Nadin kutak 52

 

Smokva se već odavno udomaćila u zagrebačkim dvorištima i više nije neobično da na kontinentu imamo obilan urod tog suptropskog voća. 
Na mojoj okućnici raste desetak stabala, većih i manjih. 

Vrlo su zahvalne za uzgoj. 
Ako urod ostalog voća podbaci, smokva je ta u koju se uvijek može pouzdati. 
Često se događa da mi smokve niknu u žardinjerama ili po raznim mjestima na dvorištu gdje joj padne plod ili ih ptice raznesu. 
Na taj način se većina naših smokava smjestila na našoj okućnici. 
Tada bude zanimljivo strpljivo iščekivati i vidjeti kakav će biti plod, ali to je uvijek lutrija jer se može dogoditi da plodonošenje sasvim izostane. 
Smokve su sklone izbijanju mladica pored matičnog stabla, a također se lako razmnožavaju reznicama posađenim u ožujku. 
Ta dva načina su najpouzdanija kada želite baš tu sortu.

Gore su slike iz raznih sezona, a ovih dana beremo zadnje zrele plodove. Na stablima u ovo doba ima još jako puno nezrelih plodova. 

Oni neće uspjeti dozoriti, pa je šteta da propadnu kad se mogu iskoristiti za zimnicu. 

Prije par godina sam vidjela Biljanin (Trag Biljke) recept za ukiseljene smokve, isprobala i ugodno se iznenadila. Slikala sam prije pasterizacije, a nakon nje sadržaj poprimi tamniju boju.

Probajte, poigrajte se okusima!

VIDEO S RECEPTOM:

🠋🠋🠋

Pronašla sam i zanimljiv recept za smokve u medu, pa ću probati i taj način. Ovdje se med termički obrađuje što je šteta, ali ovaj proizvod se jede u malim količinama, pa istinitost tvrdnji da je takav med štetan, ovdje i nije toliko bitna. Drugi recept je za slatko od nezrelih smokvi kojeg također vrijedi probati.

Evo recepata, pa ako probate prije mene, javite dojmove:

Nezrele smokve u medu na južnoafrički način

Sastojci:

500 g nezrelih smokava (tvrde, zelene)
4 žličice morske soli
1/2 žličice praška za pecivo
750 ml meda
1/2 limuna (sok i korica)

Upute:

1. Smokve potopiti u vodu s 4 žličice soli i ostaviti da odstoje preko noći.

2. Nakon toga, smokve dobro isprati i staviti u veliki lonac s 1,5 litrom svježe vode, praškom za pecivo i preostale 3 žličice soli.

3. Zagrijavati do vrenja, zatim smanjiti temperaturu i kuhati 15–30 minuta dok smokve ne omekšaju.

4. Ocijediti smokve, vratiti ih u lonac, dodati med i još 50 ml vode.

5. Ponovno dovesti do vrenja, zatim smanjiti temperaturu i kuhati dok smjesa ne postane gusta i sirupasta.

6. Na kraju, dodati sok i koricu limuna te dobro promiješati.

7. Uliti vruć sadržaj u vruće staklenke, zatvoriti i postupno ohladiti ili u pećnici ili umotane debljom dekom.

Ove medom konzervirane smokve odlične su kao dodatak sirevima, na tostovima ili čak same po sebi kao slatki užitak.

Zašto prašak za pecivo? Njegova uloga nije dizanje, nego omekšavanje i očuvanje boje. On neutralizira mliječni sok koji nezrele smokve ispuštaju i koji je gorkog okusa. Omekšava kožicu smokve, tako da smokve kasnije bolje upiju sirup. Pomaže da smokve zadrže lijepu zelenu boju, umjesto da posmeđe tijekom kuhanja. 

Slatko od zelenih smokava

Sastojci:

1 kg nezrelih zelenih smokava
1 l vode (za kuhanje smokava)
1 kg šećera
1 šalica vode (za sirup)
nekoliko karanfilića
sok 1 limuna

Priprema:

1. Smokve operi i stavi u lonac s vodom. Pusti da zakuhaju i kuhaj oko 10 minuta.
2. Ocijedi ih i ostavi da se malo ohlade – tek toliko da ih možeš primiti rukama.

