Nadin kutak broj 25

Tekstovi za Nadin kutak 25 nalaze se na sljedećim linkovima:

1. SUNOVRATI vraćaju sunce u naše vrtove

🍀

2. latice-magnolije-su-jestive

🍀

3. japanska-anemona-sumarica

🍀

4. torta-esterhazy

🍀

5. KUĆICE ZA PTICE nije svaka kuća za svakoga

🍀

6. Ankina PITA OD ŠLJIVA

🍀

7. Uskrsno ukrašavanje jaja i nekoliko ideja za dekoraciju uskrsnih jela

Sunovrati vraćaju sunce u naše vrtove i odbijaju voluharice

 

    🏡Na okućnici naše obiteljske kuće raste vrlo mnogo različitih biljaka. Suprugov otac je brižno sadio razne ukrasne grmove, zimzelena i crnogorična stabla i mnoštvo cvijeća među kojima su i narcisi ili sunovrati. Ima ih u raznim varijacijama i posađeni su na raznim mjestima oko kuće. Neke sam rasadila u voćnjak i vrt, na mjesta s više i s manje sunca, pa ne cvatu svi u isto vrijeme i duže uživamo u njihovoj ljepoti.

Slike s moje okućnice:

    Internet je prepun botaničkih podataka o toj lijepoj i otpornoj biljci i ne bih sad na to gubila vrijeme. Osim ljepote koja nam obogaćuje dušu, narcisi nam nude još jednu korist. Njihove lukovice su otrovne, pa vrlo učinkovito odbijaju miševe i voluharice na mjestima gdje rastu. Zbog toga ih je poželjno posaditi na kuteve gredica, ograditi njima vrt, voćnjak i prostore na kojima želimo spriječiti veću štetu od tih malih glodavaca.

    Prije nekoliko godina sam naišla na fejsbuk objavu gospodina Mladena Katića gdje je detaljno objasnio kako je upornom sadnjom narcisa stvorio područje nepoželjno miševima i voluharicama. Njegov vrt i voćnjak već godinama plijene pažnju svojom ljepotom  i biološkom raznolikošću, ali cvatnja narcisa je prizor bez premca, pa vam donosim ovdje par njegovih fotografija i link na članak o supružnicima Katić koji su odlaskom iz grada i napuštanjem dobro plaćenih poslova otišli na selo i danas žive svoj životni san.

    Gospodin Mladen kaže: "Negdje sam pročitao da su narcisi otrovni i došao na ideju da iskoristim tu njihovu osobinu. Nakon što sam dobio dovoljan broj narcisa, posadio sam ih uz ograde prostora s povrćem. Trake posađenih narcisa, koje obrubljuju povrtnjak odradile su fantastičan posao u zaštiti vrta od miševa, voluharica i krtica. Naš eko voćnjak sa starim sortama jabuka pun je krtičnjaka i mišjih rupa, a s druge strane ograde u vrtu već godinama nema štete, jer je narcis otrovan za sve te životinje i ne prilaze mu. Iz istog razloga posađeni su oko breskvi na mjestima gdje smo uočili povećanu aktivnost miševa i voluharica. Naravno, posebno su korisni kao obrub gredica prekrivenih sijenom ili slamom. Sve u svemu, ovo je biljka koja je jeftina, skromna i korisna, uspijeva i na lošem tlu, ne traži ni okopavanje ni zalijevanje, čuva povrće i uz sve to prekrasno izgleda i u vazi i u dvorištu." 

    Počeo je s malim brojem lukovica, godinama ih umnožavao i rasađivao, te je postigao prizor od kojeg zastaje dah. Kako to izgleda, možete vidjeti na sljedećim fotografijama:

    Naravno da nije potrebno baš tolika količina biljaka da bi se postigao efekt odbijanja voluharica, ali ovaj prizor je svakako vrijedan pažnje. 

