30 srpnja 2026

Nadin kutak 93 - Ljetni krastavci i još puno recepata za zimnicu




LAKTOFERMENTIRANI KRASTAVCI  
(sunčani, ljetni krastavci)
U ovu svrhu pustim kornišone da se malo više udebljaju kako bi bili mesnatiji i sočniji (slika gore). 
 
Laktofermentirani krastavci nisu samo način konzerviranja hrane, nego i proizvod živog prirodnog procesa. Tijekom fermentacije razvijaju se bakterije koje stvaraju mliječnu kiselinu i druge korisne spojeve, zbog čega su takvi krastavci lakše probavljivi i imaju bogatiji, složeniji okus od onih ukiseljenih octom. Fermentacija također povećava bioraspoloživost pojedinih hranjivih tvari, zadržava korisne bakterije koje pozitivno djeluju na crijevnu floru. Za razliku od octa, koji hranu konzervira dodavanjem kiseline izvana, kod laktofermentacije sama priroda obavlja posao konzerviranja.
Postupak: 
Krastavce dobro oprati u hladnoj vodi, prerezati križno po dužini, ali ne do kraja. Poslagati ih tijesno u staklenku od 2,5 litre, koliko god stane, ali tako da budu 3 cm niže od ruba staklenke. 
Dodati dvije žlice soli, žličicu papra u zrnu, koricu kruha (polovicu od jedne šnite), desetak zelenih zrna grožđa ako imate, listove/cvjetove/sjemenke kopra ili par listova lovora, (nije dobro staviti oba začina jer se sudaraju njihove jake arome). 
Uliti hladnu vodu do vrha, pokriti tanjurićem da kukci ne bi ulazili (ne zatvarati poklopcem!) i staviti van, na neko osunčano mjesto. Krastavci ne smiju viriti izvan tekućine pa je dobro pritisnuti ih nečim (ja napravim križ od štapića za ražnjiće). Staklenka mora stajati na nekoj tacni ili u posudi jer će višak tekućine tijekom fermentacije prelaziti preko ruba staklenke.
Noću, kada temperatura pada, može se staklenku unijeti na sobnu temperaturu, ali nije nužno.
Proces ide ovako: Najprije će se sadržaj zamutiti, na vrhu se stvori pjena, ali to je normalan proces fermentacije, a nakon toga će se razbistriti, a krastavci postanu svjetlozelene boje. Proces traje dva do tri dana, ovisno o temperaturi. Na kraju fermentacije se na dnu stvori bijeli talog. Tada treba probati krastavce i ako su dovoljno kiseli, spreme se u hladnjak dok se ne potroše, a tko voli kiselije, neka ih ostavi još koji dan na suncu. Kad se kaže na suncu, misli se na toplom mjestu, jer kada traje toplinski val, temperatura u staklenci može doseći i 50 stupnjeva, pa je tada bolje staklenku držati u hladu. Ovako spremljeni krastavci mogu se mjesecima čuvati u hladnjaku, a na taj način se može fermentirati bilo koje povrće.

Pošto je tema ovog kutka zimnica, nadam se da će vam biti interesantne i korisne ove dvije stare zbirke recepata u izdanju nekadašnje ženske revije "Svijet". Možete ih čitati ili preuzeti na linkovima ispod slika.

Također sam stavila link  na 11 videa kanala Trag Biljke gdje možete vidjeti Biljanin način spravljanja zimnice. 










YouTube kanal Trag Biljke 

i 11 videa s temom zimnice:

🠊ZIMNICA - Trag Biljke



HVALA NA ČITANJU!

💖


"Nadin kutak" je sastavni dio besplatnog newslettera 

edukativne platforme Trag Biljke 

koji izlazi svakog četvrtka prije podne 

i dolazi na više od 30 tisuća e-mail adresa.

🍓🍒🌼

Za primanje newslettera 

se možete prijaviti putem ovog linka:

PRIJAVA

🍓🍒🌼


Broj komentara: 36:

  1. idem odmah napraviti te krastavce, hvala ti Nado za recept i još više hvala za ove stare zbirke i Trag Biljke videa. Uvijek imaš spremne lijepe stvari za nas

    OdgovoriIzbriši
  2. ja sam svaki put sve veći i veći obožavatelj Nadinog kutka.Hvalaaaaa puno

    Prvi put ti pišem a čitam već jako dugo. Julija

    OdgovoriIzbriši
  3. Jako je lijep tvoj osvrt na zimnicu koji si napisala u nedjeljniku. Odličan uvod za ovaj članak na blogu. Hvala za zbirke i linkove gdje Biljana kuha. Za neke nisam znala da postoje, imam sad štiva za svaki dan polako uz popodnevnu kavu. Pozdrav tebi i Biljani od Draženke

    OdgovoriIzbriši
  4. Poštovana i draga Nado, tvoj kutak čitam sa zadovoljstvom jako dugo, ali ovaj danas je posebno lep i jedinstven. Hvala ti što osećaš ono vredno i što rečima umeš da približiš i preneseš osećaj očaranosti, nostalgije i lepote. Domaće zimnice nisu samo tradicija, one su duboko ukorenjeni osećaji ljubavi, nežnosti i povezanosti.

