četvrtak, 31. listopada 2024.

Šipak za čaj, Pekmez od šipka, Pita od šipka

Šipak (Rosa canina) za čaj berem prije mraza, kad bobe još nisu počele mekšati i dok su svijetlo-crvene boje. Tad navodno sadrže najviše vitamina C. Kad nakon mraza bobe postanu mekane i tamnocrvene,  tada su najbolje za pekmez. Moja obitelj ga bere svake godine jer nam je to dragocijeni izvor vitamina C preko zime.

Naišla sam na podatak da šipak u sebi sadrži C vitamin u obliku koji je postojan na sušenje i kuhanje i da se održi i do sat vremena nakon kuhanja čaja.

Bere se u rujnu, listopadu i studenom. 

Plod šipka 


Ubrani  šipak treba usitniti. U bobama su sitne koštice koje su jako tvrde pa otežavaju posao. One daju čaju finu aromu po vaniliji. 
Za usitnjavanje koristim sjeckalicu. Stavim oko dvije šake šipka, uključim na par sekundi dva do tri puta, između sjeckanja malo protresem. Često se u svježem šipku nakon što stoji ubran nekoliko dana, pojave crvići, pa ga je potrebno što prije osušiti ili na neki drugi način spremiti.  Osim sjeckalicom može ga se prepoloviti uzdužno ili barem zdrobiti, ali sušenje mora uslijediti što prije nakon berbe.
Ako se šipak dovoljno ne osuši, upljesniviti će se.
Nakon što šipak sameljem, stavim ga na plitke posude u tankom sloju i najčešće sušim u pećnici na 
40 - 50°C, noću kada je jeftinija struja. Vrata pećnice držim malo otvorena (umetnem dršku kuhače) Svaka dva do tri sata promiješam i za  jednu noć je posao gotov. Ako imam veću količinu, rasporedim ga u više tepsija i onda ih premještam, jer se na vrhu najbrže osuši.
Može se sušiti i na radijatorima, u prikladnim posudama.

Kad je suh, protresem ga u velikoj cjediljki za čaj da se izdvoje sitne dlačice koje budu jako nezgodne ako zapnu u usnoj šupljini ili grlu. Prosijani šipak spremim u deblje papirnate vrećice (ambalaža od šećera, brašna...) ili u staklenku zatvorenu papirnatom salvetom ili platnenom krpom.

ČAJ:
Šipku treba malo više vremena da otpusti svoju aromu i ljekovitost, pa ga je dobro držati u hladnoj vodi što duže (par sati) i nakon toga kuhati. Ostavim ga da ključa oko 10 minuta i procijedim tek kada se ohladi na temperaturu za piće. 

šipak pripremljen za čaj

 


Cvijet divljeg šipka (Rosa canina)
 slika preuzeta sa Wikipedia.org, autor Roberta F.


 slika preuzeta sa Wikipedia.org

PEKMEZ:
Pekmez od šipka spada među najfinije pekmeze, ali ga nije jednostavno napraviti. Potrebno je šipak omekšati kuhanjem, vrlo ga je nezgodno pasirati u kućnim uvjetima, a nakon toga treba odvojiti puno vremena da bi se od te mase dobio finalni proizvod.
Stoga svake godine kupim već prethodno pasirani šipak, ima nekoliko OPG-ova u okolici Zagreba za koje znam da se bave uzgojem šipka i prodajom pasirane mase u pakiranjima od 3 ili 5 litara.
Moj dobavljač ima plantažu običnog divljeg šipka i uzgaja ga na prirodan način, bez upotrebe "kemije". Takav šipak je prepun trnja i bere se strojno. Postoje hibridi divljeg šipka, oni imaju puno manje trnja te nešto crvenije i krupnije plodove. Mogu se nabaviti u rasadnicima.

Od već pasiranog šipka je vrlo jednostavno napraviti pekmez. Ja dodam šećer (na 6 litara - 2 kg šećera) i kuham dok ne postignem željenu gustoću. Pakiranje od 3 litre ove sezone košta 17 eura i od te količine se dobije oko tri staklenke od 720 ml, solidne gustoće. Sezona upravo završava i većina je već prodala svoje količine, ali provjerila sam, još uvijek se može naručiti na nekoliko mjesta. Prodaje se pod nazivima: pasirani šipak (šipurak), šipkova juha, šipkova pasta...


pakiranja pasiranog šipka

PITA OD ŠIPKOVOG PEKMEZA (ŠIPAK PITA)




Vrlo ukusan kolač koji podsjeća okusom na medenu pitu, ali je puno, puno bolji.

