Čudo stvaranja kod biljaka

 

🌱🌱🌱Biljke su svuda oko nas – rastu uz puteve, prekrivaju šume, udomljujemo ih u svojim vrtovima i domovima. No, koliko ih zaista razumijemo? 

Prije nekoliko godina sam pročitala knjigu Čudo stvaranja kod biljaka autora Haruna Yahye i ostala očarana jednostavnošću na koji autor opisuje savršenstvo biljnog svijeta. Ova knjiga nije tipični botanički priručnik, već vodič kroz fascinantne procese koji stoje iza svakog lista, cvijeta i sjemena.

Jedna od stvari koja me najviše dojmila je način na koji autor opisuje biljke kao aktivne i inteligentne sudionike u prirodi. Nisu to pasivni organizmi prepušteni slučaju – biljke komuniciraju, štite se, prilagođavaju i čak surađuju s drugim vrstama. Primjerice, fascinantno je kako neke biljke proizvode posebne mirise da privuku određene oprašivače ili kako stabla putem korijenja mogu slati signale i razmjenjivati hranjive tvari s drugim biljkama u svojoj okolini.

Svaki biljkin list je zapravo mala solarna tvornica koja koristi sunčevu energiju za pretvaranje ugljičnog dioksida i vode u kisik i hranu. Sve to se odvija neprestano, u savršenoj harmoniji, bez našeg uplitanja. 

Ako volite provoditi vrijeme među biljkama, ova knjiga će vam otvoriti oči i natjerati vas da još pažljivije promatrate svijet oko sebe. Više nikada nećete gledati običan list istim očima – vidjet ćete u njemu pravo malo čudo stvaranja.

Meni je svaka sezona čudesan put od sjemena do vrta punog cvijeća i ruku punih plodova. Prava je privilegija u tome sudjelovati.

 Na ovom linku možete pročitati cijelu knjigu: stvaranje-kod-biljaka.pdf

🌱🌱🌱Fotografije mojih malih čuda kroz razne sezone:

Cvjetovi i plodovi tikve lagenarije. Latice cvijeta su nježnije od leptirovih krila. (fotografija iz mog vrta)

Ljiljani u mojoj kolekciji. Njihov opojan miris se širi čitavim dvorištem.

🌱🌱🌱Moj put od sjemenja do plodova:

🌱🌱🌱Hvala na čitanju! 💚💗

Korijen svjetlosti (kineski jam)

🌿Zovu ga još i cimetni jam - zbog mirisa njegovih sitnih, neuglednih cvjetića koji rastu iz pazuha lista. Nakon cvatnje, biljka na bazi lišća razvije male zračne gomoljiće nalik sićušnim krumpirima (veličine do 2 cm), od kojih svaki može stvoriti novu biljku kada se posadi. 

🌿 Uzgaja se zbog velikih podzemnih gomolja koji u prvoj godini ne prelaze 500 grama, a nakon 3 do 4 godine dostiže punu zrelost i tada gomolji mogu doseći preko 4 kilograma i 1 metar duljine. Taj podzemni dio je vrlo ljekovit. Svaka biljka može proizvesti jedan ili više ovih podzemnih gomolja koji su okusa sličnog krumpiru, a koriste se u mnoge svrhe, kao što je prikazano na infografici (slika s interneta): 

Početkom veljače 2023.g. mi je Biljana Banović, naša biljna vila🌱 poslala nekoliko zračnih gomoljića kineskog jama poznatog i po nazivu Korijen svjetlosti. To je bio moj prvi susret sa tom biljkom tako lijepog imena. 

Zanimalo me zašto mu je ime Korijen svjetlosti🌞 

Malo sam istražila i naišla na sljedeće: Rudolf Steiner, začetnik biodinamičke poljoprivrede je smatrao da su mehanizirane poljoprivredne prakse počele  iscrpljivati proizvode od prirodnih sila koje bi hrana trebala donositi u ljudsku prehranu. Tumačio je da ova vrsta kineskog jama može unutar svog biljnog tijela  pohraniti velike količine tzv. svjetlosnog etera – elementa kojeg većina naše hrane gotovo u potpunosti nema. Bez njega, ljudima je puno teže postati svjesnima svoje prave prirode tj. da su duhovna bića koja trenutno žive unutar fizičkih tijela. Bez svjetlosnog etera, smatrao je on, materijalizam preuzima prevlast, a ljudi ostaju nesvjesni svega osim fizičke, materijalne stvarnosti. 

