NADIN KUTAK 62: Eko sela i eko zajednice

Od 1960-ih godina, kada su se pojavile prve zajednice koje su pokušavale spojiti ekološki način života, uzgoj hrane i zajedništvo (poput ranih alternativnih zajednica u Europi i Sjevernoj Americi), ideja organiziranog održivog življenja postupno se širila svijetom. Ljudi su oduvijek težili zajedništvu, naročito istomišljenicima.

 .

Ono što je tada započelo kao eksperiment i potraga za drugačijim načinom života, danas poznajemo pod pojmovima eko sela i održive zajednice. Tijekom godina razvile su se brojne zajednice na različitim kontinentima, prilagođene lokalnoj klimi, kulturi i društvenim okolnostima.

 .

Zajedničko im je nastojanje da se život organizira u skladu s prirodnim ciklusima, uz poseban naglasak na održivost, uzgoj vlastite hrane, očuvanje tla i međusobnu suradnju. 

One se međusobno razlikuju po veličini, razini tehnološke uključenosti i načinu organizacije, ali ih povezuje isti cilj - stvoriti životni prostor koji je dugoročno održiv i smislen.

 .

U nastavku donosim nekoliko primjera eko sela i zajednica iz različitih dijelova svijeta, uz kratke opise, poveznice na stranice i videa za one koji žele istražiti više i steći vlastiti dojam. Meni je bilo izuzetno zanimljivo, a tek sam zagrebla po površini.

🌳   🏠    🌲

Friland, eko zajednica u Danskoj

 

 https://start.friland.org/

 

Zajednica Friland osnovana je 2002. godine i ima 40 kućanstava s otprilike 75 odraslih i 40 djece.

Ljudi eksperimentiraju s alternativnim načinima života, fokusirajući se na održivost bez dugova i samozapošljavanje.

Grade kuće koristeći prirodne i reciklirane materijale sa što manjim utjecajem na okoliš.

Zgrade moraju biti u skladu s nacionalnim građevinskim propisima. Želja je graditi i živjeti uz niske troškove te postići financijsku slobodu. Stanovnici Frilanda ne mogu dobiti kredit uz osiguranje zemljištem ili kućama, a prodajne cijene kuća regulirane su maksimalnom cijenom po kvadratnom metru - kako bi se izbjegle špekulacije s vrijednošću zemljišta i kuća.

Poželjno je da barem jedna osoba u svakom kućanstvu bude samozaposlena ili radi od kuće. Lokalna poduzeća pružaju osnovu za život u seoskom okruženju i nude alternativu putovanju na posao.

Dio Frilanda je izdvojen kao poslovna zona koju koriste i ljudi iz lokalnog područja.

Kako bi se osigurala raznolikost i dinamika, stanovnici Frilanda imaju niz poslovnih i kulturnih pozadina. Naglasak se stavlja na praktične, intelektualne i ljudske kvalitete ljudi primljenih u zajednicu. U Frilandu postoji otprilike 10 nacionalnosti.

Imaju udrugu koja dioničara održava sastanak sa zajedničkim obrokom otprilike šest puta godišnje, a organizira i dane rada u zajednici.

Druge zajedničke aktivnosti odvijaju se na inicijativu jednog ili više stanovnika. To može biti prehrambena zadruga, večeri rukotvorina, glazbeni kafić, božićna zabava, zajednički vrt itd.

Jedan od Frilandovih ciljeva je smanjiti proizvodnju otpada, kako u građevinarstvu tako i u svakodnevnom životu. Otpad se sortira, a reciklabilni otpad se vraća na recikliranje.

Stanovnici eksperimentiraju sa smanjenjem potrošnje energije i resursa, na primjer visokom izolacijom kuća, izgradnjom manjih kuća i korištenjem obnovljivih izvora energije. Mnoge kuće imaju zidanu peć kao glavni izvor topline. Ovi kamini vrlo učinkovito koriste energiju drva, izgarajući drvo na visokoj temperaturi, čime se potiče izgaranje plinova i minimiziraju emisije čestica.

Stanovnici su odgovorni za odlaganje vlastitih otpadnih voda, bilo u individualnim ili zajedničkim sustavima. Sustavi otpadnih voda temelje se na isparavanju biljaka, filtraciji i biološkom pročišćavanju, što znači da stanovnici moraju biti oprezni oko toga što ulazi u njihove otpadne vode, putem sapuna, sredstava za čišćenje, kozmetike i lijekova.

Zemljište je u vlasništvu zaklade koja ga posuđuje zajednici.

Svaki dioničar ima parcelu na kojoj se mogu graditi kuće i privatni vrtovi. Osim toga, Friland uključuje zajedničke prostore s igralištem, jezerom, voćkama i povrtnjakom.

Zajedničke prostore održavaju članovi udruge.

U ovom zanimljivom videu jedna obitelj opisuje svoj život u eko selu Friland. Uključite titlove na svom jeziku. 

                     🌳   🏠    🌲

Dancing Rabbit Ecovillage, SAD

 

https://www.dancingrabbit.org/

Dancing Rabbit Ecovillage je zajednica održivog života smještena na oko 280 hektara u ruralnom sjeveroistočnom Missouriju, osnovana 1997. godine s ciljem stvaranja modela života koji minimalno utječe na okoliš i živi u skladu s prirodom. 