    OdgovoriIzbriši
  5. Zdravo bas ljepo izreceno dosta ima onih koni samo komeentiraju dali se uopste isplati raditi domace a mi koji to radimo uopste ne gledamo na to kroz pare nego na sve to sto si ljepo napisala🥰 ova zbirka sa Trag biljke je prava zakladnica imas sve na jednom mjestu i ne treba da puno trazis neke recepte sam vec isprobala ali dodam ivek po neki novi sta mi basta ostavi da mogu ukiseliti ili napraviti marmeladu jos jedanput ljepa hvala na novim blogom kao uvek rado citamo jer imas bas puno ideja🥰🥰🥰🌺🌺🌺pozdrav od Raseme🌺🌺🌺

    OdgovoriIzbriši
  6. Snježana Ljubenko30. srpnja 2026. u 14:23

    Jao Nado, da te nema trebalo bi te izmisliti. Neiscrpna si riznica svega dobrog i lijepog. Hvala ti puno na ovim starim časopisima i receptima.

    OdgovoriIzbriši
  7. Draga Nado, upravo o zimnici razmišljam zadnjih dva tjedna 😍 Divan blog, i sve potpisujem. Ne, vjerojatno se ne isplati, ali kupovnu zimnicu više jednostavno ne mogu i ne želim jesti

    OdgovoriIzbriši
  8. Hvala na korisnim savetima i linkovima ❤️

    OdgovoriIzbriši
  9. Sad sam se slatko nasmijala.za kalkulator.Moja komsinica tako kaze:dok sve kupim pa pravim mogu kupiti gotovo.Ali ne misli na ono najglavnije,porjeklo i zdravlje kupljenih plodova. Zato mi imamo u svojoj basti i vocnjaku vecinu svega.Znademo sta jedemo.Hvala ti Nado za recept krastavaca.Pravim obavezno.Veloki pozdrav od Dusanke.Mnogo plodova iz baste ti zelim..❤️...

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. tako je! Namjerno to nisam spomenula jer smatram da se podrazumijeva. Prirodno uzgojeno povrće nije štetno za zdravlje i to je vrijednost koju ni jedan kalkulator ne može izračunati

      Izbriši
  10. Драгана Илић30. srpnja 2026. u 22:52

    Драга Надо, да сте у животу само овај недељник заједно са Твојим кутком учинили доступним хиљадама људи, по мом мишљењу требало би вас предложити за Нобелову награду!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nobelovci mijenjaju svijet, a mi nastojimo mijenjati sebe.💖

      Izbriši
  11. Nado, još u prošlom Nedeljniku potakla si me na pripremu zimnice, a u ovom pogotovo. Uvijek me na neki način motiviraš i educiraš. Ove godine su mi krastavci zdravi i jako rodni, tako da sam tri tegle već ukuselila. A trenutno mi se fermentiraju ljetni krastavci ( kao bakini❤️) i taman si mi pojasnila u vezi njih sto nisam znala. Beskrajno ti hvala za sve što nam daješ!

    OdgovoriIzbriši
  12. Draga nasa/ moja Nado. Ti nam svaki tekst u Nedeljniku i tvom.blogu ucinis carobnim idejom i rijecima. Dobro kazes svaka teglica je uspomena, srpljenje i zadovoljstvo, rad na sebi i tlu.
    Danas sam te se sjetila jer su rucak bili kifleki- bas ih volim a bit ce za zimnicu u nekoj varijanti. Linkovi- pravovremeno, hvala.

    OdgovoriIzbriši
  13. Snežana Nikolić1. kolovoza 2026. u 07:17

    Draga Nado, puno ti hvala na receptu za "Letnje krastavce", moraću da ga probam. Takođe ti se zahvaljujem na linkovima za zimnice što me je posebno obradovalo. I to baš u pravo vreme! Grlim te 🤗❤️

    OdgovoriIzbriši
  14. 😍😍🤗🤗 Branka i Emilija

    OdgovoriIzbriši
  15. Odličan recept, prirodno konzerviranje, čuvam takve recepte iz bakine stare kuharice.

    OdgovoriIzbriši
  16. Odličan tekst, kao i uvijek. A moram reći da, od kada sam dio ove zajednice, opet imam volju pripremati zimnicu....ne puno, ali grije dušu🥰. Hvala Nado i trag biljke❤️
    Sanja Barlian

    OdgovoriIzbriši
  17. Hvala Nado, oduševili su me ovi prirodno fermentirani krastavci, do sada ih nisam radila, ali od sada su na spisku svake godine, hvala od srca,🙏🏼❤️

    OdgovoriIzbriši
  18. Hvala za ove stare časopise. Nekada sam čitala i izrezivala ali izgubio se vremenom. Kod tebe uvijek neki dah prošlosti koji volim. Sabina

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Vrijeme prebrzo prolazi, a ima još puno toga dobrog za recikliranje

      Izbriši

HVALA ŠTO ĆETE OSTAVITI KOMENTAR