 |
lojna sjemenska kugla izvađena iz mrežice |
❄ ❅ ❆ ❄ ❅ ❆ ❄ ❅ ❆ ❄
AWAP je udruga za zaštitu divljih životinja koja godišnje zbrine na tisuće ozlijeđenih i životno ugroženih sisavaca, ptica, gmazova i vodozemaca.
Tijesno surađuju sa Zagrebačkim zoološkim vrtom i skloništem za nezbrinute životinje „Dumovec“ u Zagrebu, pa sam i sama imala nekoliko puta priliku uvjeriti se koliko je dobro što postoje i koliko su spremni pomoći bez obzira o kojoj se životinji radi. Na njihovoj facebook stranici, u albumima, naći ćete detaljan opis na koji način postupiti kod pronalaska unesrećenih životinja: udruga AWAP albumi s uputama a ovdje vam prenosim vrlo koristan i edukativan tekst dr. vet. med. Ingeborg Bata, voditeljice i volonterke spomenute udruge.
Postoje dva sasvim oprečna mišljenja o tome da li je potrebno ptice u prirodi hraniti tijekom zimskih mjeseci. Postoji teorija kako dohranjivanje ptica zimi nije potrebno, te da ih treba prepustiti prirodnom odabiru, pri čemu će samo najotpornije i najsnalažljivije ptice preživjeti. No, treba imati na umu da je u današnje vrijeme većina ptica ugrožena utjecajem čovjeka, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima: gubitak staništa i hrane, zagađenost vodenih tokova, iskrčivanje velikih površina za poljoprivredne kulture, upotreba umjetnih gnojiva, itd.
MI SMATRAMO DA JE SVAKAKO POTREBNO HRANITI PTICE ZIMI, budući da ne možemo govoriti o prirodnom odabiru stoga što današnje okruženje više nije prirodno i predstavlja prijetnju. Na taj se način, ipak, uspije sačuvati veći broj jedinki koje će onda u proljeće imati i veći broj mladunaca, čime im se povećavaju šanse za preživljavanje. Nadalje, ptice koje ne trpe glad imaju jači imunološki sustav, te će manje obolijevati, a vidjeli smo da su neke bolesti ptica opasne i po čovjeka. Vrlo je važna i činjenica da se kroz naviku brige o životinjama kod mladih osoba potiče altruizam, briga za druge, ljubav prema prirodi i životinjama. I dakako, ništa manje važno je i samo zadovoljstvo povećanom prisutnošću ptica u vašem vrtu čime zimski dani više nisu tako pusti i dosadni.
NEKOLIKO SAVJETA :
Hranilice možete kupiti ili izraditi sami. Bitno je pripaziti da imaju krović, kako se hrana ne bi brzo smočila i trunula, ili se smrzavala. Hranilice ne bojite jarkim bojama, jer se toga ptice boje. Hranilice morate redovito (svakodnevno!) kontrolirati: ako je hrana mokra ili smrznuta treba je ukloniti i zamijeniti. Ako su hranilice velike, pa ptičice ulaze u njih kako bi jele, često se događa da u hranilici ostaju prazne ljuske, koje ptice ne mogu izbaciti pa vam se može činiti da je hranilica puna. Stoga je najbolje u takve hranilice stavljati količinu hrane dostatnu za jedan dan te svakodnevno hranu zamjenjivati u potpunosti.
VAŽNO :
hranjenje obavezno morate vršiti svakodnevno, odnosno ako se ustanovi da je sva hrana
pojedena – ptice koje «računaju» na hranu koju im nudite, mogu uginuti od gladi ukoliko preskočite hranjenje. - Ako hranilice postavljate na stupove, pazite da se uz njih ne mogu popeti grabežljivci (mačke i sl.) – minimalna potrebna visina takvog stupa je iznosi oko 1,5 m. Hranilice možete postaviti i na vanjski zid kuće, ispod krova, na staje, garaže, balkone - nije nužno da imate vrt i drveće na koje ćete ih vješati: sve varijante su dobre. - Možete kupiti već pripremljenu hranu ili je možete prirediti sami.
VRSTE HRANE :
Koju ćete vrstu hrane ponuditi ovisi o tome koje vrste ptičica želite hraniti. Predlažemo da iskombinirate nekoliko vrsta hrana kako bi privukli što više vrsta ptičica - društvo je veselije. Najnekvalitetnija hrana je kruh. Ako ga već dajete, tada neka to bude stari kruh sa sjemenkama, sitno natrgan. Njega će najradije jesti vrapci te, ponekad, i kosevi – zato nije uputno kruh stavljati u male hranilice. Preporučamo stoga da za kruh imate ili drugu hranilicu, ili ga jednostavno ponudite na podu kojeg ste prethodno očistili. Nipošto ne smijete davati pljesnivi kruh! (pun je aflotoksina !) Ono što nije dobro za vas nije ni za ptice! Treba napomenuti da ćete primijetiti da ptice ne jedu isključivo jednu vrstu hrane npr. sjemenje, već prehranu upotpunjuju i drugim namirnicama.
