njima sam pisala markerom.

Ipak, pisanje markerom mi se već puno puta pokazalo lošim jer većinu markera ipak izblijedi sunce, a na limenoj trakici natpis traje i nekoliko sezona. Inače, obična grafitna olovka se pokazala najboljom za pisanje natpisa jer je također trajna, otporna na sunce i vlagu, pa ju  vrlo često koristim, ali samo kada se ne radi o jako glatkim površinama jer na takvima neće pisati.

Koju god opciju izaberem, uvijek nakon sjetve i označavanja fotografiram sve kako bih imala rezervu u slučaju da se oznake izbrišu ili se iz raznih razloga uklone.