Članovi zajednice, žive prema ekološkim ugovorima i pravilima održivosti koja obuhvaćaju obnovljive izvore energije, organsku poljoprivredu i smanjenu potrošnju resursa.

Zajednica koristi solarne panele i vjetroturbine za proizvodnju energije, a većinu svojih domova gradi od prirodnih materijala poput slame i glinenog maltera, s ciljem smanjenja utjecaja građevnih materijala na okoliš.

Stanovnici uzgajaju vlastitu hranu, kompostiraju organske ostatke i koriste inovativne sustave za recikliranje vode i biomase, s naglaskom na lokalnu i organsku prehranu. 

Zajednički dijele troškove i resurse poput kuhinjskog prostora, prijevoza i zajedničkih prostora, a broj vozila je minimaliziran kroz kooperativno korištenje automobila. 

Dancing Rabbit je model održivog društva koji nastoji da potrošnja resursa jedne osobe ne prelazi ono što Zemlja može obnoviti. 

Zajednica naglašava raznolikost i suradnju, a prema svijetu je otvorena kroz radionice, programe posjeta i obrazovanje žele širiti ideje održivosti i suradnje u širem društvu.

https://www.youtube.com/@drecovillage

                  🌳   🏠    🌲

Eko selo Findhorn, Škotska, UK

 

 

https://www.ecovillagefindhorn.com/

 

Findhorn EcoVillage nalazi se na sjeveru Škotske i jedan je od najstarijih i najpoznatijih primjera ekološke zajednice u Europi. Nastao je 1960-ih godina, a s vremenom se razvio iz male duhovne zajednice u široko prepoznat model održivog življenja. 

Zajednica je poznata po ekološki osmišljenim kućama, niskoj potrošnji energije i snažnom naglasku na obnovljive izvore. Veliki dio hrane uzgaja se organski, uz poštivanje prirodnih ciklusa i tla. Imaju čak i vlastitu valutu.

Findhorn posebnu važnost pridaje zajedništvu, suradnji i donošenju odluka kroz dijalog, a ne hijerarhiju. Uz svakodnevni život stanovnika, selo ima i snažnu edukativnu ulogu, jer kroz radionice i programe privlači ljude iz cijelog svijeta. 

Findhorn je poznat po nastojanju da se kroz način gradnje, uzgoj hrane i svakodnevni život što više smanji ekološki otisak stanovnika, odnosno da se prirodni resursi koriste umjereno i odgovorno. 

Zajednica ne teži savršenstvu, nego stalnom učenju i prilagodbi. Findhorn pokazuje kako se održivi život može graditi dugoročno, korak po korak, kroz stvaran svakodnevni rad. Upravo ta dugovječnost daje mu posebnu težinu među eko zajednicama.

 

                  🌳   🏠    🌲

 

Prvo eko selo/zajednica u Europi, Sieben Linden, Njemačka

 

https://siebenlinden.org/de/start-3/

 

                 🌳   🏠    🌲

U Hrvatskoj su zajednice i sela takve vrste još u povojima, ali idemo u dobrom smjeru:

 

Eko selo Blatuša, Hrvatska

https://ekoseloblatusa.com/

                  🌳   🏠    🌲

Reciklirano imanje Vukomerić, Hrvatska

 https://www.zmag.hr/hr/o-nama/reciklirano-imanje.html

                   🌳   🏠    🌲

Eko zajednice često izgledaju kao nešto jako neobično, pa ih ljudi koji nisu dio njih ponekad zamišljaju kao pretjerivanje - kao da se tamo živi bez struje, tehnologije i dodira sa svijetom što je daleko od istine, a ovaj moj članak je dokaz da se lako dolazi do informacija iz prve ruke.

Postoje još mnoge slične zajednice diljem svijeta i ta činjenica nekako daje nadu u čovječanstvo i budućnost planete.

 

Kad sve zbrojimo, ispada da su ljudi jednostavno pokušali složiti život po svojoj mjeri. Netko se bolje osjeća u maloj zajednici okruženoj vrtovima i poljima, netko želi samo malo više kontrole nad onim što jede, a netko traži ravnotežu između modernog života i prirode. I sve je to u redu.

 

 

A onda smo tu mi – ljudi koji žive u stanovima, u gradovima, okruženi asfaltom i zgradama. I opet uspijevamo posaditi rajčicu na balkonu, salatu u dvorištu ili barem začinsko bilje na prozoru. Upravo ti mali pokušaji često imaju najveći učinak, jer su vidljivi drugima. Ljudi se počnu pitati: "Ako možeš ti, možda mogu i ja?"

 

Baš zato promjene ne dolaze uvijek iz velikih zajednica i velikih ideja, nego iz malih, svakodnevnih odluka. Iz jednog vrta, jedne gredice ili jedne posude s bosiljkom. I iz činjenice da se drugačiji način života ne mora objašnjavati — dovoljno ga je živjeti.

 

foto: Nada Radinić, 2023. g.