Knjiga "ŠTO BILJKE ZNAJU"

 

Kad pogledamo biljku u vrtu, većina nas vidi nešto što raste, cvjeta, daje plod ili jednostavno ukrašava prostor. Biljka izgleda mirno i nepomično. Ali upravo to ju čini nevjerojatnim organizmom.

Za potrebe ovog teksta  koristila sam fotografije iz svoje vrtlarske arhive.

UKRASNA KOPRIVA (COLEUS)

U knjizi „Što biljke znaju“ botaničar Daniel Chamovitz vodi nas u svijet biljaka iz potpuno drugačije perspektive. Ne govori o tome da biljke razmišljaju kao ljudi ili da imaju svijest poput životinja, nego pokazuje koliko su njihovi sustavi osjeta sofisticirani.

 

KRISTOV CVIJET ( PASSIFLORA CAERUELA)

Biljka nema oči, uši ni nos kao mi, ali stalno prikuplja informacije iz svoje okoline. Osjeća svjetlost, dodir, temperaturu, kemijske signale i promjene u okolišu – a zatim na njih odgovara.

CVIJET SLONOVSKOG ČEŠNJAKA

Biljke „vide“ više nego što mislimo

Jedan od najzanimljivijih dijelova knjige govori o tome kako biljke doživljavaju svjetlost.

Kada vidimo biljku koja se naginje prema prozoru, često kažemo da „traži sunce“. No iza toga stoji vrlo precizan biološki mehanizam.

 

TIKVICE DUGE BIJELE S DUGIM VRIJEŽAMA

Biljke ne reagiraju samo na količinu svjetla. One razlikuju različite valne duljine – odnosno „boje“ svjetlosti. Za njih plava, crvena ili ultraljubičasta svjetlost nisu samo nijanse, nego informacije.

 

MAHONIJA (Mahonia aquifolium)

Biljka pomoću tih signala procjenjuje gdje se nalazi najbolji izvor energije za fotosintezu, je li zasjenjena drugom biljkom ili je izložena prejakom svjetlu.

Za razliku od životinje koja može otići u hlad ili potražiti hranu, biljka mora prilagoditi vlastiti rast mjestu na kojem se nalazi.

OBIČNI POLJSKI MAK

Biljke komuniciraju – ali ne na način na koji zamišljamo

Vrlo zanimljiva tema je komunikacija među biljkama.

Kada biljku napadne kukac ili bolest, ona može u procesu obrane ispuštati kemijske spojeve u zrak. Susjedne biljke mogu ih „registrirati“ i uključiti vlastite obrambene mehanizme.

 

UKRASNI SLAK (CONVOVULVUS TRICOLOR)

Neke biljke čak otpuštaju spojeve koji privlače prirodne neprijatelje kukaca koji ih napadaju.

No Chamowitz upozorava da budemo oprezni s ljudskim tumačenjima. Biljka ne „zove pomoć“ kao čovjek i ne šalje poruke s namjerom da zaštiti druge biljke u okolini, već da bi zaštitila sebe, a biljke u okolini reagiraju na to i tako koriste složene evolucijske mehanizme koji im pomažu preživjeti.

 

ČUVARKUĆA

Autor knjige u jednom intervjuu kaže: "Počeli smo proučavati zašto biljke proizvode tvari koje ljudi koriste kao lijekove. Primjer je indol-3-karbinol, spoj koji nastaje u kupusu, brokuli i drugim kupusnjačama. Ljudi su ga proučavali zbog mogućeg djelovanja protiv raka. Mene je zanimalo nešto drugo: zašto bi biljka uopće proizvodila takav spoj? Biljke ne stvaraju kemikalije zato da bi pomogle ljudima. One ih stvaraju jer imaju ulogu u njihovom vlastitom životu. Naša pretpostavka je da biljka proizvodi takve spojeve kada je napadnuta od kukaca. Taj spoj može odbijati napadače, ali i zaustaviti rast biljke kako bi ona energiju preusmjerila u obranu. 

 

VRTNA (VANJSKA) ORHIDEJA

Dakle, kada je biljka napadnuta, ona ne samo da je oštećena – ona aktivno mijenja svoje prioritete: manje raste, više se brani.

Kasnije, kada opasnost nestane, biljka ponovno počinje rasti. Ovo nam pokazuje da istraživanje biljaka može pomoći ne samo poljoprivredi nego i medicini."

PRIZOR S MOJE TERASE IZ NEKIH OD DAVNIJIH SEZONA

Biljke osjećaju dodir

Vrtlari to možda intuitivno znaju – biljke reagiraju na uvjete u kojima rastu. Primjeri su venerina muholovka koja zatvara list kada kukac dodirne osjetljive dlačice ili stidljiva mimoza koja na dodir sklapa svoje listove.

 

MIMOSA PUDICA OTVORENOG LIŠĆA

MIMOSA PUDICA NAKON ŠTO ZATVORI LIŠĆE

Stablo izloženo jakom vjetru neće imati isti oblik kao isto stablo koje raste na zaštićenom mjestu. Stalni mehanički stres mijenja njegov rast: razvija čvršću strukturu i prilagođava se okolišu.

 

KALANHOJA "MAJKA TISUĆU DJECE"
(Kalanchoe daigremontiana)

Biljke ne mogu pobjeći od problema. Zato su razvile nevjerojatne načine prilagodbe.

DRAGOLJUB "MILKMAID" (TROPAEOLUM MAJUS)

Zašto je važno razumjeti biljke?

Ova knjiga nije samo zanimljiva priča o biljnom svijetu. Ona postavlja i veliko pitanje budućnosti.

Čovjek itekako ovisi o biljkama. One nam daju hranu, kisik, materijale, lijekove i energiju.

 

TITANOPSIS CALCAREA

U vremenu klimatskih promjena moramo razumjeti kako biljke reagiraju na promjene okoliša. Ako želimo uzgajati otpornije sorte i sačuvati proizvodnju hrane, moramo razumjeti njihove prirodne mehanizme prilagodbe.

SUNCOKRET "RED SUN"

Biljke nisu samo „zelena kulisa“

Najveća vrijednost ove knjige upravo u tome što mijenja naš pogled.

Nakon nje biljka više nije samo nešto što posadimo, zalijemo i čekamo da naraste. Ona postaje organizam koji stalno prati svijet oko sebe, donosi „odluke“ u biološkom smislu i prilagođava se životu.

 

JOŠ JEDNA KALANHOJA
TAKOĐER "MAJKA TISUĆU DJECE"
(Kalanchoe tubiflora)

Biljke ne znaju ono što znamo mi,

ali znaju puno više nego što smo mislili.

 

UKRASNA KOPRIVA (COLEUS)

Na ovom linku možete pogledati predavanje Daniela Chamovitza o temama koje obrađuje u svojoj knjizi:

WHAT A PLANT NOW

 

HOTINIJA, BILJKA KAMELEON (Houttuynia cordata)

HVALA NA ČITANJU!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