Ovo zapravo mnoge duhovnosti tumače, samo svaka na svoj način, ali svakako nam daje za razmišljati na koji način u današnje ludo vrijeme pristupamo hrani i obilju koje donosimo na svoj stol. Koliko u tom obilju ima onoga što nas hrani, a koliko nam toga škodi? Koliko nas je pronašlo svjetlost i nosi svoju svjetiljku upaljenu da bude spremna osvijetliti tamu s kojom ćemo se u neki dan i sat morati suočiti?

 

zračni gomoljići i korijen kineskog jama, slika s interneta

gomoljići puštaju klice

Jam ima naviku rasti jako u dubinu i tada mu je korijen tanak i dugačak, pa se lomi pri vađenju. Stoga ga je potrebno posaditi u neku posudu jer se korijen počinje debljati tek kada dođe do tvrde površine. 

Prvu godinu sam gomoljiće posadila u plastični duboki sanduk na svojoj terasi jer nisam htjela riskirati da ga na vrtu pojedu voluharice. Razvile su se lijepe, bujne biljke, dobila sam nove zračne gomoljiće i u jesen sam izvadila tri korijena veličine prosječne mrkve. Nisam tada još znala da korijen podnosi veće minuse i čuvala  sam ih u kući.

mlade biljke početkom lipnja

U proljeće su gomoljići pustili klice, pa sam ih posadila u posude za presadnice, a korijenje u vrt, jer sad sam imala dovoljno u slučaju da na vrtu ne opstanu. Izabrala sam centralno mjesto na vrtu jer sam od Biljane saznala da on pozitivno utječe na čitavo svoje okruženje. Od tri pritke sam napravila vigvam na kojem su biljke formirale lijep zeleni prizor koji je u jesen bio još raskošniji kada je lišće promijenilo boju. Na fotografijama je kineski jam u mom vrtu od srpnja do kraja rujna, kada lišće poprima divne vatrene boje i tada izgleda kao da stvarno svijetli.

na gredici zajedno s amarantom, tikvicom, kukuruzima, suncokretom, rajčicama, brsečkom broskvom, kadificama i lavandom

faza cvatnje, kad otpušta predivan miris

zračni gomolji na biljci

korijen svjetlosti na početku jeseni 

Pošto mu se na ovom mjestu očigledno sviđa, neću ga premještati i ostaviti ću mu slobodu. 

dodatak: 21.10.2025.

Biljke su odlično prezimile i sve tri su pustile mladice. Uz njih sam posadila još tri nove uzgojene iz njihovih gomoljića i imala sam cijelu sezonu divan prizor u centralnom dijelu vrta. 

početak lipnja, 2025

srpanj, 2025

kolovoz, 2025.

rujan, 2025.

rujan, 2025.

listopad, 2025
kraj vegetacije sa obiljem zračnih gomolja

berba gomoljića: sa šest biljaka sam ubrala na stotine njih, a još toliko ih je ostalo neubranih

 

LIMUNSKA TRAVA - umnožite ju sami od stabljika kupljenih u trgovini

🌱  🌿  🌱  🌿  🌱  🌿  🌱  🌿

Jako volim tu biljčicu jer predivno miriši, jednostavno se uzgaja, a još jednostavnije razmnožava. 

Prije par dana sam prošla odjelom povrća u jednom supermarketu i vidjela da prodaju svježe listove limunske trave (lat. Cymbopogon citratus). To me potaklo da vas nagovorim da ju probate uzgojiti kao što sam i ja. 

Ljekovita je i od nje se radi čaj, sok, esencijalno ulje, a koristi se puno i u kulinarstvu. Ja ju koristim najviše za čaj.

Može se uzgojiti i iz sjemena (već duže vrijeme se može nabaviti u redovnoj prodaji u poljapotekama), ali možete napraviti kao ja prije par godina, kada sam u  supermarketu kupila pakiranje od nekoliko stabljika i od njih dobila nove biljke. Naravno, u rasadnicima se mogu kupiti već gotove biljke u teglama, ali ovako je puno zabavnije i jeftinije, a vrlo je jednostavno.

Evo nekih od pakiranja sjemena kakvo se može naći u poljoapotekama:

foto: internet

Potrebno je da kupite stabljike koje su odrezane tik uz sami korijen. Na tom mjestu je prstenasto suženje kao što se vidi na fotografiji ispod. Iz tog dijela će izaći novo korijenje i mlade biljčice.

pakiranje svježe limunske trave koje sam kupila u supermarketu

Donji dio sam odrezala na 3 cm i stavila u prozirnu čašu s vodom. Voda mora biti 1 cm niža od reznica i potrebno ju je mijenjati svakih par dana. 