Tijesto:
6 žlica šipkova pekmeza
100 g masti
100 g šećera
7 žlica vode
500 g brašna
1 žlica sode bikarbone
1 jaje
Pekmez, mast, vodu i šećer zagrijati na vatri, stalno miješajući, malo rashladiti i dodati jaje i sodu bikarbonu. Umijesiti tijesto, razvaljati pet kora. Peći se na papiru za pečenje na 180°C stupnjeva 6 - 7 minuta.

Krema:
7 dl mlijeka 
6 žlica brašna
prstohvat soli
250 g maslaca
250 dag šećera u prahu 
Kremu se skuhati kao puding (brašno i sol umiješati u malo hladnog mlijeka i ukuhati u ostatak mlijeka). U hladno umiksati maslac izrađen sa šećerom i  premazivati kore. Na vrh staviti dasku za rezanje ili neki pladanj sa teretom. 
Sljedeći dan, kada omekša, rezati

subota, 27. siječnja 2024.

SALATA - kako doći do sjemena salate uzgojene u svom povrtnjaku?

mješavina sorti salate čije sam sjeme dobila od Biljane Banović, 
osnivačice i mentorice edukativne vrtlarske zajednice Trag Biljke


hrastov list, crveni


starinska salata, zelena i crveni hrastov list



Veliki sam zaljubljenik u salate. Tijekom godina stvorila sam već lijepu zbirku sorti, ali svaka nova je uvijek dobrodošla. One su vrlo jednostavne za uzgoj, nije teško sačuvati njihovo sjeme, a mogu se uzgajati i konzumirati doslovno čitavu godinu. Samo treba poznavati sorte i njihove osobine, te ih maksimalno iskoristiti.
Na fotografijama su salate iz mog uzgoja.

Salata je član obitelji Asteraceae i vrste Latuca sativa, koja se dijeli u četiri glavne vrste:

  • 1. Glavate salate su puterica ili maslenka - salata s glatkim, jedva udubljenim listovima i batavia salata s hrskavim, više ili manje udubljenim listovima.
  • 2. Rimska, romanska salata duguljastog oblika i dugih listova.
  • 3. Lisnata salata uglavnom ne oblikuje srce, a neke sorte imaju lišće s vrlo naboranim rubovima.
  • 4. Šparogasta salata ili celtuce, uzgaja se najviše u Aziji, zbog svoje sočne stabljike i nježnog lišća.

Važna karakteristika salate je sposobnost prilagodbe klimi i godišnjim dobima. Postoje sorte koje su posebno otporne na zimske hladnoće ili toplinske valove. 

 
salata Lollo rosso u društvu s peršinom

mješavina raznih sorti, u kombinaciji s graškom, lukom
 i prošlogodišnjim toskanskim keljom

🌿🍃🌺🍂🌿🌼🌸🌾🌱🍂🍀🌻🍃🌺

OPRAŠIVANJE

Cvijet salate je hermafrodit tj. samooplodan, Muški i ženski organi su u istom cvijetu i međusobno kompatibilni.
Postoji mogućnost oprašivanja između različitih sorti pomoću insekata. Što je klima toplija to je mogućnost križanja veća. U nekim regijama svijeta postoje divlje sorte salate koje se mogu križati s kultivarima.
Kako bi se izbjeglo križanje, dvije sorte salate uzgajaju se na udaljenosti od najmanje nekoliko metara jedna od druge u umjerenim krajevima, a na još većoj udaljenosti u toplim krajevima. Sorte se također mogu izolirati korištenjem mreža protiv komaraca, pa ih naizmjence otkrivati. Sjetva i sadnja različitih sorti u različito vrijeme također je odličan način kako bi se izbjeglo njihovo istodobno cvjetanje. Ipak, sjeme treba posijati dovoljno rano kako bi biljka imala vremena za stvaranje sjemena.

