Biološko-dinamička poljoprivreda smatra se najstarijim oblikom moderne ekološke poljoprivrede. Njene temelje postavio je Rudolf Steiner još 1924. godine, a kasnije su se iz tih ideja razvili brojni pravci organskog i prirodnog vrtlarenja. Mnoge stvari koje danas smatramo normalnima u ekološkoj proizvodnji – važnost komposta, zatvorenog kruženja tvari, izbjegavanje kemije i promatranje prirodnih ritmova – upravo su iz tog smjera dobile snažan poticaj.
No biodinamika nije samo “vrtlarenje po Mjesecu”, kako se često pojednostavljeno prikazuje. Ona polazi od ideje da je čitavo gospodarstvo živi organizam u kojem su povezani:
- tlo,
- biljke,
- životinje,
- čovjek,
- voda,
- godišnja doba,
- pa čak i kozmički ritmovi.
Upravo iz tog promatranja prirodnih ritmova nastali su poznati sjetveni kalendari.
Ljudi su od davnina povezivali Mjesec s rastom biljaka, plimom i osekom, razmnožavanjem životinja i raznim prirodnim pojavama. Danas znamo da Mjesec zaista utječe na mnoge procese u prirodi, pa zato nije čudno da su vrtlari pokušavali pronaći povezanost i s rastom biljaka.
Najpoznatiji biodinamički kalendar razvili su Maria i Matthias Thun u Njemačkoj. Taj kalendar i danas izlazi svake godine i koristi se diljem svijeta.
Prema tom pristupu, nije najvažnija samo mjesečeva mijena (mladi ili puni Mjesec), nego i položaj Mjeseca u zodijaku. Ideja je da određeni dani posebno pogoduju razvoju određenih dijelova biljke:
- dani korijena,
- dani lista,
- dani cvijeta,
- dani ploda.
Tako se, npr:
- mrkva, cikla i luk povezuju s danima korijena,
- salata i kupusnjače s danima lista,
- cvijeće s danima cvijeta,
- a rajčice, grah, paprika i tikve s danima ploda.
Mnogi vrtlari upravo zato vole sijati rajčice ili grah u dane ploda, a salatu u dane lista.
Naravno, ovdje treba sve sagledati realno. Biodinamika je vrlo širok i složen sustav, a dio ljudi ga prihvaća gotovo duhovno, dok drugi iz svega toga uzmu samo ono što im ima smisla u praksi. I sama sam više u ovoj drugoj skupini. Primjerice, biodinamičko poljodjelstvo zagovara oranje i preokretanje tla, a ja tome nisam sklona.
Ne mislim da će vrt propasti ako nešto posijete u “pogrešan dan”. Vrijeme, temperatura, kvaliteta tla, vlaga i njega biljaka i dalje imaju daleko veći utjecaj od bilo kojeg kalendara. Ali isto tako mislim da nije loše promatrati prirodne ritmove i bilježiti vlastita iskustva.
Mnogi vrtlari upravo su kroz takvo promatranje počeli više obraćati pažnju:
- na vlagu tla,
- ponašanje biljaka,
- brzinu nicanja,
- kvalitetu sjemena,
- i ritam godišnjih doba.
Možda je upravo to i najveća vrijednost ovakvog pristupa – vrtlar više nije samo netko tko “obavlja posao”, nego osoba koja promatra i pokušava razumjeti vrt.
Važno je reći i da biodinamika nije samo mjesečev kalendar. U njoj veliku ulogu imaju:
- kompost,
- kvaliteta tla,
- raznolikost,
- plodored,
- biljni pripravci,
- odnos prema zemlji,
- i promatranje prirode u cjelini.
Zato se često dogodi da ljudi koriste samo kalendar, a zapravo zanemare sve ostalo što biodinamika pokušava naglasiti.
Za one koje tema zanima više, ostavit ću na kraju i link na knjigu Marije Thun, jer je najbolje da svatko sam pročita i istraži ono što ga zanima - bez slijepog vjerovanja, ali i bez ismijavanja nečega što mnogi vrtlari već desetljećima koriste i proučavaju.
Knjigu se, na žalost, više ne može kupiti u knjižarama, ali se može naći u ponekom antikvarijatu ili na internetskim oglasnicima. Također se može posuditi u knjižnici. Upravo tako sam ja saznala za Vrtlarenje po mjesečevom kalendaru.
Predgovor knjizi je napisala naša Zlata Nanić, pionirka ekološkog vrtlarenja na ovim prostorima i dala svoj doprinos da ova knjiga dođe na hrvatsko tržište.
O ovoj temi ću nastaviti pisati za tjedan dana kada ću iznijeti malo opširnije podatke, pokazati vam kako izgleda primjerak kalendara kojeg obitelj Thun priprema za svaku godinu i prikazati vam neka svoja iskustva.
HVALA NA ČITANJU,
NASTAVAK SLIJEDI U PONEDJELJAK!
💖
Uvijek mi je ova tema interesantna i baš mi je drago da si se toga dotakla. Jedva čekam nastavak, Hvala i pozdrav od Ane
OdgovoriIzbrišiHvala i tebi, Ana! Žao mi je da nisam sve uspjela pripremiti za danas ali blogove performanse su već dosta zastarjele i ovaj put mi je ugasio pola već dovršenih materijala.
IzbrišiAli, dobro, sve je u glavi, a to je najvažnije, pa ću napisati sljedeći put.
Neka je i u dva dijela, ništa ne smeta. Hvala ti puno.
IzbrišiAna
Hvala ti Nado. Knjigu imam jos od ranije a lijepo je sto si nam naglasila ovaj predgovor nase drage Zlate i članice Traga Biljke🌸
OdgovoriIzbrišiImaš knjigu? A vidiš, ne sjećam se da smo uopće ikada pričale o temi mjesečevog kalendara. Valjda ćemo se sjetiti kad se sljedeći put vidimo.
IzbrišiHvala za knjigu najdraža Nado! Konačno ću ju pročitati. Zanimalo me a nisam ju nigdje mogla naći
OdgovoriIzbriši💖
IzbrišiDraga Nado, hvala na uvodu i knjizi. Radujem se nastavku teme.
OdgovoriIzbriši🌱❤️ Andrea
💖
IzbrišiDraga Nada, hvala. Imam knjigo. Že veliko let delam po koledarjih. Ko sem še živela v Ljubljani sem bila aktivna članica BD društva Ajda in sodelovala pri pripravi preparatov in jih tudi redno uporabljala. Sedaj pa se večinoma le držim splošnih nasvetov, uporabljam čaje in upoštevam primerne dneve in ure za delo z rastlinami na vrtu. Sedaj pa že drugo leto pri meni zaradi zdravja vse stoji in sem odvisna od pomoči dobrih ljudi. Sadike uspem vzgojiti, posaditi pa jih sama ne morem.
OdgovoriIzbrišiPa ti sve nas možeš učiti biodinamici. Drago mi je da si to spomenula. Želim da ti se zdravlje popravi i da možeš sve raditi oko svojih biljaka. Hvala ti što si svaki ponedjeljak ovdje uz mene 💖💖
Izbriši