Nadin kutak 91 - Ljetne crtice iz svijeta vrtlarstva

Postoje puzajuće tikvice (s vriježama) i one koje rastu kao grmovi. Kako su nastale?

 

To nisu različite vrste, nego su uglavnom različiti oblici rasta iste vrste – Cucurbita pepo. Nastale su dugotrajnim procesom prirodnih promjena i ljudske selekcije.

Na slici je puzajuća tikvica koja trenutno raste u mom vrtu. Kraj nje rastu uskolisni trputac i kovrčavi sljez. Na toj gredici su još rajčice, blitva, celer, visoke mahune, kupus, suncokret i kadifica. Sviđa mi se takav oblik rasta jer plodovi na višim katovima nisu lako dostupni puževima, a sama biljka ne zauzima puno prostora na gredici i lako ju je uklopiti u neku veću gužvu. 

Izvorni oblici vrste Cucurbita pepo bili su uglavnom puzajući. Duga vriježa omogućavala je biljci da zauzme veću površinu, pronađe više svjetla, razvije korijenje na mjestima gdje vriježa dodiruje tlo, proizvede više plodova tijekom duljeg razdoblja.

Takav način rasta i danas imaju mnoge bundeve i neke sorte tikvica.

Kako su nastale grmolike tikvice?

Kod nekih biljaka spontano su se pojavile genetske mutacije koje su uzrokovale vrlo kratke internodije (razmake između listova), skraćenu glavnu stabljiku i zbijen, grmolik izgled.

Poljoprivrednici su primijetili da su takve biljke u nekim prilikama praktičnije od puzajućih oblika.

Zato su iz godine u godinu ostavljali sjeme upravo tih biljaka. Nakon mnogo generacija nastale su stabilne grmolike sorte kakve danas poznajemo.

Mogu li se križati?

Budući da pripadaju istoj vrsti (Cucurbita pepo), puzajuće i grmolike tikvice mogu se međusobno oprašiti. Ako sačuvamo sjeme s biljaka koje su se slobodno oprašivale, potomstvo može imati različite oblike rasta – neke biljke bit će grmolike, neke polupuzajuće, a neke sasvim puzajuće, ovisno o nasljeđivanju gena. Ova moja tikvica na slici možda neće biti toliko rodna kao kad bih ju pustila da puže po tlu, jer ovako nema mogućnost dodatnog ukorijenjivanja i svu hranu i vodu dobivati će iz samo jednog - glavnog korijena. Sve ima svojih prednosti i nedostataka. Zato, da me pitate koji je uzgojni oblik tikvica bolji, ne bih znala reći jer je svaki pogodan za određene situacije. 

 

Trenutno sam na odmoru, a tada uz jutarnju kavu volim pročitati što se događa u svijetu vrtlarstva. Tako sam preko newslettera jednog velikog rasadnika u Francuskoj saznala za ovu sortu tikvice i nabavila sjeme. 

 

KORIJEN SVJETLOSTI NASTOJI OPET BITI GLAVNI PRIZOR U VRTU

Primam desetak vrtlarskih  newslettera, povremeno pratim blogove i znanstvene novosti, pa evo kratkih crtica o tome što mi je ovih dana stiglo na e-mail adresu. Da razbijem tekstualnu monotoniju, ubacila sam slike koje su nastale u mom vrtu prošlog tjedna. 

 

 HELGOLANDSKI KUPUS, NA GREDICI SMJEŠTENOJ U HLADU JABUKE

Zanimljivo je koliko se u posljednjih nekoliko godina promijenio način razmišljanja. Više se ne govori samo o tome kako uzgojiti što veći urod ili imati najljepši cvjetnjak. Sve se češće postavlja pitanje kako vrt učiniti otpornijim, održivijim i korisnijim za prirodu.

 

Djetelina više nije neprijatelj

Ako ste prije dvadesetak godina rekli da namjerno sijete djetelinu u travnjak, mnogi bi pomislili da se šalite. Danas je situacija sasvim drugačija.

Sve više krajobraznih arhitekata preporučuje upravo mješovite travnjake u kojima raste i bijela djetelina. Ostaje zelena i tijekom sušnih razdoblja, sama veže dušik iz zraka pa obogaćuje tlo, a njezini cvjetovi važan su izvor hrane za pčele i druge oprašivače.

 

ŠLJIVE KOJE NIKAD NE RAZOČARAJU URODOM, NE TRAŽE PAŽNJU, A ODLIČNE SU ZA DŽEMOVE I KOMPOTE

U mnogim europskim gradovima više se ne kosi cijela površina parkova. Dijelovi travnjaka ostavljaju se nepokošenima kako bi u njima procvale samonikle biljke koje hrane pčele, bumbare i leptire. Takvi "otoci divljine" postali su uobičajen prizor u gradovima koji žele povećati bioraznolikost.

BALKONSKA SORTA RAJČICE "VENUS" U DRUŠTVU PELARGONIJE.

U ŽARDINJERI SU TRI RAJČICE.

 

Ukrasni vrtovi postaju mali ekosustavi

Još jedan trend posebno mi je privukao pozornost. Nekada se biljke biralo gotovo isključivo prema boji cvijeta ili obliku krošnje. Danas je sve važnije odgovoriti na jedno drugo pitanje – kome ta biljka koristi?

Privlači li pčele? Hrani li leptire? Daje li sjeme pticama? Pruža li zaklon korisnim kukcima?