Više o bračnom paru Katić i njihovoj priči: u-idilicnom-selu-pronasli-srecu-mir-i-blagostanje

    Da bi narcisi bujno rasli i obilno cvali, potrebno je i malo znanja, a to nam je vrlo dobro pojasnila moja blog-prijateljica gospođa Jasna Šalić koja u svom tekstu piše što učiniti sa narcisima nakon cvatnje. Pročitajte ovdje: sunovrati-nakon-cvatnje.html

Latice magnolije su jestive

    Svake godine nakon cvatnje, naša magnolija rasipa obilje svojih latica po dvorištu (slika iznad). Taj predivan događaj kćer i ja nazivamo "svadba" jer nas asocira na prizor koji ostane kada se mladence zasipa laticama cvijeća.

    Tek sam nedavno naišla na informaciju da se latice magnolije mogu koristiti u kulinarstvu.  Pošto nas naše drago drvo svake godine razveseli obilnom cvatnjom (slike ispod) potražila sam recepte na internetu i napisati ću ih ovdje, pa ako ste u prilici isprobajte i vi, možda otkrijemo neko svoje novo omiljeno jelo ili napitak.

magnolija pod snijegom, 5.travanj, 2021.

RECEPTI

🌸 1. Ukiseljene latice magnolije 

Sastojci:

• 1 šalica svježih latica magnolije

• ½ šalice jabučnog octa

• ½ šalice vode

• 1 žličica šećera

• ½ žličice soli

• Par zrna crnog papra ili malo nasjeckanog češnjaka (po želji)

1. Očisti i operi latice.

2. U lončiću pomiješaj ocat, vodu, šećer, sol, papar i češnjak. Pusti da zavrije.

3. Prelij vruću tekućinu preko latica u staklenki.

4. Ohladi, zatvori i čuvaj u hladnjaku. Najbolje za jelo nakon 24 sata.

Upotreba: Kao prilog uz rižota, salate, sendviče, sireve.

🌸 2. Sirup od magnolije i đumbira

Sastojci:

25 g latica magnolije

200 g (1 šalica) kristalnog šećera

470 ml (2 šalice) vode

2½ žlice svježeg đumbira, naribanog

Postupak:

    Proberite latice magnolije i zadržite samo one najljepše. Odvojite ih od baze stabljike ili pupoljka i namočite u vodi kako biste uklonili površinsku prljavštinu. Zatim svaku laticu operite pod tekućom vodom, čisteći pažljivo s obje strane. 

Latice lagano posušite tapkanjem i ostavite ih da se osuše na papirnatom ručniku ili krpi. U međuvremenu, pripremite šećerni sirup tako da pomiješate šećer i vodu u malom loncu na štednjaku na laganoj vatri. Nemojte miješati smjesu kuhačom dok se šećer ne otopi – umjesto toga, lagano vrtite lonac. 

Kad smjesa proključa, provjerite gustoću; trebala bi biti gusta, ljepljiva i nalik sirupu. U veliku zdjelu stavite latice magnolije i prelijte ih toplim šećernim sirupom tako da budu potpuno prekrivene. 

Dodajte naribani đumbir, poklopite i ostavite da odstoji najmanje 20 minuta (ili dulje po želji). Procijedite vodu od magnolije u veliki vrč za izlijevanje, pazeći da cjedilo zadrži latice, đumbir i sve čestice. 

Tekućinu ulijte u čistu, steriliziranu staklenku i ostavite da se potpuno ohladi prije zatvaranja i spremanja u hladnjak.
Ovaj sirup možete koristiti kao dodatak čajevima, limunadama, koktelima ili kao sirup za palačinke i deserte.

Upotreba: U limunadi, koktelima, preko palačinki, u jogurtu...