PTICE KOJE VEĆINOM JEDU SJEMENKE (vrpci, zebe i sl.):
Osnovnu mješavine hrane čine sitnije sjemenke (u trgovinama potražite hranu za zebe) no, uputno je pridodati sjemenke suncokreta i to mješavine suncokreta (bijeli, šareni). Istina je da crni suncokret ima puno masnoća koje su potrebne za zimu (energent), no mješavina je preporučljivija.
PTICE MESOJEDI:
Razlikujemo dvije skupine: one koje se hrane na tlu (crvendać, palčić…) i one koje se hrane na drveću (djetlići, sjenice…). U principu hranite ih podjednako. Klasičnu ponudu hrane čine kugle ili štapići od loja ili slanine u koji su utisnute razne sjemenke. No poslužiti će i kriške slanine (što manje crvenog mesa), goveđi loj i kosti s masnoćama. Pripazite - to ne smije biti soljeno!. Također možete ponuditi komadiće neslanih čvaraka na očišćeni komad tla, no morate računati da će na to pohrliti vrapci, vrane i druge velike ptice - svi su oni zimi gladni. Mogućnosti su raznolike: jogurt čašice, teglice za cvijeće ili čak ukrasne tikvice napunjene mješavinom loja i sjemenki koje se potom izbuše i objese na grane - sve ideje koje dobro služe svrsi su dobrodošle.
PTICE KOJE SE HRANE VOĆEM (kosovi, drozdovi…):
Oni većinom jedu na tlu, jer ne mogu sletjeti na hranilice koje su obično manjih dimenzija. Stoga se hrana za njih servira na očišćenom dijelu tla, ili se naprave veće hranilice: 1 - 1,5 m iznad zemlje. Njima se nudi sitno sjeckano voće koje je potrebno svaki dan ponuditi svježe, budući da se vrlo brzo smrzava ili pak smežura, fermentira i sl. Zgodno je se na istu hranilicu servirati i sjemenke i voće pa ptice mogu birati.
PTICE KOJE ŽIVE UZ ILI NA VODI (labudovi, patke…):
Njima se na obali ili u plićaku mogu ponuditi kukuruz, pšenica i salata, no tek kada se ptice približe, jer inače potone. Ove ptice vole kruh, ali on nije za njih zdrav pa ga ipak izbjegavajte, ako ikako možete.
POSEBNA NAPOMENA:
Ni za ptice grabljivice po zimi nema dosta hrane. Zato se može desiti da ćete ih vidjeti kako love vaše ptičice, posebice ako živite blizu šumaraka ili šuma,. To vam zasigurno neće biti drago, ali imajte na umu da se ovdje uistinu radi o prirodnom odabiru gdje će sokoli, ili slične ptice uspjeti uloviti bolesne ili vrlo slabe manje ptice. Nipošto ih se ne smije tjerati niti ubijati. Imajte na umu da je za ubijanje grabljivica (sve su zaštićene) propisana i visoka novčana kazna. Da bi ublažili ovu pojavu u kasno poslijepodne ili sumrak možete na očišćeni dio zemlje postaviti hranu ( komadići mesa, sira i sl.) kako bi privukli miševe i druge glodavce. Tada će grabljivice loviti te životinje i shodno tome, manje će stradavati ptice. Poznato je da daleko veći broj ptica strada od domaćih životinja npr. mačaka nego od prirodnih neprijatelja, odnosno ptica grabljivca.
VAŽNO: uz hranu bi svakako bilo dobro da ostavite i vodu, pogotovo ako je vani ispod minusa, pa je „vanjska“ voda zaleđena. Kontrolirajte je i redovno mijenjajte.
dr. vet. med. Ingeborg Bata
- AWAP - Udruga za zaštitu i pomoć divljim životinjama se može kontaktirati na telefone ili e-mail:
Kontakti: +38513392795 e-mail: ingeborg.bata1@gmail.com (dr. vet. med. Ingeborg Bata) +385981950306 (volonterka)
- DUMOVEC (za područje Zagreba nazovite Dumovec i oni će nam transportirati ozlijeđenu životinju)
Radno vrijeme: 0 – 24 h tel /fax: 01/2008-354; Fax : 01/2063-998
e-mail: azilzagreb@hotmail.com