3. Svaku smokvu lagano stisni između prstiju kako bi izašao gorak sok. Možeš im prethodno probosti kožicu iglom da lakše izađe tekućina.
4. Postupak ponovi još jednom: ponovno ih prokuhaj 10 minuta, ohladi i ponovno iscijedi.
5. Smokve zatim ostavi u cjediljki da se dobro ocijede.

Sirup:
6. U drugom loncu pomiješaj šećer i vodu te zagrijavaj uz miješanje dok se šećer potpuno ne rastopi i sirup ne zakipi.
7. U vrući sirup pažljivo dodaj ocijeđene smokve i kuhaj 20–30 minuta na laganoj vatri.
8. Dodaj karanfilić i, prema želji, malo limunovog soka za svježinu i da se sirup zgusne.
9. Ako se na površini stvori pjena, ukloni je žlicom.
Završetak:
10. Kada se slatko zgusne, makni s vatre i pusti da se ohladi.
11. Vruće ulij u sterilizirane, još vruće staklenke, dobro zatvori, zamotaj dekom i ostavi da se postupno ohladi.

🍁  🌿  🍂  🍁  🌿  🍂  

Prošli tjedan sam pripremala posude na terasi za sadnju azijskog povrća, sjećate se onih malaca iz kutka broj 48 i 49 koje sam sijala na Krku i vozila u Zagreb, a sjeme mi je dala Bilja Od Milja. Sada su to lijepo razvijene sadnice. Većinu sam presadila u spirale, neke su pojedinačno u čašicama, a neke su još u kolektivu kako sam ih i dopremila. Nedostaje mi vremena, ali snalazim se nekako. Na vrtu je veliki rizik da će ih pojesti puževi jer su još uvijek aktivni, pa nastojim što više azijskih posaditi na terasu i po gajbicama na dvorištu.

Jedna grupna svih 18 sorti i pojedinačne fotke: 

🍁  🌿  🍂  🍁  🌿  🍂 

Posude na staroj terasi u kojima će ove zanimljive biljčice 

dobiti svoje mjesto:

Većinu posuda sam napunila raznim salatama:

Ovdje su već neke kupusnjače od prošle godine i od ovog proljeća, te blitva u prvom planu.

🍁  🌿  🍂  🍁  🌿  🍂 

Na dvorištu je još uvijek šareno. 

Amaranti samo što nisu krenuli sipati sjeme, a begonija polako prepušta vladavinu grmolikim krizantemama. 

💗  💗  💗

Nadin kutak 51

Prvi ovojesenji mraz je prošetao mojim vrtom, ali je bio dosta blag. Paprike i patlidžani imaju šansu još plodonositi, a također i tomatilo, te većina rajčica. Tikvenjače (krastavci, tikvice, tikve...) su nastradale, osim onih koje rastu ispod voćaka pa su ih njihove krošnje zaštitile.

Mnogi vrtlari već prije najavljenog mraza uklanjaju biljke s vrta, kao da žele što prije završiti sezonu i "zatvoriti" vrt. To je velika šteta, jer upravo nakon tog prvog mraza se često dogodi još jedan topli val koji je u stanju donijeti još jednu obilnu berbu. Samo je potrebno biljke pokriti agrotekstilom, laganim dekicama, kartonima, sijenom... 

Na slikama ispod su kasne berbe paprika u mom vrtu, u prošlim sezonama.

🠟 🠟

kraj listopada, 2022.

🠟 🠟

kraj listopada, 2022.

🠟 🠟

početak studenog 2024.

🠟 🠟

sredina i kraj listopada 2023.

🠟 🠟
studeni, 2023.

🠟 🠟

studeni, 2016.

Meteorolozi su podijeljeni kada je u pitanju mogućnost predstojećeg babljeg ljeta, pa ga jedni najavljuju, a drugi negiraju tu mogućnost. 

Kod mene ima još dosta biljaka kojima treba dati šansu, pa ću ipak pričekati jer mi je vrt blizu, uz kuću i stignem reagirati na vrijeme.

🌞  🌞  🌞

Batat u kantama nije reagirao na ovaj slabi mraz. Njegove gomolje ću vaditi nakon što mu idući mraz ošteti čitavi nadzemni dio, a do tada se listovi mogu brati i koristiti kao špinat.

 🠟 🠟

Tomatilo također nije pokazao posljedice mraza

🠟 🠟

još neke rajčice koje neometano rastu 

i odgovaraju im ovi jesenji uvjeti

🠟 🠟

Ubrala sam još neke sorte rajčica koje sam uzgajala po prvi puta.