Čaša sa reznicama treba stajati na toplom i svjetlom mjestu jer će toplina potaknuti brži rast korijenja, a svjetlost će spriječiti da se mlade biljčice previše izduže. Najprije kreću rasti listovi iz sredine reza, na slici dole označeni žutim strelicama. Nakon 10-ak dana (ovisno o toplini okoline) trebali bi se pojaviti prvi korjenčići i postranični izboji, na slici označeni zelenim strelicama. Može se taj rok i odužiti, zato treba biti strpljiv.

reznice nakon desetak dana
(foto: N. Radinić)

reznice spremne za sadnju
(foto: N. Radinić)

Kada je korijenje dužine oko 2 cm, reznice se mogu posaditi u manju posudu pojedinačno ili u veću zajedno. Od jedne reznice će se razviti nekoliko novih biljaka, koje se po potrebi režu ili odvajaju od matične biljke i koriste za čaj i slično.

Biljke držim vani, na sunčanom mjestu. Jako dobro podnose sunce. Zalijevam kada se zemlja prosuši. 

U jesen kada zahladi, prije mrazeva spremam ih u zatvoren prostor. Odrežem na 5 cm iznad zemlje, odrezani dio spremim u zamrzivač, a posudu sa biljkama čuvam u podrumu gdje je hladno ali nema opasnosti da će smrznuti. U proljeće ih vadim van i tada opet kreće ubrzani rast novih listova, tj. stabljika. Mogu prezimiti i na toplom, kao sobno cvijeće, ali kod mene nema dovoljno mjesta za sve jer je kuća zimi pod okupacijom presadnica povrća i cvijeća koje mora biti na toplom. Može se iz posude iščupati dvije-tri biljke sa korijenom, skratiti na desetak cm i držati do proljeća u čaši s vodom na sobnoj temperaturi. Listovi i korijen će i dalje rasti, a s dolaskom proljeća se korijen i listovi prikrate i posade u posudu sa zemljom. 

recepti s brošure u pakiranju

☕☕recept za čaj sa stranice krenizdravo.dnevnik.hr

čaj od limunske trave se može koristiti za:

• opuštanje,
• održavanje zdravlja usne šupljine,
• smanjenje osjećaja boli,
• smanjenje nadutosti.

izrada čaja:

1. Grubo nasjeckajte dvije stabljike limunske trave (srednje veličine).
2. Prokuhajte 2 – 3 dcl vode te prelijte preko stapki limunske trave i nekoliko listića mente.
3. Ostavite da odstoji 10-ak minuta, procijedite i po želji zasladite.

🌱  🌿  🌱  🌿  🌱  🌿  🌱  🌿

Kraljevi zimskog povrtnjaka i kuharica s receptima iz 1974. godine

ukrasni (ali jestiv) kelj u posudi na mojoj terasi

Imati berbu svog povrća tokom zime je velika blagodat. Naravno, trebalo se potruditi na vrijeme i odraditi sjetvu u roku, posaditi biljke na gredice, hraniti ih i braniti kako bi zimu dočekale otporne i jake. 

U mom vrtu nema velikih problema sa ušima, gusjenicama i stjenicama koje su inače poznate po tome da nam mogu dosta zagorčati život kada su kupusnjače u pitanju, ali zato su puževi dali sve od sebe da dobro zapamtim ovu sezonu. 

Morala sam biti tri koraka ispred njih, misliti i planirati puno unaprijed i sve svoje aktivnosti u vrtu (sjetvu, sadnju, zalijevanje, prihranu, košnju, malčiranje, pa i berbu) potpuno prilagoditi tome da su oni tu i da nemaju namjeru nikuda otići. 

 

Od velike pomoći je bio moj muž koji je čitavu sezonu stavljao na gredice mamce tj. hranilice s kukuruzom, skupljao puževe s gredica rano ujutro i kasno navečer, često kosio i održavao staze i okolni prostor oko gredica... Preuzeo je na sebe taj dio borbe s puževima i odradio lavovski posao. Ja sam biljke zaštićivala mrežastim vrećicama i to se također pokazalo kao odlična metoda. 

sjeveroistočni dio mog vrta pod snježnim pokrivačem

Dolaskom zime, konačno smo odahnuli i mi i naše biljke. Sada slijedi nagrada za naš trud. Visoke biljke poput mahuna, kukuruza, suncokreta, pedate, malabarskog špinata i ostalih su završile svoju vegetaciju s prvim mrazom, a kupusnjače su preuzele dominaciju u vrtu.  Lisnati keljevi i raštike izgledaju kao kraljevi. Neki su viši od mene. 

