Biološko-dinamička poljoprivreda smatra se najstarijim oblikom moderne ekološke poljoprivrede. Njene temelje postavio je Rudolf Steiner još 1924. godine, a kasnije su se iz tih ideja razvili brojni pravci organskog i prirodnog vrtlarenja. Mnoge stvari koje danas smatramo normalnima u ekološkoj proizvodnji – važnost komposta, zatvorenog kruženja tvari, izbjegavanje kemije i promatranje prirodnih ritmova – upravo su iz tog smjera dobile snažan poticaj.
No biodinamika nije samo “vrtlarenje po Mjesecu”, kako se često pojednostavljeno prikazuje. Ona polazi od ideje da je čitavo gospodarstvo živi organizam u kojem su povezani:
- tlo,
- biljke,
- životinje,
- čovjek,
- voda,
- godišnja doba,
- pa čak i kozmički ritmovi.
Upravo iz tog promatranja prirodnih ritmova nastali su poznati sjetveni kalendari.
Ljudi su od davnina povezivali Mjesec s rastom biljaka, plimom i osekom, razmnožavanjem životinja i raznim prirodnim pojavama. Danas znamo da Mjesec zaista utječe na mnoge procese u prirodi, pa zato nije čudno da su vrtlari pokušavali pronaći povezanost i s rastom biljaka.
Najpoznatiji biodinamički kalendar razvili su Maria i Matthias Thun u Njemačkoj. Taj kalendar i danas izlazi svake godine i koristi se diljem svijeta.
Prema tom pristupu, nije najvažnija samo mjesečeva mijena (mladi ili puni Mjesec), nego i položaj Mjeseca u zodijaku. Ideja je da određeni dani posebno pogoduju razvoju određenih dijelova biljke:
- dani korijena,
- dani lista,
- dani cvijeta,
- dani ploda.
Tako se, npr:
- mrkva, cikla i luk povezuju s danima korijena,
- salata i kupusnjače s danima lista,
- cvijeće s danima cvijeta,
- a rajčice, grah, paprika i tikve s danima ploda.
Mnogi vrtlari upravo zato vole sijati rajčice ili grah u dane ploda, a salatu u dane lista.
Naravno, ovdje treba sve sagledati realno. Biodinamika je vrlo širok i složen sustav, a dio ljudi ga prihvaća gotovo duhovno, dok drugi iz svega toga uzmu samo ono što im ima smisla u praksi. I sama sam više u ovoj drugoj skupini. Primjerice, biodinamičko poljodjelstvo zagovara oranje i preokretanje tla, a ja tome nisam sklona.
Ne mislim da će vrt propasti ako nešto posijete u “pogrešan dan”. Vrijeme, temperatura, kvaliteta tla, vlaga i njega biljaka i dalje imaju daleko veći utjecaj od bilo kojeg kalendara. Ali isto tako mislim da nije loše promatrati prirodne ritmove i bilježiti vlastita iskustva.
Mnogi vrtlari upravo su kroz takvo promatranje počeli više obraćati pažnju:
- na vlagu tla,
- ponašanje biljaka,
- brzinu nicanja,
- kvalitetu sjemena,
- i ritam godišnjih doba.
Možda je upravo to i najveća vrijednost ovakvog pristupa – vrtlar više nije samo netko tko “obavlja posao”, nego osoba koja promatra i pokušava razumjeti vrt.
Važno je reći i da biodinamika nije samo mjesečev kalendar. U njoj veliku ulogu imaju:
- kompost,
- kvaliteta tla,
- raznolikost,
- plodored,
- biljni pripravci,
- odnos prema zemlji,
- i promatranje prirode u cjelini.
Zato se često dogodi da ljudi koriste samo kalendar, a zapravo zanemare sve ostalo što biodinamika pokušava naglasiti.
Za one koje tema zanima više, ostavit ću na kraju i link na knjigu Marije Thun, jer je najbolje da svatko sam pročita i istraži ono što ga zanima - bez slijepog vjerovanja, ali i bez ismijavanja nečega što mnogi vrtlari već desetljećima koriste i proučavaju.
Knjigu se, na žalost, više ne može kupiti u knjižarama, ali se može naći u ponekom antikvarijatu ili na internetskim oglasnicima. Također se može posuditi u knjižnici. Upravo tako sam ja saznala za Vrtlarenje po mjesečevom kalendaru.
Predgovor knjizi je napisala naša Zlata Nanić, pionirka ekološkog vrtlarenja na ovim prostorima i dala svoj doprinos da ova knjiga dođe na hrvatsko tržište.
O ovoj temi ću nastaviti pisati za tjedan dana kada ću iznijeti malo opširnije podatke, pokazati vam kako izgleda primjerak kalendara kojeg obitelj Thun priprema za svaku godinu i prikazati vam neka svoja iskustva.
HVALA NA ČITANJU,
NASTAVAK SLIJEDI U PONEDJELJAK!
💖
Nema komentara:
Objavi komentar
HVALA ŠTO ĆETE OSTAVITI KOMENTAR