 🠟 🠟

Gargamel, vrlo rodan, ukusan, 

dekorativnih plodova, visokog rasta. 

Odličan je i ostavljam sjeme za sljedeću sezonu.

White sensation, vrlo lijepa rajčica boje slonove kosti, bez imalo kiseline, odlična za ljude s gastritisom. Vrlo rodna, visokog rasta. Na slici je zadnja berba pa su i plodovi manji nego što je karakteristika te sorte. Jako mi se sviđa i ostavljam sjeme za sljedeću sezonu.

Zlatava je vrlo ukusna i slatka rajčica. Plodovi su veličine ping-pong loptice. Posebna je po svojoj narančastoj boji kože u kontrastu s jarkocrvenom bojom unutrašnjosti. Također ostavljam sjeme za narednu sezonu.

Christmmasy longkeeper tomato je sorta koja se čuva do Božića. 

Kasno dozrijeva i specifičan je što počinje crvenjeti iznutra prema van. Vrlo je rodan, kvalitetnih plodova veličine jabuke. 

Žao mi je što nije bolje sačuvan od stjenica jer mrežaste vrećice nisu bile dobro zategnute oko stabljike i kukci su mogli nesmetano ulaziti. 

Zbog toga su uništili preko pola uroda, a to je vrlo rodna i stvarno posebna rajčica koju itekako vrijedi sačuvati. 

Ovakve situacije me jako ražaloste jer je dug put od nabavke sjemena, preko sjetve i uzgoja koje uključuje svakodnevnu brigu oko nejakih presadnica koje često u rano proljeće po nekoliko puta na dan unosim i iznosim iz kuće, mijenjam im mjesto da bi imale više ili manje sunca, dohranjujem, pikiram, sadim na vrt gdje ponovo počinje borba s voluharicama i puževima. 

Dug je to i mukotrpan put dok ne uberem plodove i smjestim ih u gajbicu. A sve to se uništi brzopletošću kada treba adekvatno staviti zaštitu na plodove. Srećom i takvi se plodovi mogu ostaviti za sjeme, ali je velika šteta što pola uroda nije za konzumaciju.

Lucinda je rajčica koju nastojim svake godine posaditi na vrt jer mi je jako lijepa. Ima narezuckani oblik listova nalik listovima mrkve, plodovi su joj prugasti, najprije zeleni, pa mliječno bijeli i kada dozore poprime žutu boju. Vrlo je ukusna i rađa do prvih mrazeva.

Julirot rajčica, rijetka sorta. Malo krupnijeg ploda od obične cherry rajčice. Otporna, još uvijek lijepo raste i plodonosi. Obavezno uzimam sjeme za nove sezone.

Ušli smo u jesen, 

s njom uvijek dolazi i mnogo boja, 

a boje nam uljepšavaju život.

🍁 🍂 🍁 🍂

fotografija s interneta

Nadin kutak 50

 

    Lijep je ovo broj. Jubilarni. To znači da se kontinuirano družimo, već 50 ponedjeljaka. U tih pedeset ponedjeljaka izmijenilo se i godišnjih doba, i boja u vrtu, i prizora na fotografijama, ali moja želja je od početka ista - da vas barem na trenutak povedem u moj svijet prirode i ljepote. 

    Ponedjeljak je obično najmanje voljeni dan u tjednu, a meni je velika radost znati da je barem nekome od vas moj kutak bio razlog za vedriji početak tjedna. Ovi tekstovi nisu samo bilješke iz mog vrta, oni su dio našeg zajedničkog razgovora i vjerujem da vi koji čitate, komentirate i vraćate se iznova -  prepoznajete i svoje trenutke u mojima. 

    Nastojim ponuditi sadržaj koji bih i sama voljela čitati, jer znam da se neiskrenost lako prepozna i ostavlja čitatelja praznim. Ne  volim hladan, stručni ton bez osobnog dojma i zato pišem kao da pričam s prijateljima. 

    Mnoštvo slika iz vrta, biljaka, prizora iz prirode ima funkciju da vam privuče pažnju, da se zaustavite nad prizorom kao ja kada sam fotografirala, da vas opusti, pobudi u vama lijepe osjećaje i uljepša vam dan. 