šparogasta i rimska crvenolisna


🌿🍃🌺🍂🌿🌼🌸🌾🌱🍂🍀🌻🍃🌺

ŽIVOTNI CIKLUS

Salata za sjeme uzgaja se na isti način kao i salata za prehranu. Zbog održavanja dobre genetske raznolikosti profesionalni proizvođači sjemenja ostavljaju barem  desetak biljaka za sjeme.
Mnogo pažnje se posvećuje odabiru biljaka prema specifičnim karakteristikama sorte kao što su oblik, boja ili sezona rasta. Ako se to ne učini, s vremenom će se izgubiti te karakteristike. 
Glavata salata ima srce od kompaktnih listova. 
Batavia salata ima hrskave, urezane listove. 
Kao što joj naziv govori, zimska salata se uzgaja tijekom hladnog doba godine i daje sjeme sljedeće proljeće. Na taj način zadržava sposobnost podnošenja niskih temperatura. 
Određene sorte salate imaju poteškoća s izrastanjem sjemene stabljike kroz glavicu, najčešće kada je glavica vrlo kompaktna. Ponekad im možete pomoći tako da pažljivo zarežete prorez na vrhu glave kako se krhki pupoljak ne bi ozlijedio. Alternativno, možete ukloniti listove koji okružuju srce jedan po jedan. Lišće je sklono truljenju kada je vrijeme vlažno. Kada se to dogodi, oni se također moraju ukloniti.
Rascvjetana salata može doseći prosječnu visinu od jednog metra. Ovisno o uvjetima okoline, potrebno je između 12 i 24 dana da se sjeme formira nakon cvatnje. Glavice salate cvjetaju postupno i stoga sjeme ne sazrijeva u isto vrijeme. Pupoljci, cvjetovi i sjemenke nalaze se na istoj biljci u isto vrijeme.
Zrelost sjemena utvrđuje se uzimanjem osušene glavice i gnječenjem između palca i kažiprsta. Ako se sjemenke ne odvoje, moraju dalje sazrijevati. Kada sjemenke lako ispadnu iz glavice, spremne su za berbu. Najkvalitetnije sjemenke se nalaze na glavnoj, središnjoj stabljici salate. 
Vremenski uvjeti imaju veliki utjecaj na kvalitetu sjemena. Kišovito, vlažno vrijeme remeti formiranje sjemena, a prevelika vlažnost čini sjeme osjetljivim na gljivične poremećaje. U određenim regijama biljke za sjeme treba uzgajati pod zaštitom.

Tri načina za uzimanje sjemena:

1. Prve zrele sjemenke bi se trebale odmah mogu sakupiti, time se osigurava barem mali urod. 
Stavite kantu, vrećicu ili plahtu ispod sjetvene glave i tresite je tako da sjeme ispada. Ostatak neka nastavi sazrijevati na biljci.

2. Također je moguće pričekati da barem polovica sjemenja sazrije, a zatim odrezati stabljiku cvijeta, položiti na stol ili staviti u veliku tkanu prozračnu vrećicu. Vrećicu objesite na zaštićeno, dobro prozračeno i suho mjesto. Sjeme će tako završiti sazrijevanje bez obzira što cvjetna grana više nije na matičnoj biljci.
3. U slučaju lošeg vremena u razdoblju sazrijevanja, treća mogućnost je iščupati biljku s korijenom, staviti vrećicu oko korijena kako se zemlja ne bi pomiješala sa sjemenom te objesiti biljku naglavačke na suho, dobro prozračeno mjesto. Dobra količina sjemena nastavit će dalje sazrijevati.

cvjetna grana salate

zrelo sjeme na cvjetnoj grani

🌿🍃🌺🍂🌿🌼🌸🌾🌱🍂🍀🌻🍃🌺

IZDVAJANJE, SORTIRANJE i POHRANJIVANJE sjemena

Cvjetne stabljike trebaju biti potpuno suhe kada se sjemenke uklanjaju. Glavice se trljaju između prstiju i dlanova i većina sjemenki se lako odvoji. Neoprašeni cvjetovi dati će prazno sjeme. Zbog toga je dobro učiniti odvajanje puhanjem: sjeme usipajte u pliću posudu,  lagano tresite i istovremeno lagano pušite po površini, tako ćete ispuhati svo prazno i neklijavo sjeme, te ostatke lišća i stabljike. 
Sjeme se zatim usipa u plastičnu vrećicu u koju treba staviti papirić s nazivom vrste, sorte, godine proizvodnje, mjesta uzgoja i ostalih podataka koji su nam važni. Čuvanje sjemena u zamrzivaču nekoliko dana, ubija ličinke nametnika.
Sjemenke salate zadržavaju klijajavost u prosjeku 5 godina, a one čuvane u zamrzivaču oko 9 godina, pa i duže. Kada su uvjeti skladištenja neadekvatni, sjeme salate vrlo brzo gubi sposobnost preživljavanja. Jedna biljka može proizvesti 10 do 15 grama sjemena.
U 1 gramu ima oko 1000 sjemenki.

razne sorte salate iz mog uzgoja, od presadnica do berbe