Sve više vrtlara želi da njihov vrt ne bude samo lijep, nego i živ. To je zapravo velika promjena u razmišljanju.

PATIŠONI, KORNIŠONI I KRASTAVAC SALATAR, SAMO JEDAN ZBOG USPOREDBE, SASVIM S DESNA (KORNIŠONI SE MOGU PUSTITI DA NARASTU VEĆI I BITI ĆE PUNO UKUSNIJI OD PROSJEČNOG SALATARA, A PUNO BRŽE STVARAJU PLODOVE.)

"Neuredan" vrt postaje poželjan

S tim je povezan još jedan zanimljiv zaokret.

Sve više stručnjaka ne savjetuje da ne budemo pretjerano revnost da se ukloni svaki ocvali cvijet, pokosi svaki centimetar trave ili počupa baš svaku samoniklu biljku.

Suhe cvjetne glavice često skrivaju sjeme kojim se hrane ptice, a brojni korisni kukci upravo u njima pronalaze zaklon tijekom najvećih vrućina. Vrt ne mora uvijek izgledati kao naslovnica kataloga da bi bio zdrav.

 

CVJETNA GRANA RAJČICE WOOLLY KATE 

Povratak starih rješenja

Ponekad imam osjećaj da vrtlarstvo ne ide samo naprijed, nego se kreće u velikim krugovima.

Primjerice, posljednjih se godina ponovno otkriva navodnjavanje pomoću poroznih glinenih posuda koje se ukopaju uz biljke i polako otpuštaju vodu korijenu. Ta je metoda stara više od dvije tisuće godina, a danas se predstavlja kao jedno od najboljih rješenja za štednju vode.

Nije li zanimljivo kako se neka od najmodernijih rješenja pokažu zapravo najstarijima?

GORKA DINJA FORMIRA PRVE PLODOVE

Što se događa ispod naših nogu

Ako je prije desetak godina najveći hit bilo podizanje visokih gredica, danas sve više članaka govori o nečemu što se uopće ne vidi – životu u tlu.

Gliste, gljive, bakterije i bezbrojni drugi organizmi postali su glavne zvijezde suvremenog vrtlarstva. Sve više stručnjaka smatra da zdravo tlo vrijedi više od bilo kojeg umjetnog gnojiva jer upravo ono hrani biljku, zadržava vodu i čini vrt otpornijim.

Najveći vrt zapravo nije onaj koji vidimo iznad zemlje, nego onaj koji se skriva ispod nje.

BOGOMOLJKE SU  UOBIČAJENI STANOVNICI MOG VRTA I OSTATKA OKUĆNICE. One su jedini poznati kukci koji mogu okretati glavu za gotovo 180 stupnjeva. To im omogućuje da promatraju okolinu bez pomicanja tijela i tako ostanu neprimijećene plijenu i grabežljivcima.

Drveće ima prednost

Još jedna preporuka koja se sve češće ponavlja odnosi se na zalijevanje tijekom sušnih razdoblja.

Ako vode nema dovoljno za sve, stručnjaci savjetuju da prednost damo drveću. Travnjak će se nakon prve ozbiljnije kiše uglavnom oporaviti, dok stablu koje pretrpi dugotrajnu sušu mogu trebati godine da ponovno stekne snagu.

To je jednostavan savjet, ali mijenja način na koji promatramo vrt i prirodu.

 

ČVORCI PRELIJEĆU NAŠ VOĆNJAK I RADE DETALJAN GEODETSKI SNIMAK. BITI ĆE VESELO.

Još par brzopoteznih "jeste li znali?"

🐞Posljednjih godina sve se češće govori o "pravoj biljci na pravom mjestu" (Right Plant, Right Place). Umjesto da biljku pokušavamo prilagoditi uvjetima navodnjavanjem, gnojidbom i zaštitom, stručnjaci preporučuju odabrati onu kojoj takvi uvjeti prirodno odgovaraju. To znači manje posla za vrtlara, manju potrošnju vode i zdravije biljke.

🐞Nisu svi cvjetovi jednako vrijedni oprašivačima. Mnoge moderne sorte s dvostrukim ili gusto ispunjenim cvjetovima imaju vrlo malo peluda i nektara, pa pčelama i bumbarima ne predstavljaju gotovo nikakav izvor hrane. Zato stručnjaci sve češće preporučuju jednostavne, "obične" cvjetove.

🐞Jedan odrasli hrast tijekom vrućeg ljetnog dana može ispariti i više od 300 litara vode. Time ne hladi samo sebe, nego i zrak oko sebe, zbog čega je temperatura ispod njegove krošnje osjetno niža nego na otvorenom.

Sve novo već je jednom bilo staro

Mnoge stvari koje se danas predstavljaju kao novi trendovi naše su bake odavno poznavale.

Malčiranje, skupljanje kišnice, kompostiranje, sadnja biljaka koje dobro podnose sušu, ostavljanje dijela vrta prirodi… Sve su to danas primjeri održivog vrtlarstva, a nekada su bili sasvim uobičajena praksa.

Možda upravo zato vrtlarstvo nikada ne prestaje biti zanimljivo. Uvijek učimo nešto novo, ali pritom sve češće otkrivamo koliko su mudrosti starih vrtlara bile ispred svog vremena. Ono što smo zaboravili, sada ponovno otkrivamo.

HVALA NA ČITANJU!

💖

"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