    Biljke i sva priroda sa svojim bićima su tako savršeno lijepi da je  velika šteta otići sa ovog svijeta ne oduševivši se njima. Nadam se da sam uspjela uljepšati makar jedan vaš ponedjeljak. 💖

🌺  🦋  🌼

    

 Prošli dani su bili bogati kišom i mnogim biljkama je to jako godilo. Kornišoni su živnuli i ubrzano stvaraju nove plodove. Dok sam bila na moru, rasli su u svim smjerovima, bez kontrole, pleli se po voćkama, rajčicama, dijelili špage s metarskim mahunama. Iznenadio me njihov brzi rast.

Male,  slatke tikve "Baby Boo" su pobjegle s gredice i popele se na 3 metra udaljenu voćku.  

Korijen svjetlosti (kineski jam) se osuo zračnim gomoljima, nalik maleckim krumpirićima, koje treba pažljivo brati jer otpadaju i na najmanji dodir. Oni biljci služe za razmnožavanje.

Pepino dinja (Solanum muricatum) u zadnjoj cvatnji ove sezone. Ići će na prezimljavanje u kuću. Treba rano krenuti sa sjetvom da bi se dočekala berba, pa je puno praktičnije biljku prezimiti, ali nije baš lako. Jako ju napada crveni pauk pa treba o tome povesti računa. 

Rajčice su nikle posvuda iz otpalih plodova.

Zadnja berba gorke dinje, koštice iz prethodnih zrelih plodova već su spremljene za novu sezonu.

Skupila sam i još sjemenja bamije, od svih osam sorti koje sam posadila i baš im se veselim u sljedećoj sezoni.

Dodala sam zaštitu od puževa na oštećene biljke poput ove. Lisnati kelj "Duzzling blue" je zarastao u slak koji ga je donekle štitio od puževa, srećom, na vrijeme sam ga spazila i stavila mu mrežastu vrećicu da bezbrižno raste. Još ima rajčica koje nisam ubrala i zaštićene su mrežicama od stjenica.

Bijele japanske anemone su krenule sa cvatnjom i uljepšavaju ulazak u dvorište.

Berba plodova pred vikend. Malo po malo, jer treba puniti police  zimnicom. Odmarat ćemo kada (ako) padne snijeg.

Jučer sam samljela i osušila oko dva kilograma šipka za čaj. Mnogima je ovo udarno vrijeme za spremanje zimnice, pa vam stavljam linkove na sušenje šipka, džemove od dunja i šljiva i jedan prefini recept za zimnicu od rajčice. 

🠞Šipak-za-caj

🠞Džem-od-dunja-jednostavno-bez-guljenja

🠞Džem-od-šljiva

🠞Chutney s-Đolic-livade

na kraju stavljam ispravak recepta za ZVRK PITU Ljiljane Dramlić, iz "Nedeljnika Trag Biljke" broj 50, greškom sam ispustila dio recepta u kojem pišu sastojci, pa vam ovdje pišem cijeli recept: 

ZVRK PITA

Za tijesto:

200 ml mlakog mlijeka

8 g suhog kvasca ili 30 g svježeg

1 čajna žličica šećera

100 ml jogurta

100 ml ulja

500 g brašna

1 čajna žličica soli

50 g maslaca za premazivanje (može i mast, ulje ili margarin)

Za nadjev:

300 g svježeg špinata (može i kelj ili blitva)

250 g sira

2 bjelanjka

malo soli

Za premazivanje:

2 žumanjka

Priprema je vrlo jednostavna. Zamijesi glatko tijesto i ostavi ga da naraste, tako da se udvostruči. Zatim ga podijeli na 6 kuglica. Svaku razvuci tanko. Dobiveni list tijesta premaži najprije napola otopljenim maslacem, a zatim nadjevom (ukupnu količinu nadjeva podijeli na 4 dijela). Postupak ponovi i s drugom korom, dok se treća ne premazuje.

Složi listove redom – 1. + 2. + 3. – pa ih blago još malo rastanji valjkom. Isti postupak ponovi s preostale tri kuglice. Dobiju se dvije kore debljine do 0,5 cm koje treba izrezati na trake širine 1,5–2 cm. Svaku traku uvij tako da dobije spiralni oblik, a zatim je motaj u krug u podmazanom limu za pečenje. Premaži žumanjkom, pospi sezamom i peci na umjerenoj temperaturi dok ne porumeni. Dobar tek! 🍴

HVALA NA ČITANJU!

💗