🌸 3. Magnolija u tempuri

Sastojci:

• 12 svježih latica magnolije

• ½ šalice brašna

• ½ šalice jako hladne mineralne vode

• Prstohvat soli

• Ulje za prženje

1. Napravi lagano tijesto od brašna, vode i soli.

2. Umočene latice prži kratko u vrućem ulju dok ne postanu zlatne.

3. Ocijedi ih na papirnatom ručniku i posluži toplo.

Upotreba: Savršeno kao predjelo s umakom od soje, limete i meda.

🌸 4. Cvjetni čaj od magnolije

Sastojci:

• 1 žličica svježih ili sušenih latica magnolije

• 1 šalica vruće vode

• Po želji: med, limun, sušena lavanda

1. Latice prelij vrućom vodom i pusti da odstoji 5–10 minuta.

2. Procijedi, dodaj med ili limun po želji.

Djeluje: Smirujuće, pomaže kod tjeskobe i nesanice.

🌸  🌸  🌸

    I na kraju, latice magnolije mogu poslužiti kao vrlo dekorativan način posluživanja hrane:

foto: tiatamblyn.com

Japanska anemona (šumarica)

 

    Kad stigne jesen i malo toga cvate, tada je red na japansku anemonu. Potrudila sam se da i ona bude u mnoštvu biljaka u mom dvorištu. Trajnica je i ne zahtjeva nikakvu brigu osim da joj u proljeće, kada ponovo kreće s rastom iz zemlje, date prostora ako ju slučajno preraste trava. 
    Vrlo je otporna jer je porijeklom planinska biljka i brzo se razmnožava. Ističe se svojom visinom i elegancijom. Za sada imam samo bijelu koja je posađena ispred nekoliko čempresa i najljepša je pred sumrak kada njeni bijeli cvjetovi kao da svijetle ispred tamnozelene pozadine. 
    Nedavno sam nabavila sjeme roze varijante i nadam se na godinu još ljepšem prizoru. Moguće je nabaviti i sadnice u našim rasadnicima, a razmnožavanje je također moguće učiniti iz već postojećih biljaka. Izvadite njeno korijenje i na njima se vide male izbočine nalik kuglicama ili čvorićima, svaka ta kuglica može biti nova biljka, znači dovoljan je samo mali dio korijena da dobijete novu biljku. Možete iskopati mlade biljke sa strane koje svake nove sezone pušta matična biljka, a možete i posijati sjeme. Ona je isključivo ukrasna biljka, nije jestiva.
    Preporučam je svima, sigurno ćete je brzo zavoljeti <3

pakiranje sjemenja roze japanske anemone

varijetet duplih latica, "Konigin Charlotte"

Torta Esterhazy

 

    🎂Ovu divnu tortu sam radila nekoliko puta, isprobala također nekoliko recepata i najbolji mi je onaj iz Podravkinih knjiga sa slasticama. Ovaj koji vam preporučujem se nalazi i u knjižici Slatke fantazije koja već dugo kruži po internetu, pa sam vam stavila i link gdje ju možete pronaći. 

   Jedino predlažem da u kremu stavite maksimalno 10 dag šećera (100 g), jer je 15 previše, stvarno bude preslatka. 

    Što se tiče izrade kora, ja sam sebi olakšala tako što sam od pek-papira izrezala 6 kvadrata 24x24 cm i u svaki ucrtala kružnicu. Smjesu za tijesto sam razdijelila na 6 jednakih dijelova i rasporedila unutar kružnica. Sve ide vrlo brzo, dok jednu koru pečete, drugu pripremate.

    Prepoznatljive šare koje odlikuju Esterhazy tortu se također jednostavno rade. Na svijetlu glazuru se tamnom čokoladom nanese spirala od središta do ruba torte. Tankim štapićem (ja koristim čačkalicu) se povuče jedna crta od središta torte prema rubu, sljedeća od ruba prema središtu i tako naizmjence dok se ne popuni čitav krug. Recept za bijelu šećernu glazuru se nalazi također u ovoj knjizi među glazurama.