Glavičasti keljevi iz proljetne sjetve su formirali lijepe velike glavice, a za njima slijede mlađi, posijani u srpnju. Porilukovi, blitve, salate, brokule, mladi luk... odlična su zimska hrana i najbolja motivacija za novu sezonu. Na slikama ispod su najfotogeničniji keljevi i raštike, salate i ostala ekipa iz mog vrta, slikano prije par dana.
Ispod slika ćete naći tri recepta sa raštikom koja je u ovo vrijeme najukusnija za jelo.

Također imate i nekoliko stranica iz stare zbirke recepata nekadašnje revije "Svijet", a ako vam se sviđa, možete ju preuzeti sa linka kojeg sam vam postavila. 

gore: Brokule na vrtu
dole: Špinat opkoljen mišjakinjom i grašak na terasi 

gore: Berba kelja iz proljetne sjetve
dole: Mladi keljevi iz srpanjske sjetve

gore: Salata crveni hrastov list
dole: Salate endivija

ukrasni kelj (zakorijenjena mladica) stvara cvjetni izboj

lisnati kelj Jagallo Nero

Rižot s raštikom
Za ovo jelo potrebni su samo:
raštika
češnjak
riža
maslinovo ulje
sol
malo vina, po želji
parmezan
U dubljoj tavi na maslinovom ulju kratko popržiti sitno nasjeckani češnjak, dodati narezanu raštiku, posoliti i pirjati oko 5 min.
Dodati rižu i kada upije svu vodu koju je pustila raštike, dodati bijelog vina i kuhati, uz povremeno dodavanje vode ili povrtnog temeljca, dok riža ne bude kuhana.
Pri kraju se može ubaciti kockicu parmezana da se topi ili ga direktno naribati u tanjur.
Raštika je najbolja bez ikakvih začina. Maslinovo ulje i sol su više nego dovoljni.
 
Raštika na starinski način
1kg raštike
0,5 kg krumpira
jedna konzerva pelata
1 manji luk
1 manja glavica češnjaka
maslinovo ulje, sol, papar
Raštici ukloniti tvrde stabljike, a zeleni dio narezati na trake. Krumpir narezati na veće kocke. Ako je raštika mlada stavite je u provrelu vodu zajedno sa krumpirima i kuhajte oko pola sata. Treba biti dobro kuhana.
Ako su listovi raštike stariji stavite njih prve kuhati, pa kad malo omekša dodajte krumpir.
Kad je raštika gotova dobro ocijedite vodu i začinite maslinovim uljem. Ostavite po strani.
Zagrijte 3 žlice ulja u tavi. Nasjeckajte luk i češnjak i dodajte u vruće ulje. Pirjajte oko 5 minuta na laganoj vatri, da omekša, ali da ne požuti. Pelate ocijedite od tekućine, nasjeckajte na kockice, te dodajte luku i sve kratko pirjajte dok sva tekućina ne ispari. Posolite i popaprite. Nikakvi drugi začini nisu potrebni. Gotov ''umak'' umiješajte u raštiku s krumpirom, sve skupa dobro izmiješajte da se sastojci dobro povežu.
 
Raštika sa suhim mesom
250 g suhog mesa (svinjska rebra i slično)
700 g raštike
3 žlice ulja
100 g luka
400 g rajčice
150 g mrkve
srednja glavica češnjaka
sol, papar
Skuhajte oprana rebra ili neko drugo suho meso. (Kad prvi puta zakuham, ta se voda baci, nalije se druga i nastavi se kuhati do kraja). Kuhano meso izvadite i stavite u zdjelu s poklopcem, da ostane sočno. Vodu sačuvajte jer ćete ju koristiti tokom kuhanja.
Očišćenu raštiku narežite na krupnije rezance, kratko je prokuhajte u vodi i ocijedite.
U posebnoj posudi ugrijte ulje pa stavite pirjati nasjeckani luk.
Zatim dodajte oguljene rajčice narezane na kockice i mrkvu narezanu na kolutiće pa sve zajedno pirjajte.
Dodajte ocijeđenu raštiku, nasjeckani češnjak, krumpir narezan na kockice, sol, papar i narezano kuhano suho meso i nastavite kuhati.
Za vrijeme kuhanja dolijevajte vodu u kojoj se kuhalo meso i sve zajedno kuhajte dok raštika ne omekša.

cijelu knjižicu možete pregledati ili preuzeti ovdje: ŠTO ĆEMO DANAS KUHATI?