Recept: 

link na knjigu:

Slatke fantazije Podravka

Prhka pita od šljiva

 

    

    Recept za ovu pitu je od moje nekadašnje prijateljice Anke s kojom sam se družila prije mnogo godina. Život nas je odveo na različite strane, ali ovaj divan recept je ostao i odličan je za hladne dane.

Sastojci za prhko tijesto:

30 dag brašna (pola oštro, pola glatko) 

15 dag maslaca ili masti 8 dag 

10 dag šećera

2 jaja

mrvicu soli

1/2 praška za pecivo

malo limunove korice naribane

1-2 žlice kiselog vrhnja

Nadjev je od gustog džema od šljiva, pečenog u pećnici kojem se doda limunovog soka, cimeta i ruma.

Kućice za ptice (nije svaka kuća za svakoga)

     🐦🦉Imam veliku sreću da živim na mjestu gdje biološka raznolikost uključuje mnoge vrste ptica. Pošto na okućnici ima starih voćaka, na njima postoje duplje koje ptice koriste za svoja gnijezda. 

    No, ipak primjećujem da se svake godine vodi prava mala borba tko će zauzeti koju duplju i zato je uvijek dobro došla opcija da pticama napravimo pokoju kućicu i riješimo im stambeno pitanje. Ovu kućicu gore na slici sam fotografirala prilikom posjete zagrebačkom sajmu cvijeća na jezeru Bundek koji se tradicionalno održava svake godine. Slika asocira na kućicu za ptice vrlo dekorativnog izgleda, ali ovo nikako ne bi zadovoljilo njihove potrebe. Evo zašto:

    Pri izradi kućica treba voditi računa o mnogo toga. 

• Različite vrste ptica traže različite dimenzije. Na primjer plavetna sjenica voli manji ulaz nego vrabac. Djetlići trebaju veće ulaze i dublje kućice. Prevelik ulaz može privući grabežljivce ili veće, agresivne ptice.

• Od materijala za izradu treba koristiti neobrađeno drvo (bor, smreka, jasen). Ne koristiti kemijski tretirano drvo, lakove ili boje iznutra – mogu biti otrovni za ptice. Krov može biti premazan prirodnim voskom ili uljem izvana za bolju otpornost.

•  Pri vrhu ostaviti male rupice za ventilaciju da ljeti vrući zrak može izlaziti, ali da kroz njih ne može ulaziti kiša. Na dnu napraviti male otvore za odvod vode – sprječava vlagu i plijesan. Dno kućice može imati blagi nagib prema naprijed radi lakšeg otjecanja vode.

• Postaviti kućicu 1,5–3 metra visoko, ovisno o vrsti ptice, dalje od mjesta gdje se skupljaju mačke i drugi predatori.

• Ulaz treba biti okrenut prema istoku ili jugoistoku, dalje od vjetra i jakog sunca.

• Napraviti poklopac ili vrata na šarkama za godišnje čišćenje nakon sezone gniježđenja.

• Ukloniti staro gnijezdo, očistiti toplom vodom i ostaviti da se dobro osuši.

• Iako izgleda simpatično, štapići ispod ulaza nisu preporučeni – koriste ih grabežljivci kao oslonac.

ideje s interneta:

Pakujac (Aquilegia) - nježna ljepota mog vrta

    Pakujac (lat. Aquilegia) prekrasna je višegodišnja biljka koja svojom gracioznom formom i raznolikim bojama cvjetova unosi romantičnu notu u vrtove. Inače prirodno raste na područjima umjerene klime Europe, Sjeverne Amerike i Azije te je omiljena među vrtlarima zbog svoje lakoće uzgoja i samozasijavanja.

    Njegovi zvonoliki cvjetovi mogu biti jednobojni ili dvobojni, jednostrukih ili duplih latica, a nijanse variraju od bijele, ružičaste, crvene, ljubičaste, plave do žute. Listovi su nježni, trodijelni i podsjećaju na djetelinu. Biljka naraste između 30 i 90 cm, ovisno o sorti. U mom dvorištu raste i jedna varijacija kojoj cvijet nije obješen poput zvončića, već stoji uspravno. Ne znam da li je to uobičajeno, ali nisam još naišla na takav primjerak nigdje drugdje (slika ispod).

Prošle godine sam nabavila jednu sadnicu šarenih listova (slike ispod). Posadila sam ju u posudu sa povrćem i bilo joj je odlično u tom društvu. Dala je puno sjemena i nadam se ove sezone uživati u puno njenih potomaka.

Najpoznatiji pakujci su:

Aquilegia vulgaris – europski pakujac, najčešće u ljubičastim i plavim tonovima

Aquilegia caerulea – poznata kao plavi pakujac, porijeklom iz Sjeverne Amerike

Aquilegia canadensis – kanadski pakujac s crvenim i žutim cvjetovima

Aquilegia chrysantha – zlatni pakujac s upečatljivim žutim cvjetovima

    Pakujac je nezahtjevna biljka koja uspijeva u raznim uvjetima, ali najbolje raste na polusjenovitim mjestima s dobro dreniranim, humusnim tlom.

    Preferira polusjenu, ali može podnijeti i sunčane pozicije. Kod mene raste u sjeni visokih borova i čempresa, a također i na otvorenoj livadi gdje je stalno izložen suncu. Knjige kažu da mu najbolje odgovara rahlo, humusno i blago kiselo tlo i umjereno zalijevanje, posebno u sušnim razdobljima, te da ga je u proljeće poželjno prihraniti kompostom ili blagim organskim gnojivom. Ja zalijevam i prihranjujem samo one koji su mi u posudama, ostale niti zalijevam niti prihranjujem. Ali, treba uzeti u obzir da sve biljke koje kod mene rastu u zemlji, imaju prirodne uvjete jer ja ne plijevim i svuda na okućnici su uvjeti koji oponašaju livadu ili šumu. 

    Pakujac je stvarno jako prilagodljiva i otporna biljka. Također odlično podnosi hladnoću i kod mene prezimljuje bez ikakvih problema, čak i u manjim posudama koje čitavu zimu stoje vani na otvorenom.

    Pakujac se sam razmnožava sjemenom, ali se može i ciljano razmnožavati tako da ga posijete u posudu, pa kasnije mlade sadnice posadite na željena mjesta. Sjetvom u jesen ili rano proljeće osigurati ćete cvatnju u istoj sezoni. Klijavost sjemena može biti sporija pa je u slučaju proljetne sjetve korisno sjeme stratificirati (izložiti hladnoći prije sjetve) isto kako bi se dogodilo da je sjeme ostalo preko zime vani u tlu. Svibanj je njegov mjesec za cvatnju. Ako je proljeće toplije, krenuti će u cvatnju već krajem travnja.

    Pakujac nije sklon poremećajima, ali može biti zanimljiv lisnim ušima i pepelnici. Moji pakujci nisu imali probleme s ušima, ali pepelnica se zna pojaviti ponekad na biljkama koje su završile s osjemenjivanjem i bliže se kraju vegetacije. Tada im je imunitet već na rezervi, pa nije čudno da se pojavi pepelnica, ali i to se kod mene dešava dosta rijetko. Tada ih jednokratno zalijem slatkom vodom (žlica šećera na litru vode).

    Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova potiče novi rast i produljuje cvatnju. Koristan je  leptirima i pčelama, što ga čini vrijednim dodatkom za ekološki vrt.

Sjeme se može nabaviti u poljoapotekama, evo kako izgledaju neka pakiranja, pa pomoću Googlea možete naći i gdje ih ima u prodaji.

Pakujac je šarmantna biljka za vaš prirodni, nenametljiv cvjetni kutak. Mene je osvojio i već dugi niz godina prijateljujemo na obostranu radost.

    A sada se pripremite na puuuno fotografija mojih pakujaca. Volim ih, šta mogu...

Na kraju imate i jedan